2023
Hoko ko ha Kakai ʻo Saione
Fēpueli 2023


“Hoko ko ha Kakai ʻo Saione,” Liahona, Fēpueli 2023.

Hoko ko ha Kakai ʻo Saione

ʻI heʻetau fakafeohi ki he niʻihi kehé mei he ngaahi puipuituʻa kehé, ʻoku tau fakatokangaʻi ʻoku fakatupulaki ʻe heʻenau ngaahi aʻusiá mo e tukufakaholó ʻa hotau uōtí mo e koló.

ʻĪmisi
kau faifekau mo ha falukunga kakai ʻi he lotú

Ngaahi laʻitā ʻi he angalelei ʻa e ongo faʻu tohí

ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuohilí, kuo tāpuekina kimaua ke tokoni mo vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo ha kau kumi hūfanga tokolahi mei ʻAfilika ʻoku nau nofo ʻi Sipoukeini, Uāsingatoni, ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká. Kimuʻa pea nau omi ki he ʻIunaiteti Siteití, kuo mamata ha tokolahi ʻo kinautolu ki he fakalilifu ʻo e taú, fiekaiá, mo hono fakamāvaeʻi fakamālohiʻi e ngaahi fāmilí ʻi honau ngaahi fonua tupuʻanga ko Luanitā, Pulunitī, Keniā, ʻIukanitā, Tanisēnia, pea mo e Lepupelika Fakatemokalati ʻo Kongokoó.

ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku ʻikai maʻu ʻe he ngaahi uooti kotoa pē ʻi he māmaní ha kau kumi hūfanga ʻi honau feituʻú, ka ʻoku maʻu ʻe he ngaahi uōtí mo e ngaahi kolo ʻo e Siasí ha kakai mei ha ngaahi puipuituʻa kehekehe, pea ʻoku tau feinga kotoa ke tānaki fakataha ʻa ʻIsileli mo langa ʻa Saione ʻi he feituʻu ʻoku tau nofo aí. ʻOkú ma fie fakamatalaʻi e fōtunga ʻo e “ofá, vahevahé, fakaafé”1 kiate kimauá ʻi heʻema vahevahe ha niʻihi ʻo e ngaahi aʻusia kuó ma maʻu he ngaahi taʻu siʻi kuohilí. ʻOkú ma tui ʻe lava ke fakaʻaongaʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ki he ngaahi uooti ʻi he funga ʻo e māmaní.

Ngāue Tokoní

Hangē ko ʻĀmoni mo e ngaahi foha kehe ʻo Mōsaiá ʻi heʻenau ngāue fakafaifekau ki he kau Leimaná, naʻá ma fiemaʻu ʻema ngāué ke tupu mei haʻama feinga ke tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau ongoʻi e ʻofa ʻa Kalaisi kiate kinautolú (vakai, Mōsaia 28:1–3; ʻAlamā 26:15). Hangē ko e lea ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻOku tali ʻa e ngaahi lotú … ʻi he taimi lahi … [ʻi] hono ngāue ʻaki ʻe he ʻOtuá ʻa e kakai kehé. Ko ia, ʻoku ou lotua te Ne ngāue ʻaki kitautolu. ʻOku ou lotua te tau hoko ko e tali ki he lotu ʻa e kakaí.”2

Naʻe tūʻuta ʻa Naiafulaha Mukusaka ʻi Sipoukeini mei Pulunitī ʻi Sune ʻo e 2019. Naʻe ʻikai fuoloa kuó ne kamata ngāue ʻi ha fale ngaohiʻanga sioʻata ʻi he 6:00 a.m. ʻi he ʻaho kotoa pē. Naʻe ʻikai lava ʻi he taimi-tēpile ʻo e pasi pongipongí ke ne aʻu ki he ngāué ʻi he taimi totonu. ʻI ha māhina ʻe fā lolotonga ʻene teuteu ke maʻu ʻene laiseni fakaʻulí, ne ʻā hake ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he 4:40 a.m. ʻi he pongipongi kotoa, ʻo fakaʻuli ki hono ʻapí, pea ʻave ia ki he ngāué. Naʻá ne vahevahe ʻa e aʻusia ko ʻení mo ʻene ongomātuʻá mo hono tuongaʻané, ʻa ia naʻá nau tūʻuta ʻi Sipoukeini ʻi ʻAokosi ʻo e 2021. Naʻe fieʻilo ʻene tangataʻeiki ko Vinisení ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí ʻi he taimi naʻá ne feinga ai ke ʻilo pe ko hai ia ʻe loto-fiemālie ke fai ha ngāue tokoni pehē ki hono ʻofefiné. Ne kau ʻa Viniseni ki he Siasí ʻi Nōvema ʻo e 2021.

Naʻe tūʻuta ʻa Keitesi Muholaki mo hono ʻofefine ko Tiviní, mei he Lepupelika Fakatemokalati ʻo Kongokoú ki Sipoukeini ʻo fou mai ʻi Luanitā, ʻi Sānuali 2021 ke kumi ki ha ngāue mo ha ʻapi ke lava hona fāmili fānau ʻe toko fitú ʻo hiki mai mei Tekisisi. Naʻe tokoniʻi kinautolu ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ke kumi mo hiki ki ha ʻapi. Kuo kau mai ha kau mēmipa ʻe toko fā ʻo e fāmilí ki he Siasí.

ʻOku kehekehe ʻaupito e ngaahi founga ke ʻofa mo tokoniʻi ai hotau ngaahi tokoua mo e tuofāfine mei ʻAfiliká pea ʻe lava pē ke feʻunga mo ha taimi-tēpile ʻa ha taha pē ʻe fie tokoni. Naʻe fiemaʻu tokoni homa ngaahi kaungāmeʻá ki hono ako ʻo e lea faka-Pilitāniá, ʻalu ki he falekoloá, lesisita e fānaú ki he akó, ako ke fakaʻuli, fakaava ha ʻakauni pangikē, ako ke feimeʻatokoni ʻaki e meʻakai ʻa ʻAmeliká, mo ha ngaahi meʻa lahi ange. Naʻá ma feinga mālohi ke maʻu ha ngaahi faingamālie ʻo ʻikai tatali pē ki ha taha ke kole tokoni pe tatali kae ʻoua kuo faingamālie ke tokoni.

ʻĪmisi
ko ha tangata mo ha talavou ʻoku tui vala papitaiso

Ko Brother Hiupa mo Henelī Lasiti kimuʻa pea papitaiso ʻa Henelií. Naʻe ngāue lelei fakataha ʻa e kāingalotú mo e kau faifekaú ʻi hono akoʻi mo fakafeohi kiate kinautolú.

Ngāue Fakafaifekau Tonu mo Fakafou ʻi he ʻInitanetí

ʻI he kamata ke haʻu ʻa e kau kumi hūfanga lea faka-Suahili ko ʻení ki he lotú, naʻa mau fiemaʻu ha kau faifekau ʻoku nau lava ʻo lea faka-Suahili mo faka-Pilitānia fakatouʻosi. Naʻe kamata ako ʻe he kau faifekau ʻi he uōtí ʻa e lea faka-Suahilí, ka naʻe tuai ʻa e akó ʻi he ʻikai ha niʻihi ne nau poto he lea fakafonua ko iá. ʻI Māʻasi ʻo e 2019, naʻe ʻalu e kau taki fakamisiona ʻo e Misiona Uāsingatoni Sipoukeiní ke ʻomi ha kau faifekau foʻou mei he malaʻe vakapuná. ʻI he taimi naʻe fakafeʻiloaki ai ʻa e palesiteni fakamisioná mo hono uaifí kia ʻEletā Noueli Kouhení, naʻá na pehē ʻokú na fiefia ʻi he ʻasi ʻi heʻene tohi fakaongoongolelei ki he ngāue fakafaifekaú naʻá ne lea faka-Suahili. Naʻá na fehuʻi ange, “ʻE ʻEletā, ʻoku lelei fēfē hoʻo lea faka-Suahilí?”

Naʻe tali ange ʻe ʻEletā Kouheni ko ʻene lea tuʻufonuá ʻa e Suahilí. Naʻá ne hiki ki he ʻIunaiteti Siteití mei Keniā ʻi he taʻu kimuʻá. Naʻe ngāue fakafaifekau ʻa ʻEletā Kouheni ʻi homau uōtí ʻi he kotoa ʻo ʻene misioná, pea naʻá ne ngāue taʻe tuku mo hono ngaahi hoa faivelengá ke ʻofa mo fakaafeʻi ha tokolahi ʻo e kau kumi hūfanga mo e kau hikifonua fakaʻofoʻofa ko ʻení ke nau ako fekauʻaki mo e ongoongolelei kuo fakafoki maí. Naʻe houngaʻia ʻa ʻEletā Kouheni ʻi he tokoni ʻa e kāingalotu ʻo e uōtí ʻo ne pehē, “Ne lahi ʻemau fai ʻa e ngaahi akoʻí, ka naʻe lahi e fakafeohí ne fai ia ʻe he kāingalotú.” (Ako lahi ange fekauʻaki mo e aʻusia ʻa ʻEletā Kouhení ʻi he peesi 25.)

ʻĪmisi
falukunga kakai mo ʻEletā Kouheni ʻi he lotú

Naʻá ma ʻiloʻi ʻoku ʻafioʻi lelei lahi ange ʻe he ʻEikí ʻiate kitautolu ʻa e founga ke tānaki fakataha ai ʻEne fānaú. ʻI he taimi ʻoku tau laka atu ai ki muʻa mo ngāue ʻi he tui ʻoku uouangatahá, ʻe ueʻi mo tataki kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo faʻa kehe ia mei he meʻa naʻa tau ʻamanaki ki aí.

ʻI he taimi ne hoko ai ʻa e COVID-19 ʻi he faʻahitaʻu failau ʻo e 2020, ne mau hohaʻa kotoa ki he founga ke hoko atu ai e ngāué. Ko e kau kumi hūfanga ʻAfiliká ko ha kakai fakasōsiale mo talitali loto-māfana ʻaupito, ko ia naʻe faingataʻa ʻa e nofo fakamavaheʻí kiate kinautolú. Ne ʻikai toe fai ʻa e ngaahi fakataha kulupu tokolahí ʻi he ngaahi ʻapi ʻo e kāingalotú mo e ngaahi kaungāmeʻa ʻAfiliká fakatouʻosi. ʻI Mē ʻo e 2020, naʻa mau fakahoko ha ʻaukai fakauooti mo lotua ke faitāpuekina ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e moʻui ʻa homau ngaahi kaungāmeʻa ʻAfiliká, ʻo fakatuʻasino mo fakalaumālie fakatouʻosi pea tokoniʻi kinautolu ke nau haʻu kia Kalaisi.

Hangē ko e meʻa angamaheni ne hoko ʻi he Siasí, naʻe kamata akoʻi ʻemau kau faifekaú ʻi he ʻinitanetí. Naʻá na kamataʻi ha peesi Facebook fekauʻaki mo e Siasí ʻi he lea faka-Suahilí.

Naʻe pehē ʻe heʻemau taki faifekau fakauooti ʻi he taimi ko iá, “ʻI heʻemau ʻaukai ki he ʻEikí ke tokoniʻi e ngāue fakafaifekau faka-Suahilií, ne mau fakakaukau ne ʻuhinga ia ki he ngāue fakafaifekau faka-Suahili pē ʻi Sipoukeiní. Ka naʻe fakahaaʻi moʻoni mai ʻe he ʻEikí kiate kimautolu ʻa hono fakaʻaongaʻi ʻo e tekinolosiá ʻi he lolotonga ʻo e COVID-19, pea fakafokifā pē kuo haʻu e ongo ʻeletaá ʻo talamai, ʻʻOkú ma akoʻi ha tokotaha ʻi Noaue. tokotaha ʻi ʻIukanitā mo e tokotaha ʻi Keniā.ʼ”

Naʻe maʻu ʻe Sifa, ko ha taha kumi hūfanga ʻAfilika ʻoku nofo ʻi Noaue, ʻa e peesi Facebook pea kamata ke ne toʻo pongipongia ʻa e ngaahi lēsoní, ʻi he taimi Sipoukeiní. Naʻe fetuʻutaki ʻa Sifa ki heʻene kau faifekau fakalotofonuá, pea ʻi he tokoni ʻa e ongo faifekau ʻi Sipoukeiní, naʻá ne ako ai fekauʻaki mo e ongoongolelei kuo fakafoki maí. Naʻe papitaiso ia mo hono fohá ʻi Noaue ʻi Tīsema 2020. Naʻe ʻiloʻi ʻe Sifa ha kakai ʻi ʻIukanitaá ʻi he yaimi ne kumi mei hono taimi ko ha taha kumi hūfanga ki aí, pea ʻikai fuoloa kuo mau akoʻi ha kakai ʻe toko 20 ʻi ha nofoʻanga kumi hūfanga ʻi ʻIukanitā.

Anga Fakakaumeʻá mo Hono Talitali Lelei ʻo e Niʻihi Kehé

Naʻe faʻu ʻe ha taha ʻo ʻemau kau taki faifekau fakauooti kimuʻá ha kiʻi lea fakatenetene ʻoku tohitongi ia ʻi he kāingalotu ʻo e uōtí: “Ko e kakai anga fakakaumeʻa taha kitautolu ʻi he Siasí.”

Naʻa mau fakahoko ʻi he 2019 ha efiafi anga fakafonua ʻi ʻAfilika ke ako lahi ange fekauʻaki mo homau ngaahi kaungāmeʻa ʻAfiliká mo e ngaahi meʻa ʻoku nau saiʻia aí. Naʻe pehē ʻe Kimipelī Makeini, “Naʻá ma ʻalu mo ha moa fakapaku, pea naʻa nau ʻomi ha meʻakai naʻá ne fakahaaʻi honau anga fakafonuá. Naʻa nau hiva mo hulohula, pea naʻe fakafiefia ʻaupito.”

Naʻe pehē ʻe Palaieni Makeini: “ʻOku ou tui ʻoku fakatokangaʻi ʻe ha taha pē kuo feohi mo homau ngaahi kaungāmeʻa ʻAfiliká ʻenau anga fakakaumeʻá mo e angaʻofá. Pea ʻokú ke fie feohi ʻi he ʻātakai peheé. ʻE mole meia kitautolu ha ngaahi māhina mo e taʻu lahi ʻo e feohi fakakaungāmeʻa mo e fakafeohí ʻo kapau te tau tatali pē kae ʻoua kuo nau toki papitaiso. ʻOku fiemaʻu ke tau hoko ko ha konga ʻo ʻenau moʻuí he taimí ni. ʻOku lahi e ngaahi meʻa ke nau akoʻi kitautolu ki ai fekauʻaki mo e ngaahi ʻulungaanga faka-Kalaisí.”

Mahalo ko e meʻa mahuʻinga tahá, ʻoku fiemaʻu ke ongoʻi ʻe he kakaí kuo nau maʻu ha fāmili ʻi heni ʻi he lotolotonga ʻo e Kāingalotú. Naʻe kamata ke ako ʻe ha kāingalotu ʻe niʻihi ʻo e uōtí ʻa e lea faka-Suahilí ke fetuʻutaki mo fakafekauʻaki lelei ange mo homau ngaahi kaungāmeʻa ʻAfiliká. Naʻe kamata ke fakaava ʻe he kāingalotu ʻo e uōtí mo homau ngaahi kaungāmeʻa ʻAfiliká honau ngaahi ʻapí. Naʻe fuʻu mahuʻinga ʻeni ki he tokolahi ʻo e kau kumi hūfanga naʻe mavahe mei honau ngaahi fāmilí pe mole e kau mēmipa ʻo honau fāmilí ʻi he taú.

ʻĪmisi
Nisimiana ʻAtolofi mo ha niʻihi kehe ʻi he lotú

Hangē ko ʻení, naʻe mālōlō e ongomātuʻa fakatouʻosi ʻa Nisimana ʻAtolofí ʻi he fetāʻaki ʻi he Lepupelika Fakatemokalati ʻo Kongokoú pea naʻe mole ʻene ongo mātuʻá ʻi hono taʻu onó. Naʻá ne tūʻuta ko ha taha kumi hūfanga ʻi Sipoukeini hili ha taʻu ʻe 20 mei ai ʻi ʻAokosi 2021. Lolotonga hono fakamanatua ʻo e Kilisimasí ko ha papi ului foʻou ʻi ha ʻapi ʻo ha mēmipá, naʻá ne pehē, “Ko e fuofua taimi ʻeni ʻi heʻeku moʻuí kuó u ongoʻi ai ʻoku ou hoko ko ha konga ʻo ha fāmili.”

Naʻe mālōlō ʻa e tangataʻeiki ʻa Mōsese Luakihuko, mei he Lepupelika Fakatemokalati ʻo Kongokoú, ʻi he taú ʻi he 1997. Naʻe nofo ʻa Mōsese ʻi he ngaahi ʻapitanga kumi hūfangá ʻi ha taʻu ʻe 10 tupu. ʻI heʻene hoko he taimí ni ko ha taki lakanga fakataulaʻeiki ʻi he kulupu Suahili ʻi homau uōtí, naʻá ne pehē, “Naʻá ku fakatokangaʻi ha meʻa naʻe kehe fekauʻaki mo e kāingalotu ʻo e Siasí. Ko e moʻoni ʻoku nau moʻui ʻaki e meʻa ʻoku nau akoʻí. ʻI he ngaahi siasi kehe ne u kau ki aí, naʻe ʻikai haʻu ha taha ia ʻo ʻaʻahi mai kiate au. ʻI he uooti ko ʻení, ne vakaiʻi mo ʻomi ʻe he kakaí ha meʻatokoni ʻi he taimi naʻe puke ai hoku fāmilí. Kuo teʻeki ai ke u mamata ki ha siasi ʻoku fonu ʻi he ʻofá.”

ʻĪmisi
papi ului mo hono fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá ʻi he lotú

Lolotonga e ako ʻa Mōsese ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí, naʻá ne telefoni ki hono tokoua ʻi he fono ko Malaloí, ke fakamatala ange fekauʻaki mo e Siasí. Naʻe pehē ʻe Malaloi, ʻa ia ʻoku nofo ʻi ha nofoʻanga kumi hūfanga ʻi Pulunitī, “ʻOku tau fiemaʻu ʻa e siasi ko ʻení ʻi Pulunitī.” Ne ʻikai fuoloa kuo kamata akoʻi ʻe Mōsese mo e ongo faifekaú hono tuofefiné mo e tokoua ʻi he fonó ʻo fakafou ʻi he telefoní. Naʻe papitaiso ʻa e tuofefine mo e tokoua ʻi he fono ʻo Mōsesé, fakataha mo ha toko valu kehe ʻi Pulunitī, ʻi he ʻaho tatau pē naʻe papitaiso ai ʻa Mōsese ʻi Sipoukeiní. Kuo tupu tokolahi ʻa e kulupu ʻi Puluntií ʻo nau fiemaʻu ai ha toe fale ʻe taha ke hao ki ai ʻa e kakai kotoa ʻoku omi he Sāpate kotoa pē.

ʻOku tataki ʻe he toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻa e ngāué ni, pea ʻoku fakatātaaʻi ia ʻe he aʻusia ʻa Vumilia Tamipué. Naʻá ne ʻi ʻapi ʻi Sepitema 2016 ʻi he taimi naʻe tukituki atu ai ha ongo sisitā ʻi hono matapaá. Naʻe hiki mai ʻa Vumilia ki he ʻIunaiteti Siteití ʻi ha taʻu ʻe nima kimuʻa mei he Lepupelika Fakatemokalati ʻo Kongokoú ʻo fakafou ʻi Keniā. Naʻá ne talanoa lelei pē mo e ongo sisitaá ka naʻe ʻikai ke ne fie ʻilo ki heʻena pōpoakí.

Kimui ange ʻi he efiafi ko iá, naʻe ō e ongo sisitaá ki he ʻapi ʻo ha fāmili siasi ke maʻu meʻatokoni efiafi pea ne nau toki hoko ko ha fāmili tauhi maʻá e kau kumi hūfangá. Koeʻuhí ko e faikehekehe ʻi he lea fakafonuá, naʻe ʻikai lava e fāmili kumi hūfangá mo e fāmili ne nau tokangaʻí ʻo fetuʻutaki. Naʻe kula e kotoa ʻo e ngaahi sino ʻo e fāmili kumi hūfangá, pea naʻe ʻikai ʻilo ʻe he fāmili naʻa nau tokangaʻí ʻa e founga ke tokoniʻi ai kinautolú. ʻI he taimi naʻa nau talanoa ai ki he ongo faifekau sisitaá fekauʻaki mo e palopalemá, naʻe talaange ʻe he ongo sisitaá ki he fāmili ʻo e mēmipá ne na toki feʻiloaki pē mo ha fefine ko Vumilia naʻe fakatou lea faka-Suahili mo faka-Pilitānia. Naʻe toe foki ʻa e ongo faifekaú ke fekuni ki heʻene tokoní. Naʻe ʻilo ʻe Vumilia naʻe fakatupu ʻa e fepulopulasí ʻi he maʻuhala ʻa e fāmilí ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e kilimi tele kavá ke milimili ʻaki.

Naʻe hoko ʻo kaungāmeʻa lelei ʻa e fāmili naʻa nau tokangaʻí mo Vumilia, pea naʻa nau ʻai ha paati maʻa Vumilia ʻi he maʻu ene pepa tangataʻi fonuá ʻi Sānuali ʻo e 2017. Naʻe kamata e fononga ʻa Vumilia ke hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní koeʻuhí ko e feohi fakakaungāmeʻa moʻoni naʻá ne aʻusia mei he kāingalotu ʻo e Siasí.

Ko ha sīpinga ʻe taha ʻo e toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻi he ngāué ni naʻe hoko ia kimuʻa ʻi he taimi Fakafetaʻí (Thanksgiving) ʻi he 2018. Naʻe ongoʻi ʻe Taieni Losi naʻe ueʻi ia ke ʻalu ki he falekoloá. Lolotonga ʻene ʻi aí, naʻá ne fakatokangaʻi ha fāmili ʻAfilika ne nau faingataʻaʻia hono ngāue ʻaki ʻo e mīsini ATM. Naʻe toki hikifonua mai ʻa e ongo fāmili Lusimuká mo e Liuakihukó mei ha ʻapitanga kumi hūfanga ʻi Pulunitī. Naʻe tokoni ʻa Sisitā Losi ki he ongo fāmilí ʻi hono fai ʻenau fakataú pea fakaafeʻi kinautolu ki he maʻu meʻatokoni efiafi ʻo e Fakafetaʻí. Naʻe vave e hoko ʻa e fāmili Losí, Liuakihukó, mo e Lusimuká ko ha ngaahi kaungāmeʻa mamae.

ʻĪmisi
kakai naʻe fakatahataha ʻi tuʻa ʻi ha ʻapisiasi

Lotu Fakataha

ʻI he hoko atu ʻa e ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Siasí ʻi he lolotonga ʻo e mahaki fakaʻauha COVID-19, naʻe fakangofua ʻe he lao ʻo e Siteiti Uāsingatoní ʻa e peseti pē ʻe 25 ʻo e tokolahi taha ʻe lava ʻo hao ʻi ha fale ke lava ʻo fakataha. Naʻe ʻuhinga ʻeni ʻe ʻuluaki fakahoko ʻe homau uōtí ha houalotu sākalamēniti ʻe fā ke tokoni ki he kāingalotú kotoa. Naʻa mau fakakaukau ke fakahoko ha taha ʻo e ngaahi houalotu sākalamēniti ko ʻeni ʻe faá ʻi he lea faka-Suahilí.

ʻI Sepitema ʻo e 2020, naʻe uiuiʻi kimaua mo ha ngaahi hoa mali kehe ke mau ngāue ko ha kau faifekau tokoni ʻo ngāue fakataha mo e kau kumi hūfanga lea faka-Suahili ʻi Sipoukeiní. Ko homau misioná ke fakatupulaki ha ongoʻi ʻofa, tali lelei, mo anga fakakaumeʻa mo e kau kumi hūfanga ʻAfiliká pea ke tokoniʻi e ngaahi kaungāmeʻa ko ʻení ke nau feangai mo homau koló.

ʻI Sānuali 2021, naʻe fokotuʻu fakaʻofisiale ai ʻe he kau taki ʻo e siteikí ha kulupu Suahili ne maʻulotu ai ha kāingalotu ʻe toko tolu kuo papitaiso pea mo ha niʻihi tokolahi kehe. ʻOku liliu ʻa e houalotu sākalamēnití ki he lea faka-Pilitāniá mo e faka-Suahilí fakatouʻosi, pea ʻoku mau vahevahe ʻa e ngaahi kalasi ʻa e toʻutupú mo e Palaimelí mo e uooti ʻoku mau kau ki aí. ʻOku maʻu ʻe he ngaahi tokoua mo e tuofāfine kotoa ko ʻení, ʻo tatau ai pē pe ko e haʻu mei ha ʻapitanga kumi hūfanga pe ko ha konga kehe ʻo ʻAfilika, ha ngaahi talanoa ʻaonga mo mahuʻinga ke vahevahe. Kuo ʻomi ʻe he houalotu sākalamēnití ha faingamālie mahuʻinga ke fanongo ai ki he founga kuo tokoniʻi ai ʻe he tuí homau ngaahi kaungāmeʻa ʻAfiliká ke nau ikunaʻi ha ngaahi faingataʻa fakaofó. ʻOku omi homau ngaahi kaungāmeʻa mei ʻAfiliká mo ha tukufakaholo fungani, pea ko ʻenau manako he mūsiká mo e hivá ko ha konga fakatupulaki ia ʻo e houalotu sākalamēnití.

Kuo mau mātā ha ngaahi sīpinga fakaofo pehē ʻo e loto-toʻá mo e loto-vilitakí ʻi he fehangahangai mo e faingataʻá. Kuo mau mamata ki he fakamolemolé, ʻofá, mo e ʻaloʻofá pea ʻoku mau fakatumutumu maʻu pē ʻi he ngaahi sīpinga ʻo ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí. Ko e tokolahi ʻo e kau kumi hūfanga mei ʻAfiliká kuo nau fakafalala ki he tuí ke ikunaʻi ʻaki e ngaahi faingataʻá. ʻI heʻemau feinga ke ako ʻenau lea fakafonuá mo tokoniʻi kinautolu ke nau moʻui ʻi ha fonua foʻoú, ʻoku faʻu ha ngaahi feohi fakakaungāmeʻa moʻoni.

Mahalo ko e lēsoni maʻongoʻonga taha te tau lava kotoa ʻo akó ko e mahuʻinga ʻo e fāmilí. ʻOku ʻuhinga moʻoni e hoko ko e ngaahi tokoua mo e tuofāfiné ʻe ʻikai ongoʻi ʻe he kakai ʻoku omi ki hotau uōtí ko ha “kau muli mo e kau ʻaunofo ʻa [kinautolu], ka ko e kaungā kolo mo e kāinga māʻoniʻoni, pea mo e fale ʻo e ʻOtuá” (ʻEfesō 2:19).