2020
Se Folafolaga Inā Matagofie!
Iuni 2020


Savali faaleautaitai i le eria

Se Folafolaga Inā Matagofie!

O le tala ua faamatalaina i tausaga ua mavae, e uiga i se tama ma lona atalii lona fa e sili ona matua i se aiga e toavalu tamaiti. E le o se aofai tulagaese lea o tamaiti i se aiga masani Samoa. Na tuua e le atalii Samoa i le amataga o le vaitau o le 90 mo Niu Sila, le laueleele o le ao umi paepae. Sa faatoā uma ona faaipoipo, ma na malaga atu e saili i le olaga i se atunuu ese lea e tele ai avanoa.

Ao faatoā faamautu lenei atalii ma lona toalua, o se tagata e le auai i le lotu i Niu Sila ma amata ona atinae lo laua lava aiga, ma na la auai i le lotu i se uarota i le lotoifale.

Na misia e le tama lona atalii lea na tausia le aiga i le tele o mea ao i ai i Samoa, ma na manao e tulimatai i lona atalii. Muamua, na ia manao e fesootai pea ia te ia, ta’u atu ia te ia le tele o lona alofa mo i laua uma. Na ia fia iloa po o a mai le aiga, ma pe ua talia e lana ava le savali o le talalelei toefuatai.

Lona lua, na ia manao e faamanatu atu ia te ia le taua o le fesootai pea ma lona aiga i Samoa, e faapea foi ona tausoga ia ua atiinae foi o latou lava aiga i atunuu mamao.

O tusi na lolomiina a le tama ma lafo atu i lona atalii, na i ai nei fautuaga ma faamanatu.

  • Ia tumau le faamaoni i le talalelei a Iesu Keriso, le Alo o le Atua Soifua, aua nei tuua le talalelei.

  • Ia mautinoa ia feiloai i le epikipo o lau uarota, afai e i ai ni mea e te manaomia, ia talanoa pe alu ma vaai o ia, aua le faatuai.

  • Ia auai ma ia galue malosi i le uarota ma faamasani ma tagata o le uarota. O le uarota o lou aiga, ia faamaoni i lena aiga, aua nei tuua le aiga.

  • Aua nei avea ma se tagata matamata, nai lo lena, ia avea ma se tasi e lagolago ma mulimuli i fautuaga a taitai.

  • Totogi atoa le sefuluai, ma o faamanuiaga o se mafaufau manino ma lelei, filemu i lou loto, ma o mea uma e manaomia e ola tutoatasi ai, o le a e maua e olioli ai i lenei olaga faitino ma i le olaga a sau.

  • Manatua mea na aoaoina ai oe ao e i ai i le aiga, afiafi faaleaiga, tatalo e le aunoa, saili le finagalo o le Alii e ala i faitauga o tusitusiga paia i aso uma, auai i le faamanatuga ma sauniga lotu ma tausi le aso sapati ia paia.

  • Alofa ma faamaoni i lau avā, ia onosai ia te ia ao ia aoaoina ma iloa le savali o le talalelei toefuataiina. E taua tele lona malamalama ma iloaina mo ia lava po o le a le uiga o le talalelei, ma faia ana lava filifiliga e faatatau i ai. Ae faamolemole tau atu ia te ia ou te alofa ia te ia.

  • Savali a le tama na faigofie lava, ‘Aua lava nei tuua le talalelei, aua foi nei tuua le aiga’.

O moomooga o le tama Samoa mo lona atalii ina ia tumau le faamaoni i le talalelei, na ou manatua ai upu a le Aposetolo o Paulo i lona atalii faaleagaga, o Timoteo, ia manatua mea na a’oa’oina ai o ia i lona talavou.

“Aua ne’i ino’ino se tasi i lou taulealea, ae ia fai oe ma faaa’oa’o i e ua faatuatua, i le upu, ma le amio, ma le alofa, ma le loto, ma le faatuatua, ma le le gaoiā. O mea foi na e faalogologo mai ai ia te au i molimau e toatele, ia e tuuina atu ai i tagata faamaoni, o e ua mafaia ona a’oa’oina atu i nisi.”1

Na vave lava i le mavae ai ona taliaina ma le lotomalie le savali o le talalelei toefuataiina, na auai le avā a le atalii i le ekalesia, ma ui ifo i le vai o le papatisoga ma faamauina o se tagata o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Na faamauina o ia ma lana tane i le malumalu. E lei umi lena, ae valaaulia le atalii o se epikopo i le latou uarota tumau, ma mulimuli ane ina ua faamalolo o ia, na avea o ia o se fesoasoani i le au peresitene o le siteki.

Na oo mai le taimi e toe foi atu ai i lo latou aiga i Samoa. Na valaaulia le atalii e auauna atu o se epikopo mo le taimi lona lua; ua galue nei o ia o se peresitene o le siteki. E masani lava i ana faapotopotoga i le aiga ma le lotu, na te faasoa atu ai anotusi o tusi na lolomiina sa ia mauaina mai lona tama alofa, lea ua pasi atu i le isi itu o le veli.

O le faamatalaga a le Aposetolo o Paulo i taimi faigata o aso e gata ai ma le tāua o tusitusiga paia, o se taiala mo le puipuiga ma le mauaina o le faaolataga o le tagata, na tatagi le moni ia Timoteo, e pei lava ona faia e tusi faamanatu a lenei tama i lona atalii: “. . . ua e iloa lelei la’u mataupu, o la’u amio, o le loto mau, o le faamaoni, o le faapalepale; o le alofa, ma le onosai, . . . ia e tumau i mea ua a’oa’oina ai oe, ma ua mautinoa ia te oe, ina ua e iloa o ia na a’oa’oina atu ia te oe; Talu foi ina o e tamaitiiti ua e iloa Tusi Paia, e mafaia ona faapoto ai ia te oe e iu ai i le ola i le faatuatua ua ia Keriso Iesu. O Tusi Paia uma lava e mai le Agaga o le Atua ia, e aoga foi ia e a’oa’o ai, e faatonu ai, e faapoto ai foi i le amiotonu, ina ia atoatoa ona lelei ai o le tagata o le Atua, ia saunia lava ia i galuega lelei uma lava.”2

Na faamanatu mai e Peresitene Russell M. Nelson, lo tatou perofeta pele, le perofeta a le Alii ia i tatou faapea, o le faatuatua ma le usiusitai i poloaiga a le Alii o le a aumaia le puipuiga. “Aoao atu e uiga i le faatuatua e iloa ai o le usiusitai i poloaiga a le Atua o le a aumaia ai le puipuiga faaletino ma faaleagaga. Ma ia manatua, e avanoa pea agelu paia a le Atua e fesoasoani mai ia i tatou. Ua tautino mai e le Alii:

“Ou te muamua atu i o outou luma. Ou te i ai foi i lo outou itu taumatau ma lo outou itu tauagavale, a o lo’u agaga o le a i o outou loto, e siomia foi outou e a’u agelu, e lagolagoina outou.” Se folafolaga ina a matagofie! A tatou faatuatua, o le a fesoasoani mai o Ia ma Ana agelu ia i tatou.3

Ou te iloaina o le mulimuli i fautuaga a perofeta anamua ma aso nei, ma augani a se tama amiotonu o le a tausia i tatou i luga o le ala o le feagaiga.

MAUFAASINO

  1. 1 Timoteo 4:12; 2 Timoteo 2:2.

  2. 2 Timoteo 3:10, 14–17.

  3. Russell M. Nelson, “Faasaga Atu ma le Faatuatua i le Lumanai,” Konafesi Aoao o Aperila 2011; O Le Liahona, Me 2011, 34.