2015
Ko e Ivi ʻoku Ope Atu ʻi Haʻatautolú
Māʻasi 2015


Ko e Ivi ʻoku Ope Atu ʻi Haʻatautolú

Mei he “Ko e Fakaleleí pea mo e Fononga Fakamatelié,” Liahona, ’Epeleli 2012, 12–19.

ʻOku fakamālohia kitautolu ʻe he ivi tokoni ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ke tau fai lelei mo hoko ʻo lelei pea ngāue tokoni ʻo lahi ange ʻi heʻetau holi fakafoʻituituí mo e meʻa fakanatula te tau malavá.

ʻĪmisi
A young woman kneeling by her bed in prayer.

Mahalo ko e tokolahi taha ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻoku nau maheni lahi ange mo e natula ʻo e ivi huhuʻi mo e fakamaʻa ʻo e Fakaleleí ʻi heʻenau maheni mo hono ivi fakamālohia mo malavá. Ko e meʻa ʻe taha ke ʻiloʻi naʻe haʻu ʻa Sīsū Kalaisí ki he māmaní ke pekia maʻatautolu—ʻoku mahuʻinga ia mo fakatefito ʻi he tokāteline ʻo Kalaisí. Ka ʻoku toe fie maʻu foki ke tau fakahoungaʻi e finangalo ʻo e ʻEikí, fakafou ʻi Heʻene Fakaleleí pea ʻi he ivi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ke nofoʻia ʻiate kitautolu—ʻo ʻikai ngata pē ke tataki kitautolu kae toe fakamālohia foki kitautolu.

ʻOku ʻiloʻi ʻe hotau tokolahi ko e taimi ʻoku tau fai ai e ngaahi meʻa halá, ʻoku tau fie maʻu ha tokoni ke ikunaʻi ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo e angahalá ʻi heʻetau moʻuí. Kuo totongi ʻe he Fakamoʻuí pea lava ke tau hoko ʻo maʻa ʻi Hono ivi huhuʻí. ʻOku mahino lelei ki he tokolahi ʻo kitautolu ko e Fakaleleí maʻá e kau angahalá. Ka neongo ia, ʻoku ʻikai ke u fakapapauʻi, ʻoku tau ʻilo pea mahino kiate kitautolu ko e Fakaleleí foki maʻá e kau angatonú—maʻá e houʻeiki tangata mo fafine lelei ʻoku talangofua, taau, mo mātuʻaki tokanga pea fāifeinga ke toe lelei ange mo ngāue faivelenga angé. Te tau lava ke maʻu hala kuo pau ke tau fai ʻa e fononga mei he leleí ki he lelei angé pea hoko ko ha taha māʻoniʻoni ʻiate kitautolu pē, ʻo fakafou ʻi heʻetau vilitakí, lotolahí, mo e mapuleʻi kitá, pea mo e fakangatangata e ngaahi meʻa ʻoku tau malavá.

ʻOku ʻikai fekauʻaki pē ʻa e ongoongolelei ʻo e Fakamoʻuí mo e fakaʻehiʻehi mei he koví ʻi heʻetau moʻuí; ʻoku fekauʻaki foki ia mo e fakahoko pea hoko ʻo leleí. Pea ʻoku ʻomi ʻe he Fakaleleí ha tokoni ke tau ikunaʻi mo fakaʻehiʻehi mei he koví pea fakahoko mo hoko ʻo lelei. ʻOku ʻatā ʻa e tokoni mei he Fakamoʻuí ʻi he kotoa ʻo e fononga ʻo e matelié—mei he koví ki he leleí ki he lelei angé pea ke liliu hotau natulá.

ʻOku ʻikai ke u pehē ko e mālohi ʻo e Fakaleleí ke huhuʻi mo tokoní ʻoku mavahevahe mo kehekehe. Ka ʻoku fehokotaki mo fefakakakatoʻaki ʻa e ongo konga ko ʻeni ʻe ua ʻo e Fakaleleí; ʻokú na fakatou fie maʻu ke ngāue lolotonga ʻa e ngaahi tuʻunga kotoa pē ʻo e fononga ʻo e moʻuí. Pea ʻoku mahuʻinga taʻengata ia kiate kitautolu kotoa ke ʻiloʻi ko e ongo tafaʻaki mahuʻinga ko ʻeni ʻo e fononga ʻo e matelié—ʻa hono fakatou siʻaki ʻo e tangata fakakakanó mo e hoko ko ha tangata māʻoniʻoní, ʻa e fakatou ikunaʻi e koví pea hoko ʻo leleí—ʻoku aʻusia ia ʻi he mālohi ʻo e Fakaleleí. ʻOku fie maʻu ʻa e loto-ʻaki fakafoʻituituí, vilitaki fakatāutahá mo e loto vēkeveké, palani leleí mo e fokotuʻu ha taumuʻá ka ʻoku ʻikai feʻunga ke tau ikunaʻi lelei ai ʻa e fononga fakamatelié ni. Ko hono moʻoní, kuo pau ke tau fakafalala ʻi he “ngaahi ngāue māʻoniʻoni, mo e ʻaloʻofa, mo e manavaʻofa ʻa e Mīsaia Māʻoniʻoní” (2 Nīfai 2:8).

ʻAloʻofá pea mo e Ivi Tokoni ʻo e Fakaleleí

ʻI he Tikisinale ʻo e Tohi Tapú (Bible Dictionary) ʻoku tau ako ai ʻoku toutou ngāue ʻaki ʻa e foʻi lea ko e ʻaloʻofá ʻi he folofolá ke ʻuhinga ko e ivi tokoni:

“[Ko e ʻaloʻofá ko] ha foʻi lea ʻoku toutou ʻasi ʻi he Fuakava Foʻoú, tautautefito ʻi he ngaahi tohi ʻa Paulá. Ko e tefitoʻi fakakaukau ʻo e foʻi leá ko ha founga tokoni pe mālohi faka-ʻOtua, ʻoku maʻu ʻi he ʻaloʻofa lahi mo e ʻofa ʻa Sīsū Kalaisí.

“ʻOku ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻEiki ko Sīsuú, tuʻunga ʻi Heʻene feilaulau fakaleleí, ʻa e malava ke toetuʻu hake e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he moʻui taʻe-faʻa-maté, ʻo maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē hono sinó mei he faʻitoká ʻi ha tuʻunga ʻo e moʻui taʻengatá. Ko e meʻa tatau pē ʻo fakafou ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ʻoku maʻu ʻe he fakafoʻituituí, fakafou ʻi he tui ki he fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí mo e fakatomala mei heʻenau ngaahi angahalá, ʻa e mālohi mo e tokoni ke fai ʻa e ngaahi ngāue lelei naʻe ʻikai ke nau mei malava ke fai kapau naʻe tuku pē kiate kinautolu. Ko e ʻaloʻofa ko ʻení ko ha ivi malava ʻoku fakaʻatā ʻa e houʻeiki tangata mo fafiné ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá mo e hakeakiʻí hili ʻenau fakahoko honau lelei tahá” (Bible Dictionary, “Grace”; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Ko e ʻaloʻofá ko e tokoni faka-ʻOtua pe fakalangi ʻoku fuʻu fie maʻu ʻe kitautolu takitaha ke feʻunga ki he puleʻanga fakasilesitialé. Ko ia ai, ʻoku fakamālohia kitautolu ʻe he ivi tokoni ʻo e Fakaleleí ke tau fakahoko mo hoko ʻo lelei pea ngāue lahi ange ʻi heʻetau holi fakafoʻituituí mo e meʻa fakanatula te tau malavá.ʻI

heʻeku ako folofola fakatāutahá, ʻoku ou faʻa fakahū ʻa e foʻi lea ko e “ivi malavá” ʻi he taimi ʻoku ou fetaulaki ai mo e foʻi lea ko e ʻaloʻofá. Hangē ko ʻení, fakakaukau ki he veesi ko ʻení ʻa ia ʻoku tau maheni kotoa mo iá: “ʻOku mau ʻilo ʻoku ʻi he ʻaloʻofá ʻa homau fakamoʻuí, ʻo ka hili ʻemau fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻe ala faí” (2 Nīfai 25:23). ʻOku ou tui te tau lava ʻo ako lahi fekauʻaki mo e tafaʻaki mahuʻinga ko ʻeni ʻo e Fakaleleí kapau te tau fakahū ʻa e “ivi malava mo e fakamālohiá” ʻi he taimi kotoa pē ʻoku tau maʻu ai ʻa e foʻi lea ko e ʻaloʻofá ʻi he folofolá.

Sīpinga ʻa Nīfaí

ʻĪmisi
illustration of Nephi bound with cords Nephi praying for strength to break the bands with which his brothers had bound him..

Toʻohemá: tā fakatātaaʻi ʻe Brian Call

Ko e fononga ʻo e moʻui fakamatelié ke ʻalu mei he koví ki he leleí pea ki he lelei angé pea liliu hotau natulá. ʻOku fonu ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ngaahi sīpinga ʻo e kau ākonga mo e kau palōfita naʻa nau ʻiloʻi, mahino, pea liliu ʻe he ivi tokoni ʻo e Fakaleleí ʻi hono fakahoko ʻo e fononga ko iá. ʻI he fakaʻau ke mahino lelei ange kiate kitautolu ʻa e ivi toputapu ko ʻení, ʻe mātuʻaki fakalahi mo fakalakalaka ʻetau fakakaukau ki he ongoongoleleí. ʻE liliu kitautolu ʻe ha fakakaukau pehē ʻi ha founga fakaofo.

Ko Nīfai ko ha sīpinga ʻo ha taha naʻá ne ʻilo, mahino, pea falala ki he ivi malava ʻo e Fakamoʻuí. Manatuʻi naʻe foki ʻa e ngaahi foha ʻo Līhaí ki Selusalema ke fakakau mai ʻa ʻIsimeli mo hono fāmilí ki heʻenau fonongá. Naʻe angatuʻu ʻa Leimana mo e niʻihi ʻi he kau fononga mo Nīfai mei Selusalema ki he feituʻu maomaonganoá, pea naʻe fakatokanga ʻa Nīfai ki hono ngaahi tokouá ke nau tui ki he ʻEikí. ʻI he taimi ko ʻeni ʻenau fonongá naʻe haʻi ai ia ʻe he ongo taʻokete ʻo Nīfaí ia ʻaki ha ngaahi afo mo palani ke fakaʻauha ia. Kātaki ʻo fakatokangaʻi ange e lotu ʻa Nīfaí: “ʻE ʻEiki, ke ke fakahaofi muʻa au mei he nima ʻo hoku ongo tokouá, ʻo fakatatau ki heʻeku tui kiate koé; ʻio, foaki mai muʻa kiate au ha mālohi ke u lava ai ʻo motuhi ʻa e ngaahi afó ni ʻa ia kuo haʻi ʻaki aú” (1 Nīfai 7:17; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí).

ʻOku mou ‘ilo nai ‘a e lotu ne u mei faí kapau ko au naʻe haʻi ‘e hoku ongo tokouá? “Kātaki ʻo fakahaofi au mei he tūkunga taʻefeʻunga ko ʻení he TAIMÍ NI!” ‘Oku mātuʻaki mālie kiate au ‘a e ‘ikai ke lotu ‘a Nīfai, ke liliu hono tūkungá. Ka naʻá ne lotu ke maʻu e mālohi ke liliu e tūkunga naʻá ne ‘i aí. Pea ʻoku ou tui naʻá ne lotu ‘i he founga ko ‘ení, he naʻá ne ‘ilo, mahino peá ne ʻosi aʻusia ‘a e ivi malava ‘o e Fakaleleí.

ʻOku ʻikai ke u tui naʻe homo fakafokifā pē ʻa e ngaahi haʻí mei he nima ʻo Nīfaí. Ka ʻoku ou tui naʻe tāpuekina ʻaki ia ʻa e vilitakí mo e mālohi fakafoʻituitui fakatouʻosi naʻe mahulu atu he meʻa fakanatula naʻá ne malavá, pea naʻá ne toki ngāue leva “ʻi he mālohi ʻo e ʻEikí” (Mōsaia 9:17) ke vilohi mo fusi e afó, pea faifai pē naʻe lava ke motu e ngaahi haʻí.

‘Oku fakahangatonu ʻa e ʻuhinga ʻo e talanoá ni kiate kitautolu takitaha. ‘I he fakaʻau ke mahino kiate kitautolu pea tau fakaʻaongaʻi e ivi malava ‘o e Fakaleleí ‘i heʻetau moʻui fakatāutahá, te tau lotu mo kumi ai ha mālohi ke tau liliu hotau tūkungá, kae ‘ikai ko haʻatau lotu ke liliu hotau tūkungá. Te tau hoko ko e kau fakafofonga ʻoku ngāue kae ʻikai ko ha ngaahi meʻa ʻoku ngāueʻi (vakai, 2 Nīfai 2:14).

ʻOku ʻAfioʻi pea Mahino ki he Fakamoʻuí

ʻĪmisi
Christ kneeling beside a large rock in the Garden of Gethsemane. Christ's hands are clasped and He is looking up.

ʻOku tau ako ʻi he ʻAlamā vahe 7 ʻa e founga mo e ʻuhinga ʻoku malava ke ʻomai ai he Fakamoʻuí e fuʻu mālohi:

“Pea te ne hāʻele atu, ʻo kātakiʻi ʻa e ngaahi mamahi mo e ngaahi faingataʻá pea mo e ngaahi ʻahiʻahi kehekehe kotoa pē; pea ʻe fai ʻeni koeʻuhi ke lava ʻo fakamoʻoniʻi ʻa e folofolá ʻa ia ʻoku pehē te netoʻo kiate ia ʻa e ngaahi mamahi mo e ngaahi mahaki ʻoku moʻua ai hono kakaí.

“Pea te ne toʻo kiate ia ʻa e mate, koeʻuhi ke ne vete ʻa e ngaahi haʻi ʻo e mate ʻa ia ʻoku haʻihaʻi ʻa hono kakaí; pea te ne toʻo kiate ia ʻa honau ngaahi vaivaí, koeʻuhi ke fonu hono lotóʻi he ʻaloʻofa, ʻo fakatatau ki he kakanó, koeʻuhi ke ne ʻafioʻi ʻo fakatatau ki he kakanó ʻa e founga ke tokoniʻi ai ʻa hono kakaí ʻo fakatatau ki honau ngaahi vaivaí” (ʻAlamā 7:11-12; toki tānaki atu ʻa e fakamamafá). Naʻe ʻikai ke mamahiʻia pē ʻa e Fakamoʻuí koeʻuhí ko ʻetau ngaahi angahalá ka ʻoku kau ai mo ʻetau tō kehekehé, ʻikai ke potupotutataú, mamahí, loto laveá, pea mo e faingataʻaʻia fakaeloto ʻoku tau toutou fehangahangai mo iá.

ʻOku ʻikai ha mamahiʻia fakaesino, mamahiʻia fakaeloto, faingataʻaʻia fakalaumālie, vaivai pe loto-foʻi kuo tau fehangahangai mo ia ʻi heʻetau fononga fakamatelié ne teʻeki ai ke tomuʻa aʻusia ʻe he Fakamoʻuí. Te tau lava ʻo kaila ʻi ha momeniti ʻo e faingataʻá, “ʻOku ʻikai mahino ki ha taha. ʻOku ʻikai ʻilo ʻe ha taha. Mahalo ʻoku ʻikai ha tangata te ne ʻilo. Ka ʻoku ʻafioʻi mo mahino lelei ki he ʻAlo ʻo e ʻOtuá, he naʻá Ne ongoʻi mo fua ʻetau ngaahi kavengá kimuʻa pea tau aʻusia iá. Pea koeʻuhí he naʻá Ne totongi ʻa e mahuʻinga taupotu tahá mo fua ʻa e kavenga ko iá, ʻokú Ne ʻafioʻi lelei kitautolu pea lava ke mafao mai Hono toʻukupu ʻaloʻofá ʻi he ngaahi tapa kehekehe ʻo ʻetau moʻuí. Te Ne lava ʻo ala atu, ueʻi, tokoniʻi—lele moʻoni mai kiate kitautolu—pea fakamālohia kitautolu ke tau lava ʻo fai ha meʻa lahi ange he meʻa te tau malavá pea tokoniʻi kitautolu ke tau lava ʻo fai ʻa ia he ʻikai ke tau teitei lava ʻo fai kapau te tau fakafalala ʻataʻatā pē ki hotau mālohí.

“Haʻu kiate au ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasiá, pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu.

“Toʻo ʻeku haʻamongá kiate kimoutolu, pea mou ako ʻiate au; he ʻoku ou angavaivai mo angamalū: pea te mou ʻilo ai ʻa e fiemālié ki homou laumālié.

“He ʻoku faingofua pē ʻeku haʻamongá, pea ʻoku maʻamaʻa ʻeku kavengá” (Mātiu 11:28–30).

ʻOku ou fakahā ʻeku fakamoʻoni mo e fakamālō ki he feilaulau taʻefakangatangata mo taʻengata ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻa e Fakamoʻuí. Kuó u aʻusia fakatouʻosi Hono ivi huhuʻí mo Hono ivi malavá, pea ʻoku ou fakamoʻoni ko e ngaahi mālohi ko ʻení ʻoku moʻoni pea ʻoku ʻatā ia kiate kitautolu takitaha. Ko e moʻoni, te tau lava “ʻi he mālohi ʻo e ʻEikí” ke fai pea ikunaʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi heʻetau laka atu ki muʻa heʻetau fononga fakamatelié.