2023
Ko Hono Maʻu ha Fiefia ʻi he Fakahokohoko Fakamotuʻaleá, ʻi he Taimi Naʻe Faingataʻa ai hono Lau e Ngaahi Lekōtí
Fēpueli 2023


Fakakomipiuta Pē

Ko Hono Maʻu ha Fiefia ʻi he Fakahokohoko Fakamotuʻaleá, ʻi he Taimi Naʻe Faingataʻa ai hono Lau e Ngaahi Lekōtí

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne fai e talanoá ʻi ʻIutā, ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká.

ʻI he taimi naʻá ku ongoʻi ai ne ʻikai ke u lava ʻo lau ʻa e tohinima ʻi he ngaahi lekooti motuʻá, naʻe tokoniʻi au ʻe ha lēsoni mei he hisitōlia ʻo e Siasí ke u kei hoko atu.

ʻĪmisi
ko ha fakatātā ʻoku kau ai ha temipale, sioʻata fakaʻatalahi, mo e ngaahi lekooti hisitōlia fakafāmilí

Ne teʻeki ai ke u fuʻu loto ʻaki e fakahokohoko fakamotuʻaleá. ʻOku ou manako ʻi he ngāue fakatemipalé pea kuó u ʻosi fakaʻaongaʻi e FamilySearch.org ke kumi e hingoa ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí ke ʻave ki he temipalé. ʻOku ou tui kuo ueʻi ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi fakalakalaka fakatekinolosiá ke paotoloaki mo fakavaveʻi ʻEne ngāué. Pea ʻoku mahino kiate au ʻoku fakahoko ʻe he fakahokohoko fakamotuʻaleá ha ngāue mahuʻinga ʻi hono fakaʻatā ʻo e ngaahi lekooti ʻe lava ke fai ai ha fekumí. Ka ne kei fetōmokosiʻaki mo vaivai pē ʻeku ngāue ʻi he fakahokohoko fakamotuʻaleá.

Ne hoko mai ʻa e COVID-19 mo e tāpuni ʻo e temipalé. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2020: “Neongo ʻoku ʻikai lava he taimí ni ʻa e lotu ʻi he temipalé, ka ʻoku ou fakaafeʻi koe ke fakalahi hoʻo kau ʻi he hisitōlia fakafāmilí, kau ai e fakatotolo mo e fakahokohoko fakamotuʻalea ʻo e hisitōlia fakafāmilí. ʻOku ou palōmesi atu ʻi hoʻo fakalahi ho taimi ʻi he temipalé mo e hisitōlia fakafāmilí, te ke tupulaki mo fakalahi hoʻo malava ke ongoʻi Iá.”1 Hili pē hono fai ʻo e fakaafe ko ʻení, naʻe maluʻi mavahe au koeʻuhí he naʻá ku fengāueʻaki mo ha taha naʻe puke he COVID-19. Naʻá ku fakakaukau ai ke fakaʻaongaʻi e taimi ko iá ke u toe ʻahiʻahi fakahoko e fakahokohoko fakamotuʻaleá.

ʻI he kamataʻangá naʻe tatau pē ʻeku aʻusiá mo ia ne hoko kimuʻá—tuai mo taʻe-fakafiemālie. ʻOku ʻikai faʻa faingofua ke mahino kiate au e mataʻitohi ʻa e kakai kehé pe ko e ngaahi fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi foomu kehekehé. Naʻá ku manatuʻi leva e meʻa ne u ako ʻi he Kau Māʻoniʻoní, voliume 1, ʻi he taimi naʻe liliu ai ʻe Siosefa Sāmita e Tohi ʻa Molomoná: “Naʻe pau ke ne loto-fakatōkilalo mo fakahaaʻi ʻene tuí ʻi heʻene ako e ʻū mataʻitohí.”2 ʻI he taimi tatau pē, naʻe ʻikai ke lava ʻa ʻŌliva Kautele ʻo liliu lea, koeʻuhí he naʻe “ʻikai [ke ne] fai ha fakakaukau ki ai tuku kehe pē ke kole” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 9:7). Naʻe ʻikai ke u loto ke u fakahoko e fehalaaki tatau mo ʻŌlivá, ko ia naʻá ku kiʻi feinga mo loto ʻaki lahi ange.

Talu mei he momeniti ko iá, naʻe ʻikai ke u toe momou pe holomui ʻi he ngaahi ngāue fakahokohoko fakamotuʻalea faingataʻá, ka naʻá ku lau ia ko ha faingamālie ke ngāue fetākinima mo e ʻEikí ʻi hono fakahokohoko fakamotuʻalea e ngaahi hingoá, ke lava kinautolu kuo pekiá ʻo ofi ange ke maʻu e ngaahi ouaú ʻi he temipalé. ʻI heʻeku fakakaukauʻi ʻi hoku ʻatamaí e ngaahi fakaʻāuliliki ʻo e ngaahi lekooti ne ʻi muʻa ʻiate aú, ʻoku ou ongoʻi ha kātaki lahi ange ʻi heʻeku vilitaki ke maʻu ha mahino ki he ʻū lekōtí, pea ʻoku ou fakatokangaʻi e toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻi heʻeku mahinó ʻi he taimi ne hoko mai aí. Kuó u ongoʻi ʻa hono fakahoko e palōmesi ʻa Palesiteni Nalesoní—ʻOku tupulaki ʻa ʻeku malava ke ongoʻi ʻa e ʻEikí.

ʻOku ou fakamālō ʻi he faingamālie ke u kau ai ʻi he ngāue ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí! Ko e fakahokohoko fakamotuʻaleá ko ha faingamālie fakaofo ia ke muimui ai ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he feinga ke mahino kiate kitautolu ʻa e meʻa naʻe mei taʻe-mahino kiate kitautolú, ka ʻe lava ʻo mahino tuʻunga ʻi he meʻa-foaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Russell M. Nelson, “Fanongo Kiate IaLiahona, Mē 2020, 90.

  2. Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, voliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 [2018], 49; vakai foki, “Kuo Mole Kotoa,” Liahona, Siulai 2018, 13–17.