2014
Fakauluí mo e Feilaulaú ʻi Finilani
ʻEpeleli 2014


FAKAMATALA KI HE Kakai lalahi Kei talavoú

Fakauluí mo e Feilaulaú ʻi Finilani

ʻOkú te hoko fēfē ko ha tokotaha lahi kei talavou faivelenga ʻi Finilani? Naʻe vahevahe ʻe ha talavou ʻe taha hono ʻulungaanga fakafonuá mo ʻene tuí.

ʻI ha ngaahi maile siʻi mei he matāfanga ʻo e Helesingikī, Finilaní, ʻoku tuʻu ai e kolotau ʻi he tahi ʻo Suomeniliná, ʻa ia naʻe langa ʻi he senituli 18 ke maluʻi mei he filí. ʻOku fakafofongaʻi ʻe he kolotau ko ʻeni ʻoku mafola atu ʻi he ngaahi motu ʻe onó, ʻa e tuʻu maʻu mo e loto vilitaki ʻa e kakai Finilaní.

Ka ʻoku hū ʻa e kaingalotú Finilaní ki ha fale kehe ʻi he taimi ʻoku nau fononga ai ki honau kolomuʻá. Ko e Temipale Helesingikī Finilaní ko ha fakaʻilonga fakatuʻasinó ʻo honau fakauluí pea mo e maluʻi ʻoku nau maʻu mei hono moʻui ʻaki e ongoongoleleí.

Kia Nailo Kevineni, ko ha talavou taʻu 24 mei Lovaniemi, Finilaní, ko ha kiʻi totongi siʻisiʻi ʻa e heka lēlue ʻi he houa ʻe 10 ki Helisingikī ki he ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu he ngāue ʻi he temipalé.

Kimuʻa pea fakatapui e Temipale Helesingikī Finilaní ʻi ʻOkatopa 2006, naʻe fononga ʻa Nailo mo ha kau mēmipa kehe ʻo hono uōtí ki he Temipale Sitōkalahoma Suetení pe ki he temipale Koupeniheikeni Tenimaʻaké. ʻOkú ne manatuʻi, “Ko e fonongá naʻe mei lava ha uike ʻe taha lolotonga e ngaahi ʻaho mālōlō ʻo e faʻahitaʻu māfaná.” Ko e ngaahi manatu lelei taha ʻokú ne maʻú ki he ngaahi fononga ko iá ko e ʻalu he pasí mo e mohe ʻi he ngaahi tēnití.

Ka ko ha tāpuaki fakaʻofoʻofa ʻa e ʻi ai ha temipale ʻi ho fonua tupuʻangá. Naʻe pehē ʻe Nailo “Naʻá ku fiefia ʻaupito ʻi he taimi naʻa nau fakahā mai ai ʻe langa e temipale Helisingikī. ʻOku ou kei ongona pē ʻa e lotu fakatapuí ʻi hoku lotó he taimi kotoa pē ʻoku ou hū ai ki lotó.”

ʻOku hanga ʻe he ʻofa ko ʻení ʻa Nailo he temipalé ʻo fakafaikehekeheʻi ia mei hono ngaahi kaungāmeʻá. ʻOkú ne pehē, “ʻOku ngāue mālohi mo fiefia e kau Finilaní heʻenau longomoʻuí ka ʻoku siʻi e taimi ʻoku nau tuku ki he ngaahi meʻa fakalaumālié.” Neongo ʻoku pehē ʻe Nailo naʻe tāpuakiʻi maʻu pē ia ʻaki ha ngaahi kaungāmeʻa lelei, ka ʻi he fakaʻau ke ne motuʻa angé naʻe toe mahino lelei ange ʻa e faikehekeheʻi he anga e moʻui ʻa hono ngaahi kaungāmeʻá mo e meʻa naʻe akoʻi ia ke ne moʻui ʻakí. Naʻe hanga ʻe he ngaahi faikehekehe ko ʻení ʻo ʻai ʻa Nailo ke ne feinga ke maʻu haʻa ne fakamoʻoni ʻi hono taʻu 17. ʻOkú ne pehē, “Naʻe pau leva ke u fai ha fili pe ko fē te u tuʻu aí pea mo e tokotaha te u hoko ki aí. Naʻá ku maʻu ha fakamoʻoni mālohi ange ki he Siasí, mei he ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí pea mo e tataki mei he fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻa leleí.”

ʻI ha lea fekauʻaki mo e fakauluí, naʻe pehē ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu mā Uá, “ʻOku ou palōmesi atu ʻi heʻene mahino kiate kitautolu ʻa e moʻoní pea tau ului ki he ʻEikí, te tau kei tuʻu maʻu pē mo tuʻu ʻaliʻaliaki pea ʻikai ʻaupito ke tau hē.”1 Neongo ʻoku fie maʻu ki he fononga ki Helisingikī ha taimi mo ha paʻanga, naʻe tukupā ʻa Nailo ke hoko ko ha ākonga ʻa Kalaisí. Pea ʻoku ʻikai ʻaupito ko ha feilaulau ia kia Nailo.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. David A. Bednar, “Ko e Ului ki he ʻEikí,” Liahona, Nōvema 2012, 106.