Laipelí
ʻIuniti 1, ʻAho 3: Ko Hono Ako ʻo e Folofolá


ʻIuniti 1: ʻAho 3

Ko Hono Ako ʻo e Folofolá

Talateú

ʻE tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke mahino kiate koe ʻa e mahuʻinga hono ako fakaʻaho e folofolá mo hono lau kakato e Fuakava Foʻoú, ko e konga hoʻo ako ʻi he kalasi ko ʻení. ʻE lava foki ke ke toe ako ai mo ha ngaahi founga ke fakaleleiʻi ai hoʻo ako folofolá.

Ko e Fie Maʻu ʻo ha Ako Folofola Fakaʻaho ʻoku ʻAongá

Fakakaukau ki he ngaahi fakamatala ʻi laló, pea fakaʻilongaʻi hoʻo ngaahi talí ʻi he meʻafuá. He ʻikai fie maʻu ke ke līpooti hoʻo ngaahi talí ki hoʻo faiakó.

ʻĪmisi
scripture survey

Lolotonga hoʻo ako ʻa e lēsoni ko ʻení, fakalaulauloto ki ha founga ʻe lava ke ke fakaleleiʻi ai hoʻo ako folofolá.

Lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
Elder David A. Bednar

“ʻOku ʻi he folofolá ʻa e ngaahi lea ʻa Kalaisí pea ko ha tānakiʻanga vai moʻui ia ʻoku ʻosi mateuteu mai ʻe lava ke tau inu taʻetuku mo tuʻuloa mei ai. …

“ʻI he ngaahi ngāue fakaʻahó, ʻokú ta fakamoleki ai ha konga lahi ʻo e vai ʻoku ʻi hotau sinó. Ko e fieinuá ko ha fie maʻu ia ʻa e fanga kiʻi selo hotau sinó pea kuo pau ke fetongi fakaʻaho ia. ʻOku ʻikai ʻuhinga lelei ia ke toki ʻai pē mo ‘fakafonu’ vai, kae tuku ke ʻi ai ha vahaʻataimi lōloa ʻo e fasimanavá. ʻOku tonu fakalaumālie foki mo ia. Ko e fieinua fakalaumālié, ko ha fie maʻu ia ʻo e vai moʻuí. ʻOku lelei ange ʻa e fetāfeaki mālohi maʻu pē ʻo e vaí, ʻi hono toki inu fakaholoʻi tuʻo tahá” (“Ko ha Tānakiʻanga ʻo e Vai Moʻuí” [faeasaiti ʻa e Potungāue Ako ʻa e Siasí, ʻaho 4 Fēpueli, 2007], 1, 8, speeches.byu.edu).

Fakakakato ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻeni ʻoku tau lava ʻo ako mei he lea ʻa ʻEletā Petinaá fekauʻaki mo e meʻa te tau lava ʻo maʻu mei hono ako fakaʻaho ʻo e folofolá: ʻI heʻetau ako fakaʻaho e folofolá, ʻoku tau maʻu ai ʻa e ʻoku tau fie maʻú.

Ko e Mahuʻinga ʻo e Folofola Māʻoniʻoní ʻi Hotau Kuongá

ʻE lava ke ke fetongi hono lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā D. Toti Kulisitofasoní ʻaki haʻo sio ʻi he vitiō Pōpoaki ʻa e Māmongá “The Blessings of Scripture” (3:04), ʻoku maʻu ʻi he LDS.org, ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻa e fakamatala ʻa ʻEletā Kulisitofasoni fekauʻaki mo Viliami Tinitale mo ʻene akonaki ʻi he mahuʻinga ʻo e folofolá.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e feilaulau naʻe fai ʻe ha tangata ʻe taha ke lava ai ha kakai tokolahi ange ʻo lau e Tohi Tapú:

ʻĪmisi
Elder D. Todd Christofferson

“ʻI he ʻaho 6 ʻo ʻOkatopá, ʻo e taʻu 1536, ne taki atu ha tokotaha fakaʻofa moʻoni mei ha loki pōpula ʻi lalofonua ʻi he Fale Fakatuʻi Vilifōtí, ofi ki Palāsolo, ʻi Pelisiume. Naʻe ofi ki ha taʻu ʻe taha mo e konga ʻa hono tuku mavahe ʻo e tangatá ni ʻi ha pilīsone fakapoʻuli mo momoko. ʻI he ʻaho ko ʻení, ne haʻi ai ʻa e pōpulá ki ha pou ʻakau, ʻi he holisi ʻi tuʻa ʻo e palasí. Naʻá ne maʻu ha faingamālie fakaʻosi ke kalanga ʻaki ʻa e lotu ko ʻení, ʻʻEikí, fakamaama ange ʻa e fofonga ʻo e tuʻi ʻo Pilitāniá,’ pea toki fakahoko ʻa hono noʻouʻá. Hili ʻení naʻe tutu hono sinó. Ko hai e tangatá ni, pea ko e hā e hiá … ? Ko hono hingoá ko Viliami Tinitale, pea ko ʻene hiá ko hono liliu mo pulusi ʻa e Tohi Tapú ʻi he lea faka-Pilitāniá.

“… ʻI ha fakakikihi mo ha pātele ʻo fekauʻaki mo hono tuku atu ʻo e folofolá ki he kakaí, naʻe fakahoko ʻe Tinitale ʻa e fuakavá ni, ʻKapau ʻe fakahaofi au ʻe he ʻOtuá ʻi ha ngaahi taʻu lahi, te u ʻai ke lahi ange e ʻilo e tamasiʻi fakaʻuli palaú ki he Folofolá ʻiate koe!’ …

“Naʻe ʻikai ko e ʻuluakí pe ko e fakaʻosí ʻa Viliami Tinitale ʻi ha kakai mei ha ngaahi fonua pe lea kehekehe ke feilaulau ʻo aʻu pē ki he mole ʻenau moʻuí kae malava ke ʻomi ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá mei he fakapoʻulí. … Ko e hā ʻenau mahino ki he mahuʻinga ʻo e folofolá ʻa ia ʻoku totonu ke tau maʻu foki ʻe kitautolú? Ko e hā e meʻa ne mahino ki he kakai ne moʻui ʻi Pilitānia he senituli 16, ʻa kinautolu ne nau fakamoleki ha paʻanga lahi mo fili ki he faingataʻá ka nau maʻu ha tatau ʻo e Tohi Tapú, ʻa ia ʻoku totonu ke maʻu foki ʻe kitautolú?” (“Ko e Tāpuaki ʻo e Folofolá,” Ensign pe Liahona, Mē 2010, 32–33).

ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe fai ai ʻe he kakaí ha ngaahi feilaulau lahi pehē ke nau lava ʻo maʻu e folofolá?

Naʻe hoko atu ʻa ʻEletā Kulisitofasoni ʻo pehē: “ʻI he taimi ʻo Tinitalé, naʻe lahi ʻaupito ʻa e taʻeʻilo ki he folofolá koeʻuhí ko e ʻikai ke maʻu ʻe he kakaí ʻa e Tohi Tapú, ʻo tautautefito ʻi ha lea ʻe lava ʻo mahino kiate kinautolu. ʻI he ngaahi ʻahó ni ʻoku maʻu ngofua pē ʻa e Tohi Tapú pea mo ha ngaahi folofola kehe foki, ka ʻoku fakaʻau ke toe lahi ange ʻa e kakai ʻoku taʻeʻilo folofolá ko e ʻikai ke nau lau e ngaahi tohí. ʻI heʻene peheé kuo ngalo ʻiate kinautolu e ngaahi ʻilo ʻa ʻenau ngaahi kuí” (“Ko e Tāpuaki ʻo e Folofolá,” 33).

ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku ʻikai lau ai ʻe he kakai ʻi hotau kuongá ʻa e folofolá ʻo hangē ko ia ʻoku totonu ke nau faí?

Naʻe fakaʻosi ʻe ʻEletā Kulisitofasoni ʻo pehē: “Fakalaulauloto ki hotau tāpuaki mahuʻinga ʻoku ala maʻu ʻi heʻetau maʻu ʻa e Tohi Tapú mo e toe ngaahi peesi folofola makehe ʻe 900, ʻo kau ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá pea mo e Mataʻitofe Mahuʻingá. … ʻOku hanga [moʻoni] ʻe he tāpuaki ko ʻení ʻo fakahā mai ʻa e naʻinaʻi ʻa e ʻEikí ki hono mahuʻinga ʻo ʻetau toutou fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi folofolá ʻo lahi ange ʻi ha toe kuonga he kuohilí” (“Ko e Tāpuaki ʻo e Folofolá,” 35).

Ko e moʻoni ʻe taha te tau lava ʻo ako mei he lea ʻa ʻEletā Kulisitofasoní ʻoku toe lahi ange ʻetau fie maʻu ʻa e folofolá he ʻaho ní ʻi ha toe kuonga he kuohilí.

  1. Tali ‘a e fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá: ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku lahi ange ai ʻetau fie maʻu e folofolá he ʻaho ní ʻi ha toe taimi he kuohilí?

ʻĪmisi
Paul writing

Naʻe fai ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ha tohi, ʻa ia naʻá ne fakamatalaʻi ai ha niʻihi ʻo e ngaahi tūkunga ʻo e māmaní ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. Lau ʻa e 2 Tīmote 3:1–5, 13 ʻo kumi ha niʻihi ʻo e ngaahi angahala mo e ngaahi ʻulungaanga naʻá ne pehē ʻe lahi ʻene hoko ʻi hotau kuongá. (Mahalo te ke fie vakai ki he ngaahi futinoutí ki ha tokoni ke mahino ʻa e ngaahi lea mo e kupuʻi lea faingataʻa ʻi he ngaahi veesi ko ʻení.)

Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi angahala mo e ngaahi ʻulungaanga naʻe ʻomi ʻi he ngaahi veesi ko ʻení, kuó ke sio tonu ai ʻi hotau sosaietí he ʻahó ni?

Lau ʻa e 2 Tīmote 3:14–17, ʻo kumi ʻa e founga ʻe lava ke tau malu ai lolotonga ʻa e ngaahi taimi faingataʻa ko ení. Mahalo te ke fie fakaʻilongaʻi ‘a e meʻa naʻá ke maʻú.

Fakatatau ki he meʻa naʻá ke ako mei he 2 Tīmote 3:15–17, ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki ʻe lava ke tau maʻu ʻi heʻetau ako e folofolá mo moʻui ʻaki ʻenau ngaahi akonakí? Lisi hoʻo ngaahi talí ʻi he feituʻu ʻoku ʻoatú ke fakakakato ai ʻa e fakamatala ko ʻení: ʻI heʻetau ako ʻa e folofolá, ʻe lava ke tau maʻu ʻa ia te ne tataki kitautolu ki he fakamoʻuí.

Ko e fakamatala ko ʻeni kuó ke fakakakató ko ha sīpinga ia ʻo ha tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi tokāteline ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ko ha ngaahi moʻoni taʻefeliliuaki ia ʻokú ne ʻomi ha fakahinohino ki heʻetau moʻuí. Ko e taha ʻo e ngaahi tefitoʻi taumuʻa ʻo e folofolá ko hono akoʻi ʻa e ngaahi tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. ʻE lava ke tau ʻai ke toe ʻuhingamālie ange ʻetau ako folofola fakatāutahá ʻaki ʻetau fekumi ki he ngaahi tokāteliné mo e ngaahi tefitoʻi moʻoní, fakalaulauloto ki honau ʻuhingá, pea fakaʻaongaʻi ia ʻi heʻetau moʻuí.

  1. Sio ki he tefitoʻi moʻoni naʻá ke fakakakato ʻi ʻolungá. Tali leva ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá: Ko e fē ha taimi kuó ke ongoʻi ai naʻá ke maʻu ha ʻilo, maama, moʻoni, fakatonutonu, pe fakahinohino koeʻuhí ko hono ako e folofolá?

Lau Fakaʻaho ʻa e Fuakava Foʻoú

Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu ke ke fakahoko ʻi hoʻo ako ʻi he kalasi semineli ko ʻení ko hoʻo lau kakato ʻa e Fuakava Foʻoú. Ko e fie maʻu eni kae lava ke toki maʻu ha tipiloma he seminelí. ʻOku fie maʻu ke hokohoko lelei ʻa e ngāue ki hono lau kakato ʻo e Fuakava Foʻoú.

Kuó ke ʻosi feinga nai ke ke inu ha vai pe kapainu ʻaki ha meʻa inu (straw) ʻe ua pe lahi hake? Kapau ʻoku ʻi ai haʻo ʻū meʻa inu (straws), feinga ke inu ha ipu vai pe kapainu ʻaki ha meʻa inu (straws) ʻe fitu kuo fakatahatahaʻi. ʻOku faingataʻa ke inu kotoa ʻa e vai ʻi he ipú. Ka ʻo kapau te ke inu māmālie ʻaki pē ha meʻa inu ʻe taha, te ke fakatokangaʻi ʻe faingofua pē hoʻo inu kotoa ʻa e vaí (pea ʻe toe fakafiefia ange ʻa e aʻusiá).

ʻE lava fēfē ke ke fakafekauʻaki ʻa e taumuʻa ʻo e lēsoni ko ʻení ki hono lau kakato ko ia ʻo e Fuakava Foʻoú lolotonga hoʻo ako ʻi he kalasi ko ʻení?

Fakaʻaongaʻi ʻa e founga ko ʻení ke tokoni ke ke lava ʻo vakai ki he founga te ke lava ʻo fakakakato ai ʻa e taumuʻa ʻo hono lau kotoa e Fuakava Foʻoú ʻaki hano lau fakaʻaho ha kiʻi konga siʻisiʻi pē ʻi he ʻaho takitaha:

ʻĪmisi
scripture pages diagram
  1. Tohi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ʻe lava ke tokoni kiate koe ke hoko ko ha ngāue angamaheni ʻa e ako fakaʻaho ʻo e folofolá koeʻuhí kae lava ke ke maʻu ha ʻilo, maama, moʻoni, fakatonutonu, mo ha fakahinohino mei he folofolá. Tohi foki mo ha taumuʻa ke vaheʻi ha taimi ʻi he ʻaho kotoa ke fakahoko ai ʻa e ako folofola fakatāutahá pea ke lau kakato ʻa e Fuakava Foʻoú kotoa.

Ngaahi Founga mo e Taukei ako folofolá

  1. ʻE lava ʻe he ngaahi founga mo e taukei ako folofola ʻoku lisi atu ko ʻení ʻo fakatupulaki hoʻo ako ʻo e folofolá. Fili ha founga pe taukei ʻe ua meí he ngaahi meʻá ni, pea ʻahiʻahi ngāueʻaki ki he ngaahi potufolofola ʻoku nau fekauʻakí. Fakamatalaʻi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ʻa e founga ʻoku tokoni ai ʻa e ongo taukei ko ʻení ʻi hoʻo ako fakaʻaho e folofolá.

    Ngaahi Founga mo e Taukei ako folofolá

    Fakafetongi hingoa: Ke tokoni ke fakafekauʻaki ʻa e ngaahi tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni mei he folofolá ki hoʻo moʻuí, fakafetongi ha hingoa ʻi he folofolá ʻaki ho hingoá. ʻAhiʻahi ngāueʻaki ʻa e taukei ako folofola ko ʻení ki he hingoa ʻo Saimone Pitá ʻi he Mātiu 16:15–17.

    Tupuʻangá mo e olá: Ke tokoniʻi koe ke ʻiloʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he folofolá, fekumi ki ha ngaahi fehokotaki ʻo e “kapau–ʻe” pea mo e “koeʻuhí–ko ia ai”. ʻAhiʻahi ngāueʻaki ʻa e taukei ko ʻeni ʻi he Mātiu 6:14–15.

    Ngaahi Lisi folofolá: ʻOku faʻa maʻu ʻi he folofolá ha lisi ʻo ha ngaahi meʻa hangē ko e ngaahi fakahinohino pe ko e ngaahi fakatokanga. ʻI hoʻo maʻu e ngaahi lisí, fakakaukau ke fakafikefika e konga takitaha. ʻAhiʻahi ngāueʻaki ʻa e taukei ko ʻení ʻi he Kalētia 5:22–23.

    Ngaahi Faikehekehé: ʻOku faʻa fakafaikehekeheʻi ʻi he folofolá e ngaahi fakakaukaú, ngaahi meʻa naʻe hokó, pea mo e kakaí. ʻOku fakamamafaʻi ʻe he ngaahi fakafehoanaki ko ʻení ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Fekumi ki ha ngaahi fakafehoanaki ʻi he ngaahi veesi takitaha, ngaahi vahé, pea ʻi he ngaahi vahe kehé mo e ngaahi tohí. ʻAhiʻahi ngāue ʻaki ʻa e taukei ko ʻení ʻi he Mātiu 5:14–16.

    Fakakaukauloto: Kumi ha ngaahi fakamatala fakaikiiki ʻe ala tokoni atu ke ke fakakaukauloto ʻi hoʻo laukongá. Fakakaukauloto ki haʻo ʻi ai tonu ʻi he ngaahi meʻa naʻe hokó. ʻE lava ke fakamālohia ʻe he meʻá ni hoʻo fakamoʻoní ki hono moʻoni ʻo e meʻa ʻokú ke lau ʻi he folofolá. ʻAhiʻahi ngāue ʻaki ʻa e taukei ko ʻení ʻi he Mātiu 8:23-27.

    Fakataipe: ʻE ala tokoni atu e ngaahi lea ʻo kau ai ʻa e tatau, hangē, pe fakatatau ke ke ʻiloʻi e ngaahi fakataipé. Vakai ke fakalaka atu ʻi ha fakataipé, ʻaki haʻo fekumi ki hono natulá mo fakalaulauloto ki hono angá. ʻE lava ke tokoni atu e ngaahi tokoni ki he ako folofolá, ʻo hangē ko e futinoutí, pe Fakahinohino ki he Folofolá ke ke fakaʻuhingaʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi fakataipé. ʻAhiʻahi ngāue ʻaki ʻa e taukei ko ʻeni ʻi he Mātiu 1:24-30. (ʻE lava ke ke fakafehoanaki hoʻo fakaʻuhinga ʻo e talanoa fakatātaá mo ia ʻoku ʻomai ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 86:1–7.)

    Ngaahi Potufolofola Fekauʻakí: ʻOku faʻa lava ʻe ha potufolofola ʻe taha ʻo fakamatalaʻi pe fakamahinoʻi ha kupuʻi lea pe fakakaukau ʻoku maʻu ʻi ha potufolofola kehe. Fakafehokotaki e ngaahi veesi folofolá ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e futinoutí, fakahokohoko fakamotuʻaleá, pe Fakahinohino ki he Folofolá ke tokoni ʻi hono fakamahinoʻi e ʻuhinga ʻo ha potufolofola. ʻAhiʻahi ʻa e taukei ko ʻení ʻaki hano lau ʻa e Sione 10:16 pea mo e 3 Nīfai 15:21. ʻOku tokoni fēfē hono lau e 3 Nīfai 15:21 ke mahino lelei ange ai kiate koe ʻa e ʻuhinga ʻo e Sione 10:16?

    Fakalaulaulotó: ʻOku kau ʻi he fakalaulaulotó ʻa e fakakaukau lotó, fai ha ngaahi fehuʻi mo hano fakafuofuaʻi ʻo e meʻa kuó ke akó. ʻOku faʻa tokoniʻi kitautolu ʻe he fakalaulaulotó ke mahino e meʻa ʻoku fie maʻu ke tau fai ke fakaʻaongaʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Fakalaulauloto ki he founga ʻe lava ke ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e ngaahi moʻoni ʻi he Hepelū 12:9.

    Ko hono fakaʻaongaʻí: Lolotonga hoʻo ʻilo mo maʻu ʻa e mahino fekauʻaki mo e ngaahi tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku maʻu ʻi he folofolá, ʻe lava ke ke maʻu ha mahino ʻoku toe loloto angé ʻaki haʻo ngāueʻaki ʻa e ngaahi moʻoni ʻokú ne maʻú. Naʻe pehē ʻe Sīsū Kalaisi “ko ia ia ʻe fai ʻa e finangalo ʻo e [Tamai Hēvaní], te ne ʻilo ʻa e akonakí, pe ʻoku ʻi he ʻOtuá ia, pe ko ʻeku lea ʻiate au pē” (Sione 7:16–17). Fakasio ha ngaahi faingamālie ke fakaʻaongaʻi pe fakatatau ai hoʻo moʻuí ki he meʻa ʻokú ke akó ʻi hoʻo ako fakataautaha ʻa e folofolá (vakai 1 Nīfai 19:23).

    Fakasio ha ngaahi founga ke ʻahiʻahiʻi ai ʻa e ngaahi taukei ako ko ʻení takitaha ʻi he ngaahi uike ka hoko maí lolotonga hoʻo ako ʻa e Fuakava Foʻoú.

  2. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai ʻi he ʻahó ní ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e lēsoni “Ko Hono Ako ‘o e Folofolá” peá u fakakakato ia ‘i he (‘aho).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau mo e ʻilo makehe ʻoku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó: