2014
Ko Hono ʻOmi ʻo e Ngaahi Tāpuaki ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí ki Homou ʻApí
ʻEpeleli 2014


Ko Hono ʻOmi ʻo e Ngaahi Tāpuaki ʻo e LakangaFakataulaʻeikí ki Homou ʻApí

ʻĪmisi
Bonnie L. Oscarson

ʻI hoʻo tauhi hoʻo ngaahi fuakava, ʻokú ke ʻohifo ai e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke ne faitāpuekina ho ʻapí mo e fāmilí.

ʻĪmisi
Buildings from various countries.

Tā fakatātā ʻe Sudi McCollum

ʻE lava fēfē ke ke ʻohifo e mālohi ʻo e ngaahi fuakava ʻo e lakanga fakataulaʻeikí naʻá ke fai ʻi he papitaisó ke ne fakamālohia ho ʻapí mo e fāmilí ʻi hoʻo hoko ko ha talavou pe finemui, ʻo tatau ai pē pe ko e hā e ngaahi tūkunga ho fāmilí? ʻOku lava ke ueʻi kitautolu ʻe he mahino ʻo e fatongia mo e mahuʻinga ʻo e fāmilí ʻi he palani ʻa e ʻEikí ke tau fakaʻapaʻapaʻi e ngaahi talaʻofa ne tau faí ʻaki ʻetau ʻilo ko e ngāue lelei mo fakafiefia tahá ʻa ē ʻoku fai ʻi hotau ngaahi ʻapí. Tau vakai angé ki ha niʻihi ʻo ha ngaahi founga ʻoku tau maʻu ai e mālohi ʻo ʻetau ngaahi fuakavá ke fakamālohia mo tokoniʻi kinautolu ʻoku mahuʻinga taha kiate kitautolú.

Te Ke Tali fēfē?

Ko e pō Mōnité, pea ʻoku lahi hoʻo ngāue fakaako ke fai mei ʻapí. ʻOkú ke fanongo ki he ui hoʻo tangataʻeikí ʻa e fāmilí ke fakataha mai ki he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí. Ko e hā hoʻo meʻa ʻe faí?

Fili A: Te ke tali, “Kātaki, Tangataʻeiki, ʻoku ʻikai ke u maʻu ha taimi ki ai he poó ni! ʻOku fie maʻu keu ako!”

Fili E: Te ke fakavave leva ʻo tokoni ki hono tānaki fakataha mai ho ngaahi tokouá mo e tuofāfiné pea loto fiefia ʻo kau ʻi he lotú, hivá, mo e pōpoakí.

ʻI he Taimi ʻoku ʻi Ai e Taki Lakanga Fakataulaʻeikí ʻi ʻApí

Ko e niʻihi ʻo e ngaahi founga ki hono fakamālohia ʻo e taki lakanga fakataulaʻeikí ʻi ʻapí ko e poupou ki hoʻo mātuʻá ʻaki hoʻo loto fiemālie ke kau ʻi he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, lotu fakafāmilí, mo e ako folofola fakafāmilí. ʻOku toe ʻi ai mo ha ngaahi founga lahi, hangē ko ʻení:

  • Lotua hoʻo ongomātuʻá (ʻOkú na meimei lotua kimoutolu ʻi he ʻaho takitaha.)

  • Poupouʻi hoʻo ongomātuʻá ʻi hona ngaahi uiuiʻí faka-Siasí pea tokoni ʻi he ngaahi ngāue faka-ʻapí, tautautefito ki he taimi ʻokú na femoʻuekina ai ʻi ha ngaahi ngāue makehe.

  • Tokoni ki hoʻo ongo mātuʻá ʻo talitali lelei ʻa e ongo faiako fakaʻapí ʻi heʻena haʻú, pea fanongo fakalelei leva ki heʻena pōpoakí.

  • Kapau ʻoku ʻi ai ha temipale ʻi homou feituʻú, kole ke ke toʻotama ʻi ho ngaahi tokoua pe tuofāfine ʻoku kei īkí koeʻuhí ke lava hoʻo ongomātuʻá ʻo ʻalu ki he temipalé mo kau atu ki he ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

Manatuʻi ʻoku ʻikai ko e mātuʻá pē ʻokú na fatongia ʻaki hono fakaafeʻi mo hono tauhi ʻo e Laumālié ʻi homou ʻapí. ʻOku lahi e meʻa te ke lava ʻo fai ke fakaafeʻi ai ʻa e Laumālié ʻi hoʻo ngaahi ngāué mo e tōʻongá. ʻOkú ke fai nai ho fatongiá ke fakaafeʻi ʻa e ivi tākiekina ʻo e Laumālié ki homou ʻapí?

ʻI he taimi ʻoku ʻIkai ke ʻI ai Ha Taki Lakanga Fakataulaʻeiki ʻi ʻApí

ʻOku ʻikai ke ngāue pe tatau e founga ʻa e fāmili kotoa pē. ʻE lava pē ke ke ʻi ha fāmili ko ha mātuʻa pē ʻe taha pe ʻikai ke ʻi ai ha taha maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻokú ne tokangaʻi homou ʻapí. ʻOku kei lahi ha ngaahi founga te ke lava ʻo fakaafeʻi ai e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke ne fakamālohia koe mo ho fāmilí. Ko e ngaahi meʻa kotoa ʻeni ʻoku totonu ke tau fakahokó, ʻo tatau ai pē pe ko e hā hotau ngaahi tūkungá:

  • Fai ha lotu fakatāutaha, ako e folofolá, mo ʻaukai. ʻE tokoni atu ʻa e ngaahi ngāue ko ʻení ke ke mālohi fakalaumālie ai pea fakaafeʻi ʻa e Laumālié ki hoʻo moʻuí pea ki he feituʻu hoʻo tākiekiná.

  • Tuku ha taimi ke fakahoko totonu ai ho ngaahi uiuiʻí pe ngaahi ngāue he Siasí pea mateuteu ki he ngaahi lēsoni he Sāpaté. ʻE tokoni hoʻo fai iá ke ke maʻu ha loto falala kiate koe mo fakahaaʻi mai ʻa e poupou ki he ngaahi polokalama ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

  • Fakahaaʻi e fakaʻapaʻapa ki he niʻihi kotoa pē ʻo homou fāmilí mo poupouʻi ʻenau ngaahi ʻekitivitī ʻoku fakatupulakí. Naʻe tokoni e ngaahi fili ko ʻení ke fakamālohia kotoa ʻa e fāmilí.

  • Vahevahe mo ho fāmilí ʻa e ngaahi meʻa naʻá ke ako mo fai ʻi hoʻo kalasi mo e kōlomu ʻi he Siasí. Ko ha founga ia ke ʻomi ai ʻa e ngaahi akonaki ʻo e ongoongoleleí ki he ʻapí.

  • Kumi ha ngaahi founga ke tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku mou feohí ʻi ha fanga kiʻi ngāue faingofua mo angaʻofa.

  • Tokoni ʻi ʻapi ʻaki hono fai ʻo e ngaahi ngāué pe tokoni ki ha tokoua pe tuofefine.

  • Fakahaaʻi e ʻofa faka-Kalaisí ki ho fāmilí—ʻe ʻi ai ha mālohi lahi ange ʻi hono langa hake ha ngaahi haʻi fakafāmili mālohi ʻo laka ʻi ha toe faʻahinga meʻa kehe te ke lava ʻo fai.

Tauhi Hoʻo Ngaahi Fuakavá

ʻI heʻetau tokoniʻi, ʻofa, mo fakamālohia hotau ngaahi fāmilí, ʻoku tau faitotonu ki he ngaahi fuakava naʻa tau fai ʻi he papitaisó ke tuʻu ko e kau fakamoʻoni ʻo Sīsū Kalaisí, tauhi ʻEne ngaahi fekaú, pea fakamālohia ʻa kinautolu ʻoku tau feohí. ʻE lava ke tau maʻu ai hono fakamālohia ʻo e ngaahi fuakava ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke hoko ko ha tāpuaki ke tokoni ʻi hotau ngaahi ʻapí mo e ngaahi fāmilí. Lakanga fakataulaʻeikí, ngāue tokoní, mo ʻapi ʻa e ngaahi foʻi lea ʻoku totonu ke nofo maʻu pē ʻi hotau ʻatamaí. ʻOku totonu ke hoko ʻa e mēmipa ʻo hotau ngaahi fāmilí ko e meʻa mahuʻinga tahá ia ʻi heʻetau feinga ke ʻilo ha ngaahi founga ke kau ʻi he ngāue ʻo e fakamoʻuí. ʻI he taimi ʻoku tau fakamālohia ai hotau ngaahi fāmilí, ʻoku tau toe fakamālohia foki ai mo e Siasí, hotau tukui koló, pea mo e māmaní.