2015
Maʻu ʻa e Loto-Toʻa ke Vahevahe ʻa e Ongoongoleleí
Māʻasi 2015


Maʻu ʻa e Loto-Toʻa ke Vahevahe ATU ʻA E Ongoongoleleí

ʻĪmisi
illustration of young man and young woman talking with speech bubble

Tā fakatātaaʻi ʻe Michael Mullan

ʻOku fie maʻu ʻa e loto-toʻa ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo ha muli. Fehuʻi ange pē ki ha faifekau taimi kakato foʻou. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku fie maʻu ha loto-toʻa lahi ange ke fehuʻi ki ho ngaahi kaungāmeʻá pe ʻoku nau fie ʻilo ʻo kau ki he Siasí, Tohi ʻa Molomoná, pe ko ʻetau tui fakalotú.

ʻOkú ke fifili: ʻE fēfē kapau ʻoku ʻikai ke nau fie ʻilo? Fēfē kapau ʻoku nau mamahi ai? Fēfē kapau te nau fakakataʻaki au? Fēfē kapau te nau fehiʻa kiate au ʻo ʻikai toe fie maʻu ke sio mai kiate au?

ʻOua naʻá ke hohaʻa. He ʻikai malava ke hoko ia. Mahalo ʻe pehē pē ho ngaahi kaungāmeʻá, “ʻIkai, mālō.” Kae ʻoua te ke ʻohovale kapau ʻoku tali ha niʻihi, “ʻIo, fakahā mai kiate au ha meʻa lahi ange”— tautautefito kapau ʻokú ke moʻui ʻaki e ongoongoleleí.

Kuo pehē ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “Ko e kau mēmipa kitautolu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi naʻe fakafoki maí, kuo fakamafaiʻi mo fekauʻi atu ʻe he ʻEikí tonu pē ke nau kumi, fafangaʻi pea ʻomi lelei ki Hono Siasí ʻa kinautolu ʻoku fekumi ke ʻiloʻi ʻa e moʻoní.”

Mei he fakakaukau ko iá, ʻoku “faingofua mo mahino” hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí. Ka naʻe pehē ʻe ʻEletā Pālati, “ʻe lava ke faingataʻa mo fakamanavahē ʻa e ngāue fakafaifekaú ʻi he taimi ʻe niʻihi.”

Te tau ikunaʻi fēfē ʻa e manavahē ko iá? ʻOku fokotuʻu mai ʻe ʻEletā Pālati ʻa e ngaahi founga ʻe tolu ʻi laló:

ʻUluakí, lotu pē ʻiate koe pea mo ho fāmilí ke tokoniʻi koe ʻe he ʻEikí ke maʻu ha ngaahi founga ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí. (Vakai ki he tafaʻakí ki he meʻa naʻe fai ʻe ha finemui ʻi Palāsilá.) Kole foki ki he ʻEikí, ke ne taki koe kiate kinautolu ʻoku nau mateuteú.

Uá, hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga. ʻI ha māmani ʻoku hōloa ai ʻa e ngaahi tuʻunga moʻuí, ʻe fakatokangaʻi ho ngaahi kaungāmeʻá hoʻo māmá. ʻE foaki atu ʻe hoʻo moʻui taau fakatāutahá ha loto-toʻa mo e mālohi fakalaumālie kiate koe.

Tolú, ngāueʻi e tuí mo e falala ki he ʻEikí pea fakahaaʻi maʻu pē ʻa e ʻofá ki he niʻihi kehé.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Pālati “ʻOku pehē ʻe ha kāingalotu ʻe niʻihi, ‘ʻOku ou manavasiʻi ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí koeʻuhí naʻa faifai pea fakatupu mamahi ki ha taha’”. “Kuo fakahā mai ʻe ha aʻusia ʻoku ʻikai ke loto mamahi ʻa e kakaí ʻi he taimi ʻoku fakaʻaiʻai ai ʻa e vahevahé ʻe he laumālie ʻo e ʻofá mo e tokangá. ʻE mamahi fēfē ha taha ʻi heʻetau lea ʻaki ha meʻa hangē ko ʻení: ‘ʻOku ou saiʻia ʻi he founga ʻoku tokoniʻi au ʻe hoku siasí’ pea tānaki atu leva ha meʻa pē ʻoku fakahinohino ʻe he Laumālié”?1

Ko e fatongia ko ia ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí ʻoku ʻa e kāingalotu kotoa ʻo e Siasí—kau ai koe. Ko ia ke ke loto-toʻa pea tuku ke faitāpuekina ʻe he ʻEikí hoʻo ngaahi ngāué.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. M. Russell Ballard, “The Essential Role of Member Missionary Work,” Liahona, May 2003, 38, 39–40.