Laipelí
ʻIuniti 17, ʻAho 3: Ngāue 2


ʻIuniti 17: ʻAho 3

Ngāue 2

Talateú

Naʻe fakafonu ʻa e kau ākongá ʻaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he ʻaho ʻo e Penitekosí, pea naʻe tāpuakiʻi kinautolu ʻaki ʻa e meʻa-foaki ʻo e lea kehekehé ʻi heʻenau malangaʻaki ʻa e ongoongoleleí. Naʻe fakahā ʻe Pita ko Sīsū “ko e ʻEiki mo e Kalaisi” (Ngāue 2:36), pea fakaafeʻi ʻa e kakaí ke nau fakatomala, papitaiso, mo maʻu ʻa e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe fakafuofua ki ha kakai ʻe toko 3,000 naʻe ului ʻi he ʻaho ko iá, pea naʻe hokohoko atu ʻenau tui mateaki ʻi he Siasí.

Ngāue 2:1–13

ʻOku fakafonu ʻa e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí ʻaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he ʻaho ʻo e Penitekosí

Fakakaukau ki he faingamālie fakamuimuitaha naʻá ke maʻu ke ke lea ʻi he lotú, akoʻi ha lēsoni, pe vahevahe ʻa e ongoongoleleí ki ha taha. Ko e hā ha meʻa ʻoku faingataʻa kiate koe ʻi hoʻo lea, akoʻi, pe fakamoʻoni ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí?

ʻI hoʻo ako ʻa e Ngāue 2:1–13, kumi ki ha moʻoni ʻe lava ke tokoni kiate koe ʻi he taimi ʻokú ke ongoʻi hohaʻa pe ilifia ai ke lea, akoʻi, mo fakamoʻoni ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo e ongoongolelei kuo fakafoki maí.

Naʻe haʻu ʻa e kakai Siú mei he ngaahi puleʻanga lahi ki Selusalema ke kau ki he kātoanga ʻo e Penitekosí mo hū ʻi he temipalé pea mo fakamālō ki he ʻEikí, ʻi ha uike ʻe taha hili ʻa e hāʻele hake ʻa e Fakamoʻuí ki he langí. “ʻOku hoko ko e konga ʻo e fono ʻa Mōsesé ʻa hono fai ʻo e kātoanga ʻo e Penitekosí pe ko e ʻUluaki Fuá, ʻi he ʻaho ʻe nimangofulu hili ʻa e Kātoanga ʻo e Laka Atú (Levitiko 23:16). Naʻe hoko ʻa e Penitekosí ko e kātoanga fakafiefiaʻi ʻo e Utu-Taʻú, pea naʻe ui ʻi he Fuakava Motuʻá ko e kātoanga ʻo e Utu-Taʻú pe ko e Kātoanga ʻo e Ngaahi Uiké” (Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Penitekosi,” scriptures.lds.org).

Lau ʻa e Ngāue 2:1–4, ʻo kumi ki he meʻa naʻe hoko ki he kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí ʻi he ʻaho ʻo e Penitekosí.

Ko e ʻuhinga totonu ʻo e kupuʻi lea “ngaahi ʻelelo mangamanga,” ko e ngaahi ʻelelo ʻoku mangamanga, pe hangē ko e ulo ʻa e afí. ʻI he taumalingi hifo ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki he kau ākongá, naʻe fakahaaʻi ʻe he “ngaahi ʻelelo mangamanga ʻo hangē ko e afí” (Ngāue 2:3), ʻa e ʻi ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

Naʻe fakatatau ʻe Sione ko e Papitaisó ʻa e maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ki ha papitasio “ʻaki ʻa e afi” (Mātiu 3:11; Luke 3:16). Naʻe fakataipe ʻa e afí ʻi he kuonga muʻá ʻi ʻIsileli ki he ʻafioʻanga ʻa e ʻOtuá. ʻOku fakataipe ʻa e ʻīmisi ʻo e “ngaahi ʻelelo mangamanga” ʻoku fakaʻaongaʻi ke fakamatalaʻi ʻa e afi fakalangi ʻi he ʻaho ʻo e Penitekosí, ki hono maʻu ʻe he kau ākongá ʻa e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní naʻe talaʻofa mai ʻe he Fakamoʻuí (vakai Ngāue 1:8).

Lau ʻa e Ngāue 2:5–8, ʻo kumi pe ko e hā ʻa e meʻa naʻe hoko ʻi he taimi naʻe pito ai ʻa e kau ākongá ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. Fakakaukauloto pe naʻe mei fēfē nai kapau naʻá ke sio tonu ʻi he meʻa ko ʻení.

Sio vave pē ki he Ngāue 2:9–11, ʻo lau pe ko e matakali pe kakai mei he puleʻanga kehekehe ʻe fiha naʻa nau fanongo ki he lea kehekehe ʻa e kau ākongá ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Kumi ʻi he mape ʻoku ʻoatu hení ʻa e ngaahi feituʻu ʻe niʻihi naʻe ʻasi aí.

ʻĪmisi
map, eastern Mediterranean

Fakatokangaʻi naʻe fanongo ʻa e ngaahi matakali kotoa ko ʻení ki hono malangaʻi ʻa e “ngaahi ngāue fakaofo ʻa e ʻOtuá” ʻi heʻenau takitaha lea (Ngāue 2:11). Ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻoku lava ke fanongo ai ʻa e kakai ʻi he ngaahi tapa kotoa ʻo māmaní ki hono malangaʻi ʻo e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi hotau kuongá ʻi heʻenau lea pē ʻa kinautolú?

Naʻe lava ke vahevahe ʻe he kau ākongá ʻi hono fakafonu kinautolu ʻaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki he niʻihi kehé, ʻo aʻu pē ki heʻenau fai ia ʻi he ngaahi lea tuʻufonua ʻa kinautolu naʻa nau akoʻí. Ko e moʻoni ʻe taha ʻoku lava ke tau ako mei he fakamatala ko ʻení te Ne tokoniʻi kitautolu ke akoʻi mo fakamoʻoni ki he niʻihi kehé, ʻi he taimi ʻoku fakafonu ʻaki ai kitautolu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

Ko e fakatātā ʻe taha ʻo e moʻoni ko ʻení, ko e taimi ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke akoʻi ʻa e ongoongoleleí kiate kinautolu ʻoku ʻikai ke nau ngāueʻaki ʻetau leá.

Sio ki he ngaahi fakatātā ko ʻení pea fakakaukauloto ʻokú ke feinga ke lingi ha vai ki he ʻū ipú, ke toe mahino ange ai kiate koe ʻa e ʻuhinga ʻo e fakafonu ʻaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Fakatokangaʻi ʻa e ʻuhinga ʻe faingataʻa ai ke fakafonu ha ipu.

ʻĪmisi
drawing of cups

Fakakaukau ki he founga ʻoku lava ke fakatatau ai ʻa e ʻū ipú ki he kakaí pea mo e vaí ki he Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku lava ke fakafofongaʻi ʻe he ngaahi meʻa ʻoku faingataʻa ai ke fakafonu ʻa e ʻū ipú? Ko e hā haʻatau ngaahi tōʻonga pe ʻulungaanga ʻe lava ke ne taʻofi hano fakafonu ʻaki kitautolu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní?

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Ko e hā ʻe lava ke ke fai ke fakafonu ʻaki ai koe ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke Ne tokoniʻi koe ke ke akoʻi mo fakamoʻoni ki he niʻihi kehé?

    2. Ko e hā ha ngaahi founga kuo tokoniʻi ai koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke ke akoʻi ʻa e ongoongoleleí pe vahevahe hoʻo fakamoʻoní ki he niʻihi kehé?

    3. ʻOku lava fēfē ke nofoʻia kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau maʻu ʻa e sākalamēnití?

ʻOku tau lau ʻi he Ngāue 2:12–13, naʻe ofo ʻa e kau Siu ʻe niʻihi ʻi he meʻa ne nau fanongo ki ai ʻi he taimi naʻe lea kehekehe ai ʻa e kau ākongá, kae valokiʻi kinautolu ʻe ha niʻihi kehe mo tukuakiʻi ʻoku nau huʻakavaʻia ʻi he fuʻu lahi ʻa e uaine naʻa nau inú.

Ngāue 2:14–47

ʻOku fakamoʻoni ʻa Pita kia Sīsū Kalaisi mo akoʻi ki he kakaí ʻa e founga ke nau maʻu ai ʻa e fakamoʻuí

Lau ʻa e Ngāue 2:14, ʻo kumi ki he tokotaha naʻe kamata ke ne akoʻi ʻa e kakaí.

Fakakaukauloto ko Pita koe pea ʻokú ke tuʻu he haʻohaʻonga ʻo e kakaí. Ko e hā ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí te ke akoʻi mo fakamoʻoni ki ai? Ko e hā hono ʻuhingá?

Hangē ko hono lekooti ʻi he Ngāue 2:15–35, naʻe fakahā ʻe Pita ko e meʻa-foaki ʻo e lea kehekehé mo e ngaahi founga kehe naʻe hā mai ai ʻa e Laumālié ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kau ākongá, ko e taha ia ʻo e ngaahi fakamoʻoni mo e fakaʻuhinga ʻo e kikite naʻe fai ʻe he palōfita ko Sioelí (vakai Sioeli 2:28–32). Naʻe akoʻi pea fakamoʻoni ʻa Pita ki he kakaí ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi lea ʻe niʻihi ʻa e Tuʻi ko Tēvitá pea mo e ngaahi sāmé.

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ko e Sioeli 2:28–32 ko ha sīpinga ia ʻo ha folofola ʻe lava ke fakaʻuhingaʻi pea fakamoʻoni ki ha ngaahi meʻa kehekehe:

ʻĪmisi
Elder Dallin H. Oaks

“ʻOku lahi ʻa e ngaahi kikite mo e ngaahi potufolofola fakatokāteline ʻi he folofolá ʻoku kehekehe hono ngaahi fakaʻuhingá. …

“ʻOku maʻu ha sīpinga ʻe [taha] ʻo e ngaahi fakaʻuhinga kehekehé ʻi he tohi ʻa Sioelí, ʻi he kikite naʻe pehē ʻe huaʻi hifo ʻe he ʻEikí hono laumālié ki he kakai kotoa pē pea ʻe kikite hotau ngaahi fohá mo hotau ngaahi ʻōfefiné (vakai Sioeli 2:28). Naʻe fakahā ʻe Pita ʻi he ʻaho ʻo e Penitekosí ko e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻo nau sio tonu aí ‘[ko e meʻa] ia naʻe lea ki ai ʻa e palofita ko Sioelí’ (Ngāue 2:16). Naʻe leaʻaki ʻe he ʻāngelo ko Molonaí ʻi ha taʻu ʻe tahaafe valu ngeau mei ai ʻa e kikite tatau, peá ne pehē ‘kuo teʻeki ai ke fakamoʻoniʻi ʻeni, ka ʻe vave hono fakamoʻoniʻí’ [Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:41]” (“Scripture Reading and Revelation,” Ensign, Sānuali 1995, 8).

Naʻe moʻoni fakatouʻosi ʻa Pita mo Molonai ʻi heʻena pehē ʻe hoko ʻa e kikite ʻa e palōfita ko Sioelí ko ha fakamoʻoni mo ha fakaʻuhinga, pea ʻe fakaʻaongaʻi ʻi he ʻaho ʻo e Penitekosí pea ʻi he ngaahi ʻaho kimuí.

  1. Lau ʻa e Ngāue 2:22–24, 29–33, 36, pea tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi moʻoni mahuʻinga naʻe akoʻi mo fakamoʻoni ki ai ʻa Pitá?

    2. Ko e hā ha meʻa ʻi he fakamoʻoni ʻa Pita ki he kau Siú ʻoku hā makehe kiate koe?

Fakakaukau ki he meʻa naʻe fai mo leaʻaki ʻe Pita ʻi he taimi naʻe fai atu ai ʻa e fehuʻi kiate ia fekauʻaki mo hono vā mo Sīsuú, ʻi he pō naʻe puke pōpula ai ʻa e Fakamoʻuí (vakai Luke 22:54–62).

Fakakaukau ki he faikehekehe ʻa e lea mo e meʻa naʻe fai ʻe Pita ʻi he ʻaho ʻo e Penitekosí pea mo e taimi naʻá ne fakafisingaʻi tuʻo tolu ai naʻá ne ʻilo ʻa Sīsuú. Ko e hā ʻokú ke pehē naʻá ne fakalotoa ʻa e liliu ko ʻeni ʻia Pitá?

Lau ʻa e Ngāue 2:37, ʻo kumi ki he meʻa naʻe hoko ki he kakaí ʻo makatuʻunga ʻi he ngaahi lea ʻa Pitá. (Ngāue 2:36–38 ko ha potufolofola fakataukei folofola. ʻE lava ke ke fakaʻilongaʻi ia ʻi ha founga makehe ke faingofua hono ʻiloʻí.)

Fakatokangaʻi ʻa e kupuʻi lea “naʻe mahuhuhuhu honau lotó” ʻi he Ngāue 2:37. ʻOku ʻuhinga ʻa e foʻi lea mahuhuhuhu ʻi heʻene tuʻu ko ʻení ki he loto-lavea, pea ʻoku ʻomi ai ʻa e fakakaukau naʻe mamahi pea ongoʻi tautea ʻa e kakaí he kuo tutuki ʻe he kakai Siú mo honau puleʻangá ʻa honau ʻEikí. Naʻe ʻikai ʻuhinga ʻa Pita ko e kau Siu mei he ngaahi matakali kehekehe naʻá ne akoʻi he ʻaho ʻo e Penitekosí naʻa nau kaunga ki hono tutuki ʻa e Fakamoʻuí.

Fakatatau ki he Ngāue 2:37, ko e hā ʻa e fehuʻi naʻe ʻeke ʻe he kakaí? Fakakaukau ki heʻene mahino mai mei he fehuʻi ko ʻení ʻa e kamata ke liliu ʻa e loto ʻo e kakaí.

Lau ʻa e Ngāue 2:38–41, ʻo kumi ki he meʻa naʻe tala ʻe Pita ki he kakaí ke nau faí. ʻOku ʻuhinga ʻa e foʻi lea paongataʻa ki he angatuʻu, anga-kehe, pe kākā.

Fakatatau ki he Ngāue 2:41, naʻe tali fēfē ʻe he kakaí ʻa e ngaahi akonaki mo e fakaafe ʻa Pita ke nau fakatomala pea papitaisó?

ʻĪmisi
crowd at baptism in river

Naʻe tokolahi ʻa kinautolu naʻa nau maʻu ʻa e moʻoní pea nau papitaiso.

Lau ʻa e Ngāue 2:42–47, ʻo kumi ki he meʻa naʻe fai ʻe he kau ului foʻou ki he ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí, hili ʻenau maʻu ʻa e moʻoní ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní pea mo papitaiso kinautolú.

Naʻa fakahaaʻi fēfē ʻi he ngaahi meʻa naʻa nau faí kuo nau ului moʻoni?

ʻOku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “tofi ʻo e mā” (Ngāue 2:42) ki hono maʻu ʻa e ouau ʻo e sākalamēnití, pea ʻoku ʻuhinga ʻa e “meʻa taha pē ʻa kinautolú” (Ngāue 2:44) ki he Kau Māʻoniʻoni naʻa nau moʻuiʻaki ʻa e fono ʻo e fakatapuí.

Manatuʻi naʻe teʻeki ke tali ʻe he kau Siu ko ʻení ʻa Sīsū ko honau Fakamoʻuí pe muimui ki Heʻene ngaahi akonakí, ʻa ia ko e taimi ia naʻe teʻeki ke nau fanongo mo fai ki he ngaahi meʻa naʻe lea ki ai ʻa Pitá. Fakakaukau ki he liliu lahi naʻe hoko ki he kakaí.

Ko e tefitoʻi moʻoni ʻe taha ʻe lava ke tau ako mei he .Ngāue 2:37–47, ʻe liliu hotau lotó pea te tau ului kia Sīsū Kalaisi ʻi he taimi te tau maʻu ai ʻa e lea ʻa e ʻOtuá ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

  1. Fakahoko ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Tohiʻi hifo ʻa e meʻa ʻe lava ke fai ʻe ha taha ke ne maʻu ʻa e lea ʻa e ʻOtuá ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

    2. ʻEke ʻa e fehuʻi ko ʻení ki ha mēmipa ho fāmilí, kaungāmeʻá, pe kaungāʻapí, pea tohiʻi hifo ʻene talí (ʻe lava ke ke toe tohiʻi hifo mo hoʻo tali ʻaʻau ki he fehuʻí): Kuo tokoniʻi fēfē koe ʻe he Laumālié ke ke liliu pea ului kia Sīsū Kalaisi, ʻi he taimi ʻokú ke feinga ai ke ako mo moʻuiʻaki ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí?

  2. Fakamoleki ha ngaahi miniti siʻi ke ke fakakaukau lahi pe ko e hā ha meʻa ʻe lava ke ke fai ke toe lelei ange ai hoʻo maʻu ʻa e ngaahi lea mo e ngaahi akonaki ʻa e ʻOtuá ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e hā ha ngaahi meʻa pau ʻe lava ke ke liliu ʻi he taimi ʻokú ke feinga ai ke muimui ki he ngaahi ueʻi ʻokú ke maʻú? Hiki hoʻo ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi meʻa ʻokú ke ongoʻí ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá. Fokotuʻu ha taumuʻa fekauʻaki mo e meʻa te ke fai ʻi he uiké ni ke toe lelei ange hoʻo maʻu ʻa e ngaahi lea mo e ngaahi akonaki ʻa e ʻOtuá ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻĪmisi
scripture mastery icon
Fakataukei Folofola—Ngāue 2:36–38

Toe lau ʻa e Ngāue 2:38, ʻo kumi ki he tāpuaki naʻe pehē ʻe Pita ʻe maʻu ʻe he kakaí, ʻo makatuʻunga heʻenau fakatomala ʻi heʻenau ngaahi angahalá pea nau papitaisó.

ʻOku tau ako mei he veesi ko ʻení ʻoku tau mateuteu ke maʻu ʻa e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí, fakatomala, pea papitaisó. ʻOku tokoni fēfē ʻa e fakatomalá mo e papitaisó ke teuteuʻi ha taha ke maʻu ʻa e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní? ʻOku tau ako mei he Tohi ʻa Molomoná ʻoku “fakamāʻoniʻoniʻi [kitautolu] ʻi he maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” (3 Nīfai 27:20), pea ʻe lava ke fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní (vakai 2 Nīfai 31:17).

  1. Fakafehoanaki ʻa e Ngāue 2:36–38 mo e tefito hono fā ʻo e tuí. Kumi ʻi he Ngāue 2:36–38 ʻa e ngaahi foʻi lea mo e ngaahi kupuʻi lea ʻoku fakahaaʻi pe akoʻi mai ai ʻa e ngaahi ʻuluaki tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí. Tohiʻi ʻa e fuofua mataʻitohi ʻo e foʻi lea takitaha ʻi he Ngāue 2:38 ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá (hangē ko ʻení, P t p e P k k, F …). Hili iá peá ke fakaʻaongaʻi ʻa e meʻa naʻá ke tohí ke tokoni kiate koe ke ke ako maʻu loto ʻa e veesi ko iá mei he potufolofola fakataukei folofolá. Lau ʻa e veesí kaeʻoua kuó ke lava ʻo lau maʻu loto. Fakakaukauloto ʻokú ke fakaafeʻi ha taha ke papitaiso kae lava ke ne maʻu ʻa e tāpuaki ʻo e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻene moʻuí.

  2. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai he ʻahó ni ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e Ngāue 2 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (ʻaho)

    Ko ha ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ʻilo makehe ʻoku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó: