2023
Feituʻu Ne Finangalo e ʻEikí Ke u ʻi Aí
Fēpueli 2023


“Feituʻu Ne Finangalo e ʻEikí Ke u ʻi Aí,” Liahona, Fēpueli 2023.

Ngaahi ʻAta ʻo e Tuí

Feituʻu Ne Finangalo e ʻEikí Ke u ʻi Aí

Naʻá ku fakaʻamu ke ui au ke ngāue faifekau ki ʻAfilika, ka naʻe finangalo e ʻEikí ke u ʻi ha konga ʻe taha ʻo ʻEne ngoue vainé.

ʻĪmisi
placeholder altText

Faitaaʻi ʻe Cody Bell

Naʻe kau fakatouʻosi ʻa ʻeku ongomātuʻá ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi Keniā, pea naʻá na fakatou ngāue fakafaifekau taimi kakato. Talu mei heʻeku kei siʻí mo ʻena akoʻi mai ʻoku totonu ke u ngāue fakafaifekau foki mo au. Naʻá ku hanganaki fiefia atu ki ai.

ʻI ha māhina ʻe hiva kimuʻa peá u maʻu hoku uiuiʻí, naʻá ku hiki mei Keniā ki Niu Sēsī, USA, ʻa ia naʻe ngāue ai ʻeku faʻeé. ʻI he taimi naʻá ku fakahū ai ʻeku foomu ngāue fakafaifekaú, naʻá ku fakakaukau ʻe lelei ke u foki ki ʻAfilika ʻo ngāue fakafaifekau ai. Ko hono moʻoní, naʻá ku fakaʻamu ke ui au ki ai.

Ka ʻi hono maʻu hoku uiuiʻi ngāue fakafaifekaú, ne u ʻilo ai te u ʻalu ki he Misiona Washington Spokane ʻi he ʻIunaiteti Siteití. Naʻe ʻikai ke u ʻilo pe naʻe ʻi fē ia, ka ko e ʻuluaki fakakaukau ne ʻomi ʻe he Laumālié ki hoku ʻatamaí ko e, “Ko e feituʻu ia ʻoku finangalo e ʻEikí ke ke ʻi aí.”

Hili ha ngaahi māhina siʻi mei ai, ʻI heʻeku tūʻuta ʻi Sipoukeiní naʻe fakafeʻiloaki mai ʻa e palesiteni fakamisioná peá ne fai mai ha fehuʻi: “Naʻá ku vakai ki hoʻo fōmú. Ko e moʻoni ʻokú ke lea faka-Suahili?”

Ne u tali ange, “ʻIo. Naʻá ku tupu hake ʻo lea faka-Suahili mo faka-Pilitānia.”

Naʻá ne pehē mai, “Sai, kuo liliu leva ho uiuiʻi ngāue fakafaifekaú mei he lea faka-Pilitāniá ki he lea faka-Suahilí.”

Kuó ne lotua ha faifekau ne poto he lea faka-Suahili. Naʻe ʻi ai ha kau ʻeletā ʻe niʻihi ʻi he misioná ne nau feinga ke ako ʻa e lea faka-Suahilí ʻiate kinautolu pē. Naʻe ʻikai fuoloa kuó u ʻilo hono ʻuhingá.

Naʻe ʻi Sipoukeini ha kau kumi hūfanga tokolahi mei he ngaahi puleʻanga ʻAfilika hahake ʻo Tenisiniá, Keniā, Pulunitī, Luanitā mo ʻIukanitā. Ko e tokolahi ʻo e kau kumi hūfanga ko iá ne nau fuofua omi mei he Lepupelika Fakatemokalati ʻo Kongokoú. Naʻe kiʻi kehe ʻenau lea faka-Suahilí mei he meʻa naʻá ku lea ʻakí, ka naʻe lava ke mau femahinoʻaki. Naʻe iku ʻo u ngāue ʻi he uooti tatau pē ʻi Sipoukeini ʻo akoʻi ʻa e kau kumi hūfanga ko iá ʻi he kotoa ʻo ʻeku ngāue fakafaifekaú.

Ko e Meʻa Naʻe Mahuʻinga Tahá ko e ʻOfá

ʻOku faʻa pehē ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí, “ʻOku ʻikai tokanga e kakaí ki he lahi hoʻo ʻiló kae ʻoua kuo nau ʻilo ʻa e lahi hoʻo tokangá.” Lolotonga ʻeku ngāue fakafaifekaú, ne u ako ki he moʻoni ʻo e fakamatala ko iá ki he lavameʻa ʻa e faifekaú.

Ko e tokolahi ʻo e ngaahi fāmili kumi hūfanga ne mau akoʻí ne nau mamata ʻi honau fonua tupuʻangá ki ha ngaahi meʻa fakamamahi ʻi he fekeʻikeʻí mo e taú ʻa ia ʻoku faingataʻa ke fakakaukau ki ai. Ko e moʻoni kuo nau mamata ki he tāufehiʻá mo e ngaahi meʻa kovi ʻoku malava ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ke fai ki he niʻihi kehé. Ne mole e ʻamanaki lelei ʻa ha tokolahi ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá pea ne pau ke nau hola mei honau ngaahi ʻapí.

ʻI he taimi ne kamata akoʻi ai kinautolu ʻe kimautolu kau faifekaú, naʻe ʻikai ko e lahi ʻo ʻema ʻilo ki he ongoongoleleí naʻá ne tokoniʻi kinautolu ke nau haʻu kia Kalaisí. Ka ko e lahi ʻo ʻemau fakahaaʻi mo e kāingalotu ʻo e uōtí kiate kinautolu ʻa e ʻofa faka-Kalaisí. ʻI he taimi ne mau fakahaaʻi ai ʻa e ʻofá mo tokangaekina kinautolú, ne nau toe ongoʻi ha ʻamanaki lelei. Naʻa nau mamata ne kei ʻi ai pē ha kakai lelei ʻi he māmaní pea naʻa nau fakafehokotaki ʻa e kakai lelei kuo nau ʻilo ʻi he uōtí mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻa nau fie ongoʻi ʻa e ʻofa ko iá, ke kau ki ai, ko ia naʻa nau haʻu ai ki he lotú mo foki mai ki he lotú.

Naʻe talamai ʻe ha tangata ʻe taha naʻá ma akoʻi, “ʻOku fonu homou siasí ʻi he ʻofa.”

Kimuʻa peá ma kole ha tokoni ki he fakafeohí, ne ʻosi ʻeke mai pē ʻe he kāingalotu ʻo e Uooti Lingikoni Haití, ʻa ia ʻoku nau tokangaʻi e kulupu Suahilí pe ko e hā te nau lava ʻo faí. Naʻe faʻa talamai ʻe he ngaahi fāmili kumi hūfangá, “Naʻe tokoniʻi kimautolu ʻe he tokotaha ko ʻení ʻi he meʻá ni pea naʻe tokoniʻi kimautolu ʻe he tokotahá ni ʻi he meʻa ko eé.” Naʻe aʻu ʻo kamataʻi ʻe he uōtí ha Lautohi Faka-Sāpate ʻi he lea faka-Suahilí.

Ne fakaʻofoʻofa moʻoni e mamata ki hono ʻofaʻi ʻe he kāingalotu ʻo e uōtí ʻa e kakai ʻAfiliká ʻi heʻenau kau ki he Siasí. Ko e ʻofá ʻa e meʻa lahi taha naʻe tupunga ai ʻemau lavameʻa ʻi he lotolotonga ʻo e kau Suahilí. Naʻe faʻa ō ha kāingalotu ʻe niʻihi ʻo ʻave kinautolu ki he lotú, ʻave ha niʻihi ki honau ʻapí ʻo tokangaʻi, ʻaʻahi ki ha ngaahi fāmili, pea fai fakalongolongo ʻe ha niʻihi ha ngaahi meʻa maʻá e ngaahi fāmilí. Pea naʻe ʻi ai maʻu pē ʻa e pīsope ʻo e uōtí, ʻa Filipe Hiupa, ʻa ia naʻe ngāue mālohi ke ako e lea faka-Suahilí, ke fakahaaʻi foki ʻene ʻofá mo ʻene poupoú. Naʻe ʻikai lava ke u maʻu ha uooti lelei ange ke ngāue mo ia.

Ko ʻEne Ngāué ʻEni

Ko e fānau kotoa kitautolu ʻa e ʻOtuá. ʻOkú Ne ʻafioʻi kitautolu pea te Ne fakaʻaongaʻi kitautolu ʻi he ngaahi feituʻu ʻe lava ke tau tokoni lelei taha ai kiate Ia ʻaki hotau ngaahi poto makehé. Ko ʻEne ngāue ʻeni. ʻOku ʻikai ko e ngāue ia ʻatautolu. ʻOkú Ne tuku kitautolu ʻi he feituʻu ʻokú Ne ʻafioʻi ʻoku lelei tahá. ʻI he taimi ʻoku maʻu ai ʻe he kau faifekaú honau uiuiʻí, mahalo he ʻikai ke nau ʻalu ki he feituʻu naʻa nau fie ʻalu ki aí, ka ʻoku ko e moʻoni ʻoku ʻave kinautolu ʻe he ʻEikí ki he feituʻu ʻokú Ne finangalo ke nau ō ki aí. Ko e feituʻu ʻokú Ne fekauʻi kinautolu ki aí ko e fonua ia kuó Ne teuteuʻi ai ha kakai ke nau tali kinautolú.

ʻI heʻeku aʻu atu ki Sipoukeiní, naʻá ku ongoʻi naʻe ʻikai fiemaʻu ia ke u ʻalu ki ʻAfilika. Naʻá ku ongoʻi ʻi Sipoukeini, hangē naʻe ʻomi au ki ha kiʻi ʻAfilika ʻi ʻAmeliká.

ʻOku ou faʻa fakakaukau he taimi ʻe niʻihi ki heʻeku ngāue fakafaifekaú peá u pehē, “Naʻe fuʻu lahi ia ke u kau ki ai. Ne totonu nai ke u hoko ko ha konga ʻo e meʻa ko iá.”

ʻOku ou ongoʻi loto-fakatōkilalo mo houngaʻia ʻi heʻeku fakakaukau atu ki aí.