2023
Naʻá Ne Fakaʻilongaʻi pea Taki ʻa e Halá
Fēpueli 2023


“Naʻá Ne Fakaʻilongaʻi pea Taki ʻa e Halá,” Liahona, Fēpueli 2023.

Naʻá Ne Fakaʻilongaʻi pea Taki ʻa e Halá

ʻI heʻetau muimui ʻia Sīsū Kalaisí, ʻo fai e meʻa naʻá Ne faí, te tau lava ʻo foki ʻi he loto-falala ki hotau ʻapi fakalangí.

ʻĪmisi
ʻOku ui ʻe Kalaisi ʻa Pita mo ʻAnitelū

Christ Christ calling Peter and Andrew [ʻOku Ui ʻe Kalaisi ʻa Pita mo ʻAnitelū], tā ʻe Harry Anderson

ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuohilí, ne u fakakaukau mo hoku fāmilí ke mau lue lalo ʻi ha hala he moʻungá ʻi ʻAisileni ke sio ʻi ha vaitō ʻiloa. Ne teʻeki ai ke mau ʻalu ki he moʻunga ko ʻení. Naʻa mau taʻepauʻia ʻi he halá, pea naʻe ʻikai ke mau taukei ʻi he fononga laló.

Naʻa mau sio ki he kamata lue ʻa e niʻihi kehé ʻi he halá pea mau muimui atu. Ne ʻikai fuoloa kuo ʻikai ke mau toe sio kiate kinautolu, pea pehē pē mo e halá. Naʻa mau vakai fakalelei mo fakatokangaʻi ha ngaahi fokotuʻunga maka ne ʻosi fokotuʻutuʻu, naʻe ui ko e ngaahi fakaʻilonga hala (cairn), ʻi he ngaahi vahaʻa hala kotoa pē ʻo fakaʻilongaʻi ʻa e hala ki he vaitoó. Naʻa mau maʻu ha loto-falala kapau te mau lava ʻo ʻilo e ngaahi fakaʻilonga halá, te nau tataki kimautolu ki he vaitoó.

Naʻe ʻi ai ha fanga kiʻi konga kelekele ofi ki he halá naʻe tupu ai ha musie hinehina, hangē ha vavaé,1 ʻa ia ʻoku tupu ʻi he potu fonua ʻoku anó. Ne pelepela mo fonu vai maʻu pē homau ngaahi suú ʻi heʻemau lue atu ʻi he musie vavaé. Naʻa mau ʻilo ai naʻe fakaʻilongaʻi ʻe he musie vavaé ha hala naʻe ʻikai ke mau fie muimui ai.

Naʻe ʻikai faingofua ʻa e halá. Taimi ʻe niʻihi ne tahake, pea kamata ke mau helaʻia. Ka naʻa mau vilitaki pē, ʻo tokanga ʻaupito ki he ngaahi fakaʻilonga halá mo fakaʻehiʻehi mei he musie vavaé. Faifai pea ne fakapaleʻi ʻemau ngaahi feingá. Ne mau aʻu ki he vaitō fakaʻofoʻofá pea mau fiefia ʻi he vakai atu mei he tumutumu ʻo e moʻungá pea mo e mokomoko ʻo e vaí.

ʻI heʻemau fononga hifo he moʻungá, ne mau mamata ki ha ngaahi fakatuʻutāmaki ne ʻikai ke mau mamata ai kimuʻa. Naʻe tokoniʻi kimautolu ʻe he ngaahi fakaʻilonga halá ke mau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi luo vai lolotó mo e ngaahi lilifa. Naʻa mau houngaʻia ʻi hono tataki kimautolu ʻe he ngaahi fakaʻilonga hala ko iá ki heʻemau taumuʻá.

ʻOku hangē ʻetau fononga ʻi he moʻuí ko e fononga lalo ko ʻeni ʻi he faʻahitaʻu māfaná. ʻOku tau fie foki ki hotau ʻapi fakalangí, ka ʻe lava ke faingataʻa ʻetau fononga ʻi he halá. ʻI heʻetau ako ki he moʻui mo e ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisí, te tau lava ʻo ʻilo ʻa e founga naʻá Ne fononga ai ʻi he moʻui fakamatelié, ʻo fokotuʻu ha ngaahi fakaʻilonga hala ke tau muimui aí. ʻI he taimi ʻoku tau muimui ai ʻi he ngaahi fakaʻilonga hala ko iá, ʻo fai ʻa e meʻa naʻe fai ʻe Sīsuú, te tau lava leva ʻo foki ʻi he loto-falala mo tau aʻu ki he feituʻu ʻoku tau fakataumuʻa ki aí.

ʻĪmisi
fakaʻilonga hala ʻaki ha foʻi maka ʻe taha

Fakaʻilonga Hala 1: ʻIloʻi Ko Hai Kitautolu

Naʻe ʻafioʻi ʻe Sīsū Kalaisi ko hai Ia (vakai, Luke 2:49). Neongo ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi ʻa e ongo naʻá Ne maʻu ʻi hono papitaiso Ia ʻe Sioné, ka ʻoku pau pē naʻe fakafiemālie ʻa e fakapapau fakalangí ʻi he taimi naʻe folofola ange ai ʻEne Tamaí kiate Ia “mei he langí, [ʻo] pehē, Ko hoku ʻAlo ʻofaʻangá koe, ʻa ia ʻoku ou fiemālie lahi aí” (Maʻake 1:11).

ʻI he loto-falala ʻa Sīsū Kalaisi ki Hono tuʻungá, naʻá Ne lava ai ʻo fakahā kia Pita mo ʻAnitelū, “Ko au ia ʻa ia naʻe tohi ʻe he kau palōfitá ʻo kau ki aí” (Liliu ʻa Siosefa Sāmita, Mātiu 4:18 [ʻi he Joseph Smith Translation Appendix, Mātiu 4:18]). Pea naʻá Ne folofola ki he fefine Samēliá, “Ko au ia ʻoku ou lea kiate koé [ko e Mīsaia ko iá, ʻa ia ʻoku ui ko Kalaisí]” (vakai, Sione 4:25–26).

Ko ha fakaʻilonga hala mātuʻaki mahuʻinga ʻetau ʻiloʻi ko hai kitautolu. Ko hotau tuʻunga mahuʻinga tahá ko ʻetau hoko ko e fānau ʻa e ʻOtuá, ʻo tatau ai pē pe ko e hā mo ha toe meʻa kehe ʻoku tau fili ke ʻiloʻi ai kitautolú. Kapau he ʻikai ke tau maʻu ʻa e fakaʻilonga hala ko ʻení, ʻe lava ke tau hē atu mei he halá ʻo iku ki he musie vavaé.

ʻĪmisi
fakaʻilonga hala ʻaki ha ongo foʻi maka ʻe ua

Fakaʻilonga Hala 2: ʻIloʻi e Finangalo ʻo e Tamai Hēvaní

Naʻe feinga ʻa Sīsū Kalaisi ke ʻiloʻi e finangalo ʻo ʻEne Tamaí. Hili ʻEne papitaisó, “Pea naʻe toki tataki atu ʻa Sīsū ʻe he Laumālié ki he feituʻu maomaonganoá, ke ne ʻi he ʻOtuá.

“Pea hili ʻene ʻaukai ʻi he ʻaho ʻe fāngofulu mo e pō ʻe fāngofulú [pea kuó ne fefolofolai mo e ʻOtuá], naʻe toki fiekaia ia [pea ne tuku ke ʻahiʻahiʻi ia ʻe he tēvoló]” (Liliu ʻa Siosefa Sāmita, Mātiu 4:1–2; [vakai foki, Mātiu 4:1–2, futinouti 1b, 2c]; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Ko e hā naʻe hāʻele ai ʻa Sīsū ki he feituʻu maomaonganoá ke fefolofolai mo e ʻOtuá? ʻOku ʻuhinga lelei pē ke tui naʻá Ne fai ia ke ʻilo e finangalo ʻo ʻEne Tamaí, koeʻuhí ke ʻoua naʻa ʻi ai ha veiveiua pe ko e hā e finangalo ʻo e ʻOtuá kiate Iá. Ko e meʻa tatau pē, kiate kitautolu ko ʻetau ʻiloʻi e finangalo ʻo e ʻOtuá maʻatautolú ko ha fakaʻilonga hala ia. Kapau he ʻikai ke tau ʻilo e finangalo ʻo e ʻOtuá maʻatautolú, te tau hē ki he musie vavaé.

ʻOku tau ako ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá maʻatautolú ʻi he ngaahi folofolá, mei he ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí, pea ʻi he ngaahi fanafana ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Ka ʻoku fiemaʻu ke tau holi ke fefolofolai mo fetuʻutaki mo e ʻOtuá ʻi he lotu, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Sīsuú. ʻOku fakanatula ʻetau lotú, ʻi heʻetau ʻiloʻi hotau vā fetuʻutaki moʻoni mo e ʻOtuá, ko ʻetau Tamaí Ia pea ko ʻEne fānau kitautolú (vakai, Mātiu 7:7–11). ʻOku tupu ʻa e ngaahi faingataʻaʻia ʻi he lotú mei hono fakangaloʻi ʻo e vā fetuʻutaki ko ʻení.2

ʻĪmisi
fakaʻilonga hala mo ha ngaahi foʻi maka ʻe tolu

Fakaʻilonga Hala 3: Fakatatau Hotau Lotó ki he Finangalo ʻo e Tamai Hēvaní

Naʻe fakatatau ʻe Sīsū Kalaisi Hono finangaló mo e finangalo ʻo ʻEne Tamaí. ʻI he lolotonga e fononga ʻe taha ʻa Sīsuú, naʻá Ne ʻafio ʻi he veʻe vaikeli ʻo Sēkopé ʻi tuʻa ʻi he kolo ko Saika ʻi Samēliá kae ʻalu ʻEne kau ākongá ki he koló ke fakatau ha meʻakai. Naʻe haʻu ha fefine Samēlia ke ʻutu ha vai, pea naʻe kole ange ʻe Sīsū ke ne ʻutu ange ha vai Maʻana. Ne ʻohovale e fefiné ʻi he kolé, he naʻe haʻu ia mei ha Siu. ʻI he fealeaʻaki ne hoko atu aí, naʻá ne ʻilo ai ko Sīsū ʻa e Mīsaia naʻe talaʻofa maí. Naʻá ne foki ki he koló, ʻo fakahā kuó ne fetaulaki mo e Kalaisí (vakai, Sione 4:3–29).

ʻI he foki mai ʻa e kau ākongá, naʻa nau poupouʻi ʻa Sīsū ke kai ʻa e meʻakai kuo nau fakataú (vakai, Sione 4:31) pea nau “ofo” ʻi Heʻene fefolofolai mo ha fefine Samēliá (vakai, Sione 4:27). Naʻe tali ange ʻe he Fakamoʻuí, “Ko ʻeku meʻakaí ko e fai ʻa e [finangalo] ʻo ia naʻá ne [fekauʻi] aú” (Sione 4:34). Ko e meʻakai ʻa Sīsuú—ʻa ʻEne taumuʻá—ke fai e finangalo mo fakahoko e ngāue ʻa e Tamaí. Naʻá Ne folofola, “Naʻe ʻikai te u ʻalu hifo mei he langí ke fai hoku loto ʻoʻokú, ka ko e finangalo ʻo ia naʻá ne fekauʻi aú” (Sione 6:38). Naʻe tuku ʻe Sīsū ke “folo hifo [Hono] finangaló … ʻe he finangalo ʻo e Tamaí” (Mōsaia 15:7), ʻo fakatatau Hono finangaló mo e finangalo ʻo e ʻOtuá. Ko ha fakaʻilonga hala ʻeni ʻe taha naʻe tuku mai ʻe Sīsū maʻatautolu.

ʻOku fiemaʻu ke tau fakafenāpasi hotau lotó ki he finangalo ʻo ʻetau Tamai ʻi Hēvaní. Ko e lotú ko e taha ʻo e ngaahi founga ʻoku tau fakahoko ai iá. “ʻOku ʻikai ko e taumuʻa ʻo e lotú ke liliu ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá” ka ke tokoniʻi kitautolu ke tau ako mo tali Hono finangaló.3

ʻĪmisi
fakaʻilonga hala ʻo ha ngaahi foʻi maka ʻe fā

Fakaʻilonga Hala 4: Fakahoko mo Tauhi e Ngaahi Fuakava mo e ʻOtuá

Naʻe papitaiso ʻa Sīsū Kalaisi “ke fakahoko ʻa e māʻoniʻoni kotoa pē” (2 Nīfai 31:5). Naʻá Ne folofola kia Nikotīmasi, “Kapau ʻe ʻikai fanauʻi ʻa e tangatá ʻi he vaí pea mo e Laumālié, ʻe ʻikai ʻaupito faʻa hū ia ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (Sione 3:5). Naʻe folofola ʻa Sīsū ki Heʻene kau ākonga he kahaʻú, “Muimui ʻiate au” (Mātiu 4:19).

ʻOku tau fai ia ʻaki ʻetau tui kia Sīsū Kalaisi, fakatomala, papitaiso ʻi Hono huafá, maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pea hokohoko atu hono fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava mo e ʻOtuá. ʻOku tau fuakava ke tauhi e ngaahi fekau ʻa Kalaisí, ʻa ia ʻoku foaki mai ke ʻaonga kiate kitautolu. Ko e fuakava kotoa pē ko ha fakaʻilonga hala ia ʻi he hala ʻo e fuakavá ʻoku fakatau kia Kalaisí.

ʻI heʻemau lue lalo he faʻahitaʻu māfaná, naʻa mau tauʻatāina ke fili ha hala kehe ki he tumutumu ʻo e moʻungá, ka naʻe ʻikai ke mei ʻi ai pea ngalingali ke ʻikai ʻi ai ha hala kehe ne mei iku ki he vaitoó. Naʻe mei lava pē ke tuai ʻemau fonongá koeʻuhí he naʻa mau fihia ʻi he pelepelá, taʻofi kimautolu ʻe ha ngaahi lilifa fakatuʻutāmakí, pe loto foʻi koeʻuhí ko ʻemau helaʻiá. Naʻe ʻomi ʻe he nofo maʻu ʻi he halá ʻa e hala hangatonu mo pau taha ki he feituʻu naʻa mau fakataumuʻa ki aí.

ʻI he moʻuí, he ʻikai ke tau lava ʻo faʻu hatau hala pē ʻo kitautolu pea ʻamanaki atu ki he ngaahi ola kuo talaʻofa mai ʻe he ʻOtuá (vakai, Mātiu 7:24–27). ʻOku tau tauʻatāina ke fili, ka he ʻikai ke tau lava ʻo fili ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo e ʻikai muimui ʻi he hala kuo ʻosi fakahā maí. He ʻikai lava ke tau tō ʻi ha lilifa pea “fili” ke ʻoua naʻa tau tō.

ʻĪmisi
fakaʻilonga hala ʻo ha ngaahi foʻi maka ʻe nima

Fakaʻilonga Hala 5: Kātaki ki he Ngataʻangá

Naʻe finangalo ʻa Sīsū Kalaisi ke “fakaʻosi [e] ngāue [ʻa ʻene Tamaí]” (Sione 4:34). ʻI he kolosí ʻi he ngataʻangá, hili hono fakakakato ʻe Sīsū ʻa e “ngāue [naʻe]” tuku kiate Ia ʻe he ʻOtuá ke Ne faí (Sione 17:4), naʻá Ne folofola, “Ko hono ngatá ia” (Sione 19:30). Ko hono fakaʻosi ʻetau ngāué ko ha fakaʻilonga hala ia ʻoku fiemaʻu ke aʻu ai ki he feituʻu ʻoku tau fakaʻamu ki aí. Naʻe folofola ʻe Sīsū, “ʻE ʻikai hū ki he puleʻanga ʻo e langí ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku pehē mai kiate au, ʻEiki, ʻEikí, ka ko ia ʻokú ne fai ʻa e finangalo ʻo ʻeku Tamai ʻoku ʻi he langí” (Mātiu 7:21).

Kiate kinautolu ʻoku ʻikai ke nau fai iá, ʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí, “Naʻe teʻeki ai [ke mou] ʻiloʻi au” (Mōsaia 26:25). Kapau ʻoku ʻikai mahino kiate kitautolu ʻa e meʻa naʻe fakahoko ʻe he Fakamoʻuí, te tau iku ʻo fonu vai mo pelepela hotau suú koeʻuhí ne teʻeki ai ke tau ʻiloʻi Ia pea teʻeki ai ke tau kau fakataha mo Ia ʻi Heʻene ngāué.

ʻI hono ʻiloʻi ko hai Iá, ʻo ʻiloʻi mo fakatatau Hono finangaló mo e finangalo ʻo ʻEne Tamaí, fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava mo e ʻOtuá, pea kātaki ki he ngataʻangá, naʻe hanga ʻe Sīsū Kalaisi ʻo “[fakaʻilongaʻi pea taki ʻa e hala]”4 ki he founga ʻo ʻetau foki ki hotau ʻapi fakalangí. Ko hotau fatongiá ke muimui ʻi he ngaahi fakaʻilonga hala ko iá. Ko ia ai, “[He ʻikai ngata pē ʻi heʻetau faʻifaʻitaki ki Hono halá ʻi Heʻene]” ʻi heni ʻi he māmaní, ka ʻoku tau fai ia kapau te tau “[fie hoko ko e kau ʻea-hoko]”5 ke maʻu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku maʻu ʻe he Tamai Hēvaní (vakai, Sione 3:36).

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Eriophorum.

  2. Vakai, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Lotú.”

  3. Vakai, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Lotú.”

  4. Naʻe Lahi Fau ʻa e ʻOfa,” Ngaahi Himí, fika 105.

  5. Muimui ʻIate Au,” Ngaahi Himí, fika 57.