2015
Ko e Ngaahi ʻUlungaanga ʻo Sīsū Kalaisí—Kātaki Fuoloá mo e Faʻa Kātakí
Māʻasi 2015


Pōpoaki ʻa e Faiako ʻAʻahí

Ko e Ngaahi ʻUlungaanga ʻo Sīsū Kalaisí—Kātaki Fuoloá mo e Faʻa Kātakí

Ako ʻi he faʻa lotu ʻa e fakamatala ko ʻení pea fekumi ke ʻiloʻi e meʻa ke vahevahé. ʻE hanga fēfē ʻe he mahino ʻokú ke maʻu ki he moʻui mo e ngaahi fatongia ʻo e Fakamoʻuí ʻo fakatupulekina hoʻo tui kiate Iá mo faitāpuekina ʻa kinautolu ʻokú ke tokangaʻi ʻi he faiako ʻaʻahí? Ke maʻu ha fakamatala lahi ange, ʻalu ki he reliefsociety.lds.org.

Tuí, Fāmilí, Fakafiemālié

ʻOku faʻa pehē ko e faʻa kātakí ko ha ʻulungaanga fakalongolongo mo ongongofua, kae hangē ko ia ne lea ʻaki ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa, Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “ʻOku ʻikai ko e faʻa kātakí ʻa e tuku ā ʻo ʻikai toe fai ha meʻá, pe ko e ʻikai fai ha ngāue koeʻuhí ko ʻetau manavasiʻí. ʻOku ʻuhinga ʻa e faʻa kātakí ki he faʻa tatali mo e kātaki fuoloa. ʻOku ʻuhinga ki haʻatau vilitaki ʻi hono fai ha meʻa … ʻo aʻu pē ki he tuai ʻene hoko ʻa e ngaahi holi ʻa hotau lotó. ʻOku ʻikai ko e faʻa kātakí ʻa e kātakí ʻataʻatā pē ka ko hono kātakiʻi ke leleí!”

ʻI heʻetau moʻui ʻi he maama fakalaumālié, ne teuteu ai ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ha palani maʻatautolu—ʻEne fānau fakalaumālié—pea naʻa tau kaila ʻi he fiefia ʻi he faingamālie ke haʻu ai ki he māmaní (vakai, Siope 38:7). ʻI heʻetau fili ko ia ke fakatatau hotau lotó ki Hono finangaló lolotonga ʻetau moʻui ʻi he māmaní, te Ne “ngaohi ʻa [kitautolu] ko ha meʻangāue ʻi [Hono] nimá ʻa ia ʻe fakamoʻui ai ha kakai tokolahi” (ʻAlamā 17:11).

Naʻe hoko atu ʻa Palesiteni ʻUkitofa ʻo pehē, “ʻOku ʻuhinga ʻa e faʻa kātakí ki hono tali ʻo e meʻa ʻe ʻikai lava ke liliú pea fehangahangai mo ia ʻi he loto-toʻa, manavaʻofa pea mo e tui. ʻOku ʻuhinga ki he ʻfakavaivai ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻoku lelei ke ne fai [kiate kitautolú], ʻo hangē ʻoku fakavaivai ʻe ha tamasiʻi siʻi ki heʻene tamaí’ [Mōsaia 3:19]. Fakaʻosí, ʻoku ʻuhinga ʻa e faʻa kātakí ki he ʻtuʻu maʻu mo tuʻu ʻaliʻaliaki taʻelava ke ueʻi ʻi he tauhi ʻo e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí’ [1 Nīfai 2:10] ʻi he houa ʻo e ʻaho kotoa pē, ʻo aʻu ki he taimi ʻe faingataʻa ke fai ai ʻení.”1

Ngaahi Potufolofola Kehé

Saame 40:1; Kalētia 5:22–23; 2 Pita 1:6; ʻAlamā 17:11

Mei he Folofolá

ʻOku talamai ʻe he folofolá kiate kitautolu, ʻoku totonu ke tau “faʻa kātaki ʻi he ngaahi faingataʻá, he ʻe lahi [hotau] ngaahi faingataʻaʻiá” ʻi heʻetau moʻui ʻi he māmaní. ʻOku tuku mai leva ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ʻa e talaʻofa fakafiemālie ko ʻení, “Kātakiʻi ia, he vakai, ʻoku ou ʻiate koe, ʻio ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo ho ngaahi ʻahó” (T&F 24:8).

Ko e talanoa ko ʻeni mei he Tohi Tapú ko ha sīpinga ia ʻo e faʻa kātakí mo e tuí.

ʻĪmisi

“Pea ko e fefine ʻe toko taha naʻe ʻiate ia ʻa e ʻau ʻo e totó, ʻi he taʻu ʻe hongofulu mā ua … [naʻá ne] ala ki he kapa ʻo e kofu [ʻo Kalaisí]: pea [tuʻu] leva ʻa e ʻau ʻo hono totó.

“Pea pehē ange ʻe Sīsū, … Kuo ala ha taha kiate au: he ʻoku ou ʻilo kuo ʻalu ʻa e mālohi ʻiate au.

“Pea kuo ʻilo ʻe he fefiné ʻoku ʻikai lilo ia, pea haʻu tetetete ia, ʻo fakatōmapeʻe ʻi hono ʻaó, ʻo ne fakahā kiate ia ʻi he ʻao ʻo e kakai kotoa pē hono ʻuhinga ʻo ʻene ala kiate iá, pea mo ʻene moʻui ai levá.

“Pea pehē ʻe ia kiate ia, ʻOfefine, ke ke fiemālie: kuo fakamoʻui koe ʻe hoʻo tuí; ʻalu ʻo fiemālie” (Luke 8:43–48).

Hangē ko iá, te tau lava ʻo maʻu ʻa e tāpuakí mo e fiemālié, pea mo e fakamoʻuí, ʻi heʻetau ala atu kia Sīsū Kalaisí—ʻa ia ʻe lava fakamoʻui kitautolu ʻi Heʻene Fakaleleí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Dieter F. Uchtdorf, “Fai Atu Ai Pē ʻi he Faʻa Kātaki,” Liahona, Mē 2010, 57, 59.