2023
Founga ʻe Fitu ke Hoko ai ko ha Kolo Uouangataha mo Talitali Kakai Lelei Ange ʻo e Kāingalotú
Fēpueli 2023


Fakakomipiuta Pē

Ngaahi Fakakaukau ʻe Fitu ke Hoko ai ko ha Kolo Uouangataha mo Talitali Kakai Lelei Ange ʻo e Kāingalotú

Ko e fakamālohia hotau ngaahi haʻofangá ʻoku kamata ʻiate kitautolu.

ʻĪmisi
ko ha tangata ʻokú ne pukepuke ha matapā ke ava ki ha fāmili

Laʻitā naʻe fakatātaaʻi ʻe ha kau mōtolo

Ko ʻetau fakamoʻoni ki he Tamai Hēvaní mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻokú ne fakatahaʻi hotau kakai ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻi ha Siasi ʻoku mafola hono kāingalotú ʻi he kolopé. ʻOku tau feinga fakataha ke tatau ange mo hotau Fakamoʻuí, ʻo tali ʻEne moʻoni “kapau ʻoku ʻikai te mou taha, ʻoku ʻikai ʻaʻaku ʻa kimoutolu” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:27).

ʻOku tau lau ʻi he 4 Nīfaí ki he tupulaki mo e tō ʻa ha sōsaieti ʻoku fakatefito ʻia Kalaisí. Naʻe ʻikai ha fekeʻikeʻi ʻiate kinautolu, naʻa nau “meʻa taha”pē (4 Nīfai 1:3), naʻa nau tokangaʻi honau kakai masivá, pea naʻe fakalotoa kinautolu ʻe he “ʻofa ʻa e ʻOtuá” (4 Nīfai 1:15) ʻi honau lotó. Naʻa nau hoko ʻo taha pē (vakai, 4 Nīfai 1:17). Ka neongo ia, naʻe ʻalu pē taimí mo ʻenau siʻaki e ngaahi ʻulungaanga mahuʻingá ni pea nau siokita, ʻo mole ai ʻa e sōsaieti faaitaha naʻa nau maʻu kimuʻá.

Te tau lava fēfē ke fakalakalaka ke hoko ko ha kakai ʻoku fakatefito ange ʻia Kalaisi ʻo hangē ko ia ne nau ʻi aí? Ko ha ngaahi fakakaukau ʻeni ʻe fitu ʻe lava ʻo tokoni kiate kitautolu ke tau uouangataha ange ko e fānau ʻa e ʻOtuá.

1. Fakafeʻiloaki Koe ki he Niʻihi ʻOku ʻIkai ke Ke ʻIló

Hangē ko e Tauhisipi Leleí, ʻoku ʻafioʻi fakataautaha ʻe hotau Fakamoʻuí kitautolu mo “ui ʻa e sipi ʻaʻaná ʻi honau hingoá” (Sione 10:3). Te tau lava ʻo muimui ki Heʻene sīpingá ʻaki haʻatau feinga ke feʻilongaki mo femahinoʻaki. Te tau lava foki ʻo tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau ongoʻi ʻoku fakamahuʻingaʻi kinautolu. Tatau ai pē pe ko e hā hono lahi homou siteikí pe siʻisiʻi homou kiʻi koló, ʻoku ʻi ai maʻu pē ha taha te ke lava ke ʻiloʻi lelei ange.

ʻOku fakahaaʻi ʻe hoʻo fakafeʻiloaki koé ʻa hoʻo tokanga ki hoʻo ngaahi tokouá mo e tuofāfiné/tuongaʻané, tatau ai pē pe ko hoʻo fuofua ʻaʻahi ki ha taha ʻoku toki fuofua maʻulotu pe talanoa mo ha mēmipa fuoloa ʻoku ʻikai ke ke faʻa talanoa mo ia. ʻOkú ne fakahaaʻi hono fakahoungaʻi ʻa e meʻa naʻe ui ʻe ʻEletā Lenitī D. Fangikē, ʻi he taimi naʻe hoko ai ko ha mēmipa ʻo e Kau Fitungofulú, ko e “loto-fiemālie ke haʻu ki he lotoʻā sipí pea nofo maʻu ai.”1 ʻI he ngaahi pōtalanoa ʻi he kahaʻú, manatuʻi ʻa e sīpinga ʻa e Fakamoʻuí, ʻa ʻene lava ke mālohi fau mo fakaʻatuʻi ke ui ha taha ʻaki honau hingoá.

2. Nofotaha pē ki Heʻetau Ngāue Angamahení—ʻa e Ngāue ʻo e Fakamoʻuí mo e Hakeakiʻí

Naʻe kole ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ʻi heʻene tohi ki he Kāingalotu ʻi Kolinitoó, “ke ʻoua naʻa ʻiate kimoutolu ʻa e ngaahi mavahevahé; ka mou māʻopoʻopo lelei ʻo taha pē, pea fakakaukau taha pē” (1 Kolinitō 1:10). Ko e founga ʻe taha ke tau fakakaukau taha ai peé ke tau ngāueʻi fakataha ha meʻa ke tau kau pea nofo ai ʻi he hala ʻo e fuakavá, ʻo tatau ai pē pe ko e fē feituʻu ʻoku tau lolotonga ʻi ai ʻi heʻetau fonongá. ʻOku ʻomai ʻe he fakaafe ke moʻui ʻaki, tokangaʻi, fakaafeʻi, pea mo kau fakataha ʻi he ngāue ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí2 ha ngaahi faingamālie uouangataha ʻi heʻetau hoko ko e kau tauhi fuakavá.

Te tau lava ʻo tokanga taha ki he ngaahi fatongia fakalangi ʻe fā ko ʻení kuo ʻomi ke tokangaekina e ngaahi fiemaʻu ʻa hotau ʻiuniti fakalotofonuá mo e tukui koló. ʻE lava ʻa e kāingalotu mo e kau taki ʻi ha kolo, uooti, siteiki, pe misiona ke alea fakataha ke mahino lelei ange ʻa e founga ke fetauhiʻaki ai ʻi ha ngāue angamaheni. ʻE lava ke fakatahaʻi kitautolu ʻi ha ngaahi founga makehe, ʻi heʻetau ngāue fakataha ʻi he ngāue angamaheni ko ʻení.

3. Fakaʻehiʻehi mei hano Kamataʻi pe Fakamafola e Ngaahi Talanoa Taʻepaú

ʻE lava ke fakatupunga ʻe he ngaahi talanoa taʻepau, pe lau fakamamahi ʻe malava pē ke moʻoni pe ʻikai moʻoní, ha fakakaukau hala ki ha niʻihi kehe ʻo maumauʻi ai ha ngaahi vā fetuʻutaki. ʻOua ʻe tui ki he ngaahi talanoa taʻepau fakatupu koví, he ʻoku fakatupu ʻe hono fai iá ha ngaahi maumau ʻi he fakavaʻe hotau tukui kolo ʻi he Siasí. Neongo pe ʻoku moʻoni ha talanoa taʻepau, fakaʻehiʻehi mei hono fakamafola pe kamataʻi iá. ʻOku ʻikai ha taha ʻe haohaoa, pea ʻoku ʻikai hao ha taha mei he fiemaʻu e tokoni ʻa e ʻOtuá, ko ia, ʻoua naʻá ke hoko ko e fuofua tokotaha ke tolongi hoʻo foʻi maká (vakai, Sione 8:7).

Kapau ʻoku fiemaʻu ʻe ha mēmipa ʻo e uōtí pe koló ha fakatonutonu, ʻoku totonu ke faleʻi fakafoʻituitui ʻa e kau takí mo ia. Naʻe fekau ʻe Kalaisi, “kapau ʻe fai angahala kiate koe ʻe ho kāingá, ʻalu ʻo fakahā ʻene koví kiate ia, ʻa koe pē mo ia” (Mātiu 18:15).

4. Ngāue Fakaetauhi ʻaki ha Fofonga Malimali

Naʻe pehē ʻe ʻEletā ʻEtilieni ʻŌkoa ʻo e Kau Fitungofulú ʻoku “finangalo [ʻe he ʻEikí] ke ke kau ki Heʻene ngāue maʻongoʻongá. He ʻikai ʻaupito ha toe taimi ʻe hoko ai ʻa e palani ʻo e fiefiá ʻo moʻoni lahi ange ka ko e taimi ʻokú ke tokoni ai ki he niʻihi kehé ke nau moʻui ʻaki iá.”3 Ko ʻetau ngaahi ngāue fakaetauhí ko ha founga ia ʻe taha te tau lava ai ʻo fakahoko fiefia ʻení.

Tatau ai pē pe ʻokú ke faʻa ngāue fakaetauhi pe fiemaʻu ke ʻiloʻi pe ko e hā hoʻo ngāue fakaetauhí, te tau lava maʻu pē ʻo kolea ʻe Laumālié ke tau ʻilo e meʻa ʻoku finangalo ʻa e ʻOtuá ke tau fai ke tokoniʻi ai e niʻihi kehé ʻi Hono huafá. ʻI heʻetau feinga ko ia ke muimui ki he sīpinga ngāue fakaetauhi ʻa e Fakamoʻuí ki ha toko tahá, te tau lava leva ʻo maʻu ʻa e fiefia mo e lelei ʻo e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻi hono fokotuʻu ha kolo ʻoku talitali kakai leleí.

5. Feinga ke Mou Femahinoʻaki Lelei Ange

ʻOku kehekehe kotoa hotau ngaahi ʻulungāngá mo e tōʻongá. Pea ʻoku fiemaʻu kotoa kitautolu ʻi he sino ʻo Kalaisí (vakai, 1 Kolinitō 12:12–31). Te tau lava ʻo feinga ke mahino mo fakamahuʻingaʻi lelei ange ʻa e tokotaha kotoa. ʻI heʻetau feinga ke femaheniʻaki lelei angé, ʻe lava ke tau ʻilo te tau lava ʻo fetokoniʻaki lelei ange ʻi heʻetau ngaahi fiemaʻú.

Hangē ko ʻení, ko e ʻulungaanga ʻe taha ʻe lava ke tau faikehekehe aí ko e matahuú mo e matakakaí. ʻOku ʻi ai ha kakai ʻe niʻihi ʻoku faʻa ui ko e “kau matakakai,” ʻoku nau ongoʻi fiemālie ʻaupito ʻi ha kakai tokolahi pe ngaahi ngāue ʻe fiemaʻu ai ke nau feohi mo ha kakai ʻoku ʻoku ʻikai ke nau ʻiló. ʻOku ʻi ai mo e niʻihi ʻoku ui ko e “kau matahū,” ʻoku nau saiʻia ange ʻi he ngaahi meʻa ʻoku nau lava ai ʻo feohi mo ha fanga kiʻi kulupu tokosiʻi ange ʻo nau lava ai ke feohi vāofi ange mo kinautolu. ʻOkú na fakatou maʻu ha ngaahi ʻulungaanga ʻoku mahuʻinga ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí. ʻOku ʻomi ʻe he Siasí ha ngaahi faingamālie lahi ʻoku faʻa fakanatula ange ki he kau matakakaí, hangē ko e lea ʻi he lotú, fai ʻo e ngāue fakafaifekaú, pe ʻalu ki he ngaahi ʻekitivitií mo e niʻihi kehe ʻoku ʻikai ke nau maheni leleí. ʻI heʻetau feinga ko ia ke fakamālohia hotau koló, te tau lava leva ʻo fakatokangaʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa e kau matahuú mo fakahoko e ngaahi meʻa ke faitokonia kinautolu ke nau kau lahi ange mai ʻi he ngāue ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí, ʻi ha founga ʻe fenāpasi mo honau mālohingá mo e ngaahi natula matahuú.

Ko e ngaahi founga kehe te tau lava ʻo feinga ke femahinoʻaki lelei ange mo fepoupouaki aí, ʻoku kau ai ʻa e fakaalaala ʻi he puipuituʻa ʻo e fāmilí, tuʻunga fakaʻekonōmiká, ngaahi fiemaʻu fakaemoʻuí, ngaahi mahuʻingaʻiá, pea mo e tuʻunga ʻo e tokotaha takitaha ʻi he hala ʻo e fuakavá. Te tau lava ʻi heʻetau teuteu ki he faʻahinga kotoa ʻo e ʻekitivitií, kalasí, fakatahá, mo e ngaahi fengāueʻakí, ke manatuʻi e founga ke tokoniʻi ai e taha kotoa ke ne ongoʻi ʻoku fakakau mo ʻiloʻi hono fiemaʻua kinautolu ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí. ʻOku moʻoni ʻeni ʻi hono tokoniʻi e kāingalotu ʻoku kehekehe e meʻa ʻoku nau manako aí mo honau puipuituʻá foki.

6. Fakamolemoleʻi mo Kole Fakamolemole

ʻOku fakamatala ʻa e Fuakava Foʻoú ki ha ngaahi faifakamoʻui fakaofo lahi mo ha ngaahi ui fakalangi ki he tuʻunga fakaākongá. Ko ha fakamoʻoni tuʻuloa ia ki heʻetau malava ke liliú. ʻOku ʻikai kakato ha haʻofanga talitali kakai lelei mo fakatefito ʻia Kalaisi taʻekau ai e tokāteline ʻo e faʻa fakamolemolé. ʻOku mahuʻinga ʻi he taimi ʻoku tau faihala ai ki he niʻihi kehé mo e taimi kuo nau faihala mai ai kiate kitautolú, ke tau lava kotoa ʻo fefakaleleiʻaki ʻo fou ʻi hotau Huhuʻí (vakai, 2 Kolinitō 5:18).

Naʻe tapou mai ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ke tau “fakaʻaongaʻi ʻa e anga fakatōkilaló, loto-toʻá, mo e mālohi ʻoku fakatou fiemaʻu ke fakahoko ʻaki ʻa e fakamolemolé mo e feinga ke maʻu mai ha fakamolemolé.”4 Neongo he ʻikai faingofua hono fakamolemoleʻi ʻo e niʻihi kehé, ka te ne lava ʻo fakalahi ʻetau malava ke ʻofá. Neongo he ʻikai fakafiefia ʻa e kole fakamolemole ki he niʻihi kehé, ka te ne lava ʻo fakalahi ʻetau malava ke fakatomalá.

ʻOku fakalahi ʻe he fakahaaʻi ʻo e loto-ʻofa ki he ngaahi tōnounou mo e ngaahi fehalaaki ʻa e niʻihi kehé, ʻa e fakaaʻu ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻoku fakafou ʻiate kitautolú. ʻOku ʻomi ʻe he faʻa fakamolemolé ʻetau kulupu ko e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke ofi ange kia Kalaisi mo ne fakaʻatā kitautolu ke “taha [hotau] lotó ʻi he uouongataha mo feʻofoʻofani” (Mōsaia 18:21).

7. Fokotuʻu ha Kolo ʻo e Tauʻatāina Fakalotú ʻi he lotolotonga ʻo e Ngaahi Lotu mo e Tui Fakalotu Kotoa Pē

ʻOku ope atu hono fokotuʻu ha kolo tui fakalotu ʻoku faaitaha mo talitali kakai lelei angé ʻi he ngaahi ngataʻanga ʻo ʻetau tui fakalotú. ʻI he fakahoko ko ia ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e ngāue tokoni fakaemāmani lahi mei ʻĀsenitina ki Simipāpué, te tau lava ai ʻo ʻofa ʻi he tokotaha kotoa, neongo pe ko e hā ʻenau tui fakalotú.

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Lainolo A. Lasipeni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻOku kau fakataha hotau siasí mo ha ngaahi tui fakalotu kehe ke maluʻi ʻa e kakai ʻo e fungavaka kotoa pē mo fakalotoá pea ʻi ai mo ʻenau totonu ke lea ki he ngaahi meʻa ʻoku nau tui ki aí. ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻeni ʻoku tau tali ʻenau tui fakalotú, pe ko ʻenau tali ʻetau tui fakalotú, ka ʻoku lahi ange ʻa e meʻa ʻoku tau faitatau aí, ʻia kinautolu ʻoku nau loto ke fakangata ʻetau lotú.”5

Fepōtalanoaʻaki mo e niʻihi kehé ki he ʻuhinga ʻoku nau ʻofa ai ʻi heʻenau tui fakalotú, pea vahevahe mo kinautolu e ʻuhinga ʻokú ke ʻofa ai ʻi haʻaú. Vakaiʻi pe ko e hā te mou lava ʻo fakahoko fakataha ke fakamālohia homou koló. ʻOku fakatupu ʻe he anga fakakaungameʻa kiate kinautolu ʻoku ʻikai ke tau tui tataú ha uouangataha taʻemalava ke holoki ʻoku fakafiefia ki he ʻOtuá, koeʻuhí he ʻoku tau “taha pē kotoa pē ʻia Kalaisi Sīsū” (vakai, Kalētia 3:28).