2014
Ko e Misiona Fakalangi ʻo Sīsū Kalaisí: Fakamoʻuí mo e Huhuʻí
ʻEpeleli 2014


Pōpoaki ʻa e Faiako ʻAʻahí

Ko e Misiona Fakalangi ʻo Sīsū Kalaisí: Fakamoʻuí mo e Huhuʻí

Ako ʻi he faʻa lotu ʻa e fakamatala ko ʻení pea feinga ke ke ʻilo e meʻa ke vahevahé. ʻE fakatupulaki fēfē ʻe he mahino ki he moʻui mo e misiona ʻo e Fakamoʻuí hoʻo tui kiate Iá mo tāpuekina ai kinautolu ʻokú ke tokangaʻi ʻi he faiako ʻaʻahí? Ke maʻu ha fakamatala lahi ange, ʻalu ki he reliefsociety.lds.org .

Tuí, Fāmilí, Fakafiemālié

Ko e taha ʻo e huafa mahuʻinga taha ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa Sīsū Kalaisí ko e Huhuʻí,” naʻe pehē ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. “ʻOku ʻuhinga e foʻi lea  Huhuʻí ke totongi ha haʻisia pe moʻua.ʻE toe lava foki ke ʻuhinga ʻa e  Huhuʻí  ke fakahaofi pe fakatauʻatāinaʻi ʻi hano totongi ha moʻua. … ʻOku fakafōtunga mai ʻe he ngaahi ʻuhingá ni takitaha ha ngaahi konga kehekehe ʻo e Huhuʻi maʻongoʻonga ne fai ʻe Sīsū Kalaisi ʻi Heʻene Fakaleleí, ʻa ia ʻoku kau ai, ʻo fakatatau mo e fakalea ʻa e tikisinalé, ʻke fakatauʻatāinaʻi mei he angahalá mo hono ngaahi tauteá, hangē ko hano fai ha feilaulau maʻá e taha angahalá.ʼ”1

Naʻe pehē ʻe Linitā K. Peatoni, ko e palesiteni lahi ʻo e Fineʻofá: “Naʻe fekauʻi mai ʻe he Tamai Hēvaní … ke ʻomi ʻa Hono ʻAlo pē Tahá pea ko e ʻAlo haohaoa ke mamahi maʻa ʻetau ngaahi angahalá, loto mamahí, mo e meʻa kotoa pē ʻoku ngali taʻe fakafiemālie ʻi heʻetau moʻui fakafoʻituituí.

“… Naʻe tangi ha fefine ne fuoloa ʻene feʻao mo e ʻahiʻahí mo e mamahí, ʻo pehē, ‘Kuó u toki ʻiloʻi ʻoku ou hangē pē ha laʻi paʻanga ʻe 20 pepa [motuʻá]—ʻo manusinusi, mahaehae, ʻuli, ngaohikovia mo likoliko. Ka … ʻoku ou kei paʻanga pē ʻe 20. Naʻe ʻilo pē ʻe he fefine ko ʻení … naʻe mahuʻinga feʻunga ia ki he [ʻOtuá] ke ʻomi Hono ʻAló ke fai ʻa e fakaleleí kiate ia, fakafoʻituitui. ʻOku totonu ke ʻilo ʻe he fefine kotoa pē ʻi he Siasí ʻa e meʻa ʻoku ʻilo ʻe he fefine ko ʻení.”2

Mei he Folofolá

2 Nīfai 2:6; Hilamani 5:11–12; Mōsese 1:39

Mei Hotau Hisitōliá

ʻOku kau ʻi he Fuakava Foʻoú ha ngaahi fakamatala ʻo ha kau fafine naʻa nau fakahaaʻi ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí, ako pea moʻui ʻaki ʻEne ngaahi akonakí, pea fakamoʻoniʻi ʻa ʻEne ngāué, ngaahi maná, mo e fakaʻeiʻeikí.

Naʻe folofola ʻa Sīsū ki he fefine ʻi he vaitupú:

“Ka ko ia ʻe inu ʻi he vai te u foaki kiate iá, ʻe ʻikai ʻaupito toe fie inu ia; ka ko e vai te u foaki kiate iá ʻe ʻiate ia ko e matavai mapunopuna hake ki he moʻui taʻengatá.

“Pea pehē ʻe he fefiné kiate Ia, ʻEiki, foaki mai ʻa e vaí ni kiate au, ke ʻoua naʻá ku fie inu. …

“ʻOku ou ʻilo ʻoku haʻu ʻa e Misaiá, ʻa ia ʻoku ui ko Kalaisí: pea ka haʻu ia, te ne fakahā ʻa e meʻa kotoa pē kiate kimautolu.

“Pea talaange ʻe Sīsū kiate ia, Ko Au ia ʻoku lea kiate koé.”

Pea naʻe “tuku ʻe he fefiné ʻene hina vaí”, pea naʻá ne ʻalu ʻo fakamoʻoni ʻo kau kiate Ia ʻi he koló. (Vakai, Sione 4:6–30.)

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. D. Todd Christofferson, “Huhuʻí,” Liahona, Mē 2013, 109.

  2. Linda K. Burton, “Kuo Tohi Koā ʻi Hotau Lotó ʻa e Tui ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisi?” Liahona, Nōvema 2012, 114.