2023
Ko e Ngāue ʻi he Ngaahi Uiuiʻí ʻi he Taimi mo e Feituʻu ʻOku Fiemaʻu ai Kitautolu ʻe he ʻEikí
Fēpueli 2023


Fakakomipiuta Pē

Ko e Ngāue ʻi he Ngaahi Uiuiʻí ʻi he Taimi mo e Feituʻu ʻOku Fiemaʻu ai Kitautolu ʻe he ʻEikí

Neongo ʻe lava ke tukuange kitautolu mei he ngaahi uiuiʻí, ka ʻoku ʻikai teitei tukuange kitautolu mei he fai leleí.

ʻĪmisi
ongo tangata malimali ʻokú na lulululu

Laʻitā ne fakatātaaʻi ʻe ha ongo mōtolo

Naʻe hiki hoku fāmilí, ʻi heʻeku kei siʻí, ki ha uooti foʻou. Hili pē ha taimi nounou, naʻe uiuiʻi ʻeku tangataʻeikí ko ha pīsope. Naʻe kiʻi fakaʻohovale ki heʻemau fakakaukau taʻe-maaʻusiá—naʻe ʻi ai ha kau tangata feʻunga kehe ʻi he uōtí, pea naʻe ongoʻi ʻe heʻeku tangataʻeikí naʻe ʻikai ke ne ʻiloʻi ʻa e kāingalotú pe ko ʻenau ngaahi fiemaʻu fakafoʻituituí, ʻo fakatatau mo ia naʻá ne fiemaʻú.

Ka naʻá ne fai ʻene lelei tahá mo ngāue faivelenga, ʻo ngāue mālohi ke ne ʻiloʻi ʻa kinautolu naʻá ne ngāue ki aí. Ko e taimi naʻá ne ʻosi aí, naʻá ne ongoʻi ha ʻofa lahi ki he kāingalotu ʻo homau uōtí.

Pea ʻi he hili pē hono tukuangé, naʻe ui ia ki he nēsilií.

Naʻe fakaofo ke vakai ki he liliú. Naʻá ne ʻofa ʻi he fānau nesilií mo mohu fakakaukau ʻi hono palani ʻo e ngaahi lēsoni pea mo e ngaahi ʻekitivitī naʻe tokoniʻi kinautolu ki hono fakatupulaki ha fakavaʻe mālohi ʻi he ongoongoleleí. Neongo ne liliu hono uiuiʻi ʻi he uōtí, ka naʻá ne kei ofi pē ki he kāingalotu ʻo e uōtí naʻe fakaʻau ke ne ʻilo mo ʻofa aí, pea kei hoko atu pē ʻene ako ha ngaahi founga foʻou ke tokoni ki hono ngaahi tokouá mo e tuofāfiné.

Naʻá ne maʻu foki mo ha taimi lahi ange ke līʻoa ki homau fāmilí; hili ha taimi nounou pē mei hono tukuange iá, ne muimui ʻeku faʻeé ki ha ueʻi ke foki ki he akó ʻo maʻu hano mataʻitohi māʻolunga ange, ko ia naʻe lahi ange leva e ngaahi fatongia ʻeku tangataʻeikí ʻi homau ʻapí, ʻi he fakaʻaongaʻi ʻe he fineʻeikí ha taimi lahi ange ke akó. Ko ha tāpuaki moʻoni ia ke maʻu ʻe homau fāmilí ʻene tokoní he taimi ko iá.

Ne liliu e ngaahi fatongia ʻo ʻeku tangataʻeikí, ka ne ʻikai liliu ai hono mahuʻingá mo e ʻaonga ʻo hono ngaahi fatongiá. Naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa e meʻa naʻe lelei taha ki he uōtí mo hoku fāmilí fakatouʻosi. Hangē ko e fakamatala ʻa Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí: “ʻOku ʻikai ke tau ʻmaʻulalo angeʼ he taimi ʻoku tukuange ai kitautolú, pea ʻoku ʻikai ke tau ʻmāʻolunga ange’ he taimi ʻoku ui ai kitautolú. ʻOku ʻikai ha ‘māʻolunga pe maʻulalo’ ia ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí. Ko e laka “pē ki muʻa pe ki mui,” pea ʻoku tuʻunga ʻa e faikehekehe ko iá ʻi he anga ʻo ʻetau tali mo ngāueʻi hotau tukuangé mo hotau uiuiʻí.”1

Ui ke Tokoni, Vahe ke Ngāué

ʻI he taimi naʻe fakamatala ai ki he ngāue fakafaifekaú, naʻe fakafaikehekeheʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā, ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa e vahe ki ha feituʻú mo e ui ke tokoní:

“Kātaki ʻo fakatokangaʻi ange ko e ʻuluaki sētesí ko ha uiuiʻi ke ke hoko ko ha faifekau taimi-kakato ʻi he Siasi ʻo e ʻEikí kuo toe fakafoki maí. ʻOku fakahā ʻi he sētesi hono uá hano vahe koe ke ke ngāue ʻi ha feituʻu mo ha misiona tukupau. ʻOku mahuʻinga ke mahino kiate kitautolu kotoa e faikehekehe mahuʻinga ʻi he ongo sētesí ni.

“ʻOku tau faʻa talanoa ʻi he ʻātakai ʻo e Siasí hono ui ke ngāue ʻi ha fonua hangē ko ʻĀsenitiná, Pōlani, Kōlea, pe ko e ʻIunaiteti Siteití. Ka ʻoku ʻikai uiuʻi ha faifekau ia ki ha feituʻu; ka, ʻoku uiuʻi ia ke ngāue.”2

Mahalo ʻe ʻaonga ke fakakaukau ʻi he founga tatau pē ki he ngaahi uiuiʻí. ʻOku talamai ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 4:3 “kapau ʻoku [tau] maʻu ʻa e ngaahi holi ke ngāue maʻá e ʻOtuá, ʻoku ui ʻa [kitautolu] ki he ngāué.” Neongo pe ko e fē feituʻu ʻoku “vahe” kitautolu ki aí mo e ngaahi fatongia pau ʻe tuku maí, ʻoku ui maʻu pē kitautolu ke tau ngāue maʻá e ʻEikí mo faitāpuekina ʻEne fānaú, ko e konga ia hotau ngaahi fatongia ʻi he fuakavá. ʻE lava pē ke tau taha ʻi heʻetau taumuʻá ke “ongoʻi … ʻa e fiefia ʻo e tauhi ki he ʻOtuá ʻi heʻenau tokoni ki Heʻene fānaú [vakai, Mōsaia 2:17],” ʻi he ʻiloʻi “ʻoku toe tokoni foki ʻa e ngaahi uiuiʻí ki hono fakatupulaki [ʻetau] tuí … mo [tau] ʻunu ke ofi ange ki he ʻEikí.”3 Ko e hā pē ha houalotu pe uiuiʻi ʻoku tau ngāue ai, ko e konga kotoa kitautolu ʻo e ngāue tatau—ko e ngāue ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí.

Hoko ko e Konga ʻo e “Sino ʻo Kalaisí”

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingni, ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ko e uiuiʻi kotoa pē ʻoku fakahoko ia ke tokoniʻi kitautolu ke tau tatau ange mo Kalaisi pea mo tāpuekina e moʻui ʻa e niʻihi kehé: “Naʻa mo e mēmipa foʻou taha ʻo e Siasí, te ne lava ʻo ongoʻi ko ha ui ke ngāué ʻoku totonu ke hoko ia ko ha meʻa mahuʻinga taha he lotó. ʻOku makatuʻunga ʻi he foaki kakato hotau lotó ki he ʻEikí mo e tauhi ʻo ʻEne ngaahi fekaú, ʻa ʻetau ʻilo Iá. …

“ʻOku ui koe ke ke fakafofongaʻi ʻa e Fakamoʻuí. ʻOku hoko ho leʻo ke fakamoʻoní ʻo hangē ko Hono leʻó, ho ongo nimá ke hiki hake ʻo tatau mo Hono ongo toʻukupú.”4

Ko e taimi ʻoku tau papitaiso ai mo fakahoko ha ngaahi fuakava ke ngāue ʻi he huafa ʻo Kalaisí, ʻoku tau hoko ko e konga ʻo e “sino ʻo Kalaisí” (1 Kolinitō 12:27). ʻOku fai ʻe he ngaahi kupu kehekehe ʻo e sinó ha ngaahi ngāue kehekehe, ka ʻoku nau mahuʻinga tatau kotoa pē; ko e meʻa mahuʻinga tahá ke ngāue fakataha ʻa e sinó ke fakahoko ha taumuʻa uouangataha. Fakatatau mo e tohi lēsoni Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú, “I he faʻahinga uouangataha ko ʻení, ko e ngaahi faikehekehé ʻoku ʻikai ngata pē ʻi hono fakahāʻí ka ʻoku mataʻikoloa ʻaki, he ka ne taʻeʻoua ʻa e kau mēmipa ʻoku kehekehe ʻenau ngaahi meʻafoakí mo e meʻa ʻoku nau lavá, ʻe fakangatangata pē ʻa e sinó.”5

ʻOku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa e kehekehe ʻo hotau ngaahi pōtoʻi ngāué mo e meʻa ʻoku tau lavá, pea ʻokú Ne toe ʻafioʻi foki e founga ke fakaʻaongaʻi ai kinautolu ke tāpuekina kitautolu mo e kakai ʻoku tau feohí, ʻa ia ʻoku kau ai hono fakaafeʻi kitautolu ke tau ngāue ʻi ha ngaahi uiuiʻi mo ha ngaahi fatongia kehekehe ʻi ha ngaahi taimi kehekehe. Ko e uiuiʻí ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ki ha tuʻunga, kalasi, pe tuʻunga feʻunga; ʻoku fekauʻaki ia mo e loto-fiemālie ke fakavaivai ki he finangalo ʻo e ʻOtuá mo tali te Ne ui kitautolu ki he feituʻu ʻokú Ne fiemaʻu taha ai kitautolú ʻi ha taimi mo ha feituʻu pau.

Ko e Ngāue ʻa e ʻEikí

Naʻe fakamamafaʻi ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008), ʻi heʻene fuofua lea, hili hono ui ia ko e Palesiteni ʻo Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻa e mahuʻinga ʻo e uiuiʻi kotoa pē ʻi he Siasí:

“ʻOku ʻikai ha uiuiʻi ia ʻi he Siasí ni ʻe siʻisiʻi pe siʻisiʻi hono nunuʻá.” ʻOku tau ʻaonga kotoa pē ki he moʻui ʻa e niʻihi kehé ʻi heʻetau tulifua ki hotau fatongiá. Kuo ʻosi folofola mai ʻa e ʻEikí kiate kitautolu kotoa ʻi hotau takitaha fatongiá: “Ko ia, ke ke faivelenga; tuʻu ʻi he lakanga kuó u fili koe ki aí; tokoniʻi ʻa e vaivaí, hiki hake ʻa e ngaahi nima ʻoku tautau ki laló, pea fakamālohi ʻa e ngaahi tui ʻoku vaivaí’ [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 81:5]. …

“ʻOkú ke maʻu ha faingamālie lelei ke fiemālie ʻi he fakahoko ho fatongiá ʻo tatau mo au. ʻE makatuʻunga e fakalakalaka ʻa e ngāué ni ʻi heʻetau ngāue fakatahá. Tautau ai pē pe ko e hā ho uiuiʻí, ʻoku fakafonu ʻaki ia ʻa e faʻahinga faingamālie tatau ke fakahoko ha lelei ʻo tatau mo haʻakú. Ko e meʻa ʻoku mahuʻinga tahá ko e ngāue ʻeni ʻa e ʻEikí. Ko ʻetau ngāué ke feʻaluʻaki ʻo fai lelei ʻo hangē ko Iá.”6

ʻOku fakafōtungaʻi lelei moʻoni ʻe he ngaahi lea ʻa Palesiteni Hingikelií ʻa e meʻa naʻe ako ʻe heʻeku tangataʻeikí ʻi heʻene hoko ko ha pīsope, taki nesilī, hoa mali, mo e mātuʻá: ʻoku kole mai ʻa e ʻEikí ke tau ngāue ʻi ha ngaahi fatongia kehekehe ʻi heʻetau moʻuí, ka ʻoku ʻikai ʻaupito ke Ne taʻofi hono fakaafeʻi kitautolu ke tau hoko ʻo hangē ange ko Iá ʻi heʻetau ngāue ke faitāpuekina e moʻui ʻa kinautolu ʻoku tau feohí.