Laipelí
‘Iuniti 27: ‘Aho 4, Hepelū 1–4


‘Iuniti 27: ‘Aho 4

Hepelū 1–4

Talateú

Naʻe akoʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá e Kāingalotu ʻi Hepeluú, pe ko e kau Kalisitiane Siú, fekauʻaki mo e natula moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻá ne akoʻi foki kinautolu fekauʻaki mo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí mo ha niʻihi ʻo e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu tuʻunga ʻi he Fakaleleí. Naʻe vahevahe ʻe Paula ʻa e aʻusia ʻo e kau ʻIsileli he kuonga muʻá ʻi heʻenau hē holo he feituʻu maomaonganoá ke akoʻi ki he Kāingalotú e meʻa kuo pau ke nau fai ke hū ai ki he mālōlōʻanga ʻo e ʻEikí.

Hepelū 1

Ko e ako ʻa Paula fekauʻaki mo e natula ʻo Sīsū Kalaisí

Lau ʻa e ngaahi tūkunga ko ʻení:

  • ʻOku foʻi ha finemui ʻi hono ui ia ko ha taʻahine “leleí” koeʻuhí ʻoku ʻikai ke ne kau mo hono kaungāmeʻá ʻi ha niʻihi ʻo ʻenau ngaahi ʻekitivitií. ʻOku fakakaukau ia ke tuku hifo ʻene ngaahi tuʻunga moʻuí ke kau ki he kulupú.

  • ʻOku fakatokangaʻi ʻe ha talavou naʻe ngāue fakafaifekau taimi kakato ʻoku faingataʻa ange e ngāue fakafaifekaú ʻi he meʻa naʻá ne ʻamanaki ki aí, pea ʻokú ne fakakaukau ke foki ki ʻapi.

Ko e hā ʻoku faitatau ai ʻa e ongo tūkunga ko ʻení? Ko e hā ha ngaahi ʻuhinga ʻe niʻihi ʻe ala fakakaukau ai e kakai ʻe niʻihi ke tuku ʻenau ngaahi feinga ke fai e meʻa ʻoku nau ʻiloʻi ʻoku totonú?

Naʻe tohi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻene Tohi ki he kakai Hepeluú ʻi ha taimi naʻe ʻikai ʻalu ai e kau Siu (pe Hepelū) ne uluí ki he ngaahi fakataha ʻa e Siasí koeʻuhí ko e fakatangá mo e ngaahi fakamālohi kehe. Naʻa nau foki ki he angamahení mo e tukufakaholo malu ʻo e lotu faka-Siú, ʻa ia naʻe ʻikai kau ai e tui kia Sīsū Kalaisí (vakai, Hepelū 10:25, 38–39). Naʻe tohi ʻe Paula e tohí ni ke poupouʻi e kāingalotu ko ʻení ke nau kei tui faivelenga ai pē kia Sīsū Kalaisi.

ʻI hoʻo ako e tohi ko ʻeni ki he kakai Hepeluú, kumi ha ngaahi moʻoni ʻe lava ʻo tokoniʻi koe ke ke kei tui faivelenga ai pē kia Kalaisi ʻi he taimi ʻo hoʻo loto foʻí.

Lau ʻa e Hepelū 1:1–3, 10, ʻo kumi e ngaahi tokāteline naʻe akoʻi ʻe Paula ki he Kāingalotu Siú fekauʻaki mo e Fakamoʻuí.

  1. Tohi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ʻa e ngaahi tokāteline fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi ʻokú ke maʻu ʻi he Hepelū 1:1–3, 10. Hangē ko ʻení, te ke lava ʻo ʻiloʻi mei he veesi 2 mo e 10 ‘a e tokāteline ko ʻení: Naʻe fakatupu ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e ngaahi langí pea mo e māmaní. ʻI hoʻo kumi fakaleleí te ke ʻiloʻi ʻoku akoʻi ʻe he ngaahi veesi ko ʻení ha ngaahi tokāteline mahuʻinga fekauʻaki mo e Fakamoʻuí.

Fakatokangaʻi ange ʻa e kupuʻi lea ko e “tatau ʻaupito ʻo ʻene ʻafió” ʻi he Hepelū 1:3. ʻOku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea ko ʻení ʻoku hangē ʻa Sīsū Kalaisi ko e Tamai Hēvaní mo maʻu Hono ʻulungaanga fakalangí. ʻOku ʻuhinga e kupuʻi lea ko e “poupou hake ʻa e meʻa kotoa pē ʻaki ʻene folofola mālohí” ʻi he veesi tatau pē ʻoku maʻu ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e mālohi kotoa pē.

Fakakaukau pe ko fē ʻi he ngaahi moʻoni naʻá ke ʻiloʻi ʻi he Hepelū 1:1–3, 10 ʻe ala tokoni atu kapau ʻoku ʻahiʻahiʻi koe ke ke tafoki mei hono fai e finangalo ʻo e ʻEikí.

Ko ha kaveinga ʻoku faʻa maʻu ʻi he Hepeluú ko e tuʻunga māʻolunga taha ʻo Sīsū Kalaisí. Hangē ko ʻení, naʻe fakahaaʻi ʻe Paula ʻi he Hepelū 1:4–14 ʻoku maʻongoʻonga ange ʻa e Fakamoʻuí ʻi he kau ʻāngeló. Naʻá ne hoko atu ʻi he ngaahi vahe kimuí, ke fakahaaʻi e māʻolunga taha ʻa Kalaisí.

Ko e hā ʻe tokoni ai hono ʻiloʻi ʻoku maʻongoʻonga ange ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ki ha taha ʻoku fāifeinga ke kei tui faivelenga kiate Ia?

Hokohoko atu hono kumi e kaveinga ko ʻení ʻi hoʻo ako e toenga ʻo e tohi ʻa Paula ki he kakai Hepeluú.

Hepelū 2

Ko e ako ʻa Paula ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻEiki ʻo hotau fakamoʻuí

Fakakaukau ki he founga hono fili ha ʻeikitau pe taki ki he ngaahi timi pe kulupu kehekehe te ke ala kau ki ai (hangē ko ʻení, sipotí, felāfoakí, tulamá pe ngaahi kalapu fakaakó). Ko e hā ha ngaahi ʻulungaanga te ke sio ki ai kapau naʻá ke fili ha ʻeikitau pe taki?

Naʻe fakamatala lahi ange e ʻAposetolo ko Paulá ʻi he Hepelū 2, fekauʻaki mo e natula mo e tuʻunga ʻo Sīsū Kalaisí ki he kau Siu ne uluí ke tokoni ke mahino kiate kinautolu e ʻuhinga ʻoku totonu ke nau hokohoko atu ai ke muimui kiate Iá. Lau e Hepelū 2:10, ʻo kumi e meʻa naʻe akoʻi ʻe Paula ʻoku ʻeikitau ai ʻa Sīsū Kalaisí.

Te tau lava ʻo ako mei he veesi ko ʻení Ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻEiki ki hotau fakamoʻuí.

  1. Tali e fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá: Ko e hā ha founga ʻoku hoko ai ʻa Sīsū Kalaisi ko e ʻEiki ʻo hotau fakamoʻuí?

Lau ʻa e Hepelū 2:8–9, 14–18 ʻo kumi e ngaahi kupuʻi lea ʻokú ne fakamatalaʻi e ʻuhinga ʻoku feʻunga ai e Fakamoʻuí ke hoko ko e ʻEiki ʻo hotau fakamoʻuí. Mahalo te ke fie fakaʻilongaʻi ʻa e meʻa ʻokú ke maʻú.

ʻOku ʻuhinga e akonaki ʻa Paula ʻi he Hepelū 2:9, “naʻe ngaohi ke maʻulalo siʻi [ʻa Sīsū Kalaisi] ʻi he kau ʻāngeló” ki he afeitaulalo ʻa e Fakamoʻuí mei Hono taloni ʻi he maama fakalaumālié ke aʻusia ʻa e moʻui fakamatelié mo ʻEne mamahí mo e maté, ʻa ia naʻá Ne “hāʻele hifo ki lalo ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē” (T&F 88:6). ʻOku ʻuhinga e kupuʻi lea “maʻu … ʻa e kakano mo e totó” ʻi he Hepelū 2:14 ʻoku tau matelie. ʻOku ʻuhinga e kupuʻi lea “ke fai ʻa e fakaleleí koeʻuhi ko e angahala ʻa e kakaí” ʻi he Hepelū 2:17 naʻe lava ke fai ʻe Kalaisi ha fakalelei ki heʻetau ngaahi angahalá.

Fakatatau ki he veesi 9, ko e hā naʻe fai ʻe Sīsū maʻá e kakai kotoa pē? Fakatatau ki he veesi 14, ko hai naʻá Ne ikunaʻi ʻi Heʻene Fakaleleí?

Fakatokangaʻi ange naʻe ʻikai ngata pē ʻi he ʻuhinga ʻa Paula ki he Fakamoʻuí ko e ʻEiki ʻo hotau fakamoʻuí, ka naʻá ne ui foki Ia ko ha “taulaʻeiki ʻaloʻofa mo angatonu” (Hepelū 2:17). Naʻe fakatatau ʻe Paula ʻa Sīsū Kalaisi ki ha taulaʻeiki lahi Siu koeʻuhí naʻe lau ʻa e taulaʻeiki lahí ko ha fakalaloa ʻi he vahaʻa ʻo e kakaí mo e ʻOtuá.

Fakatatau ki he Hepelū 2:18, ko e hā ʻoku lava ai ʻa e Fakamoʻuí ʻo tokoniʻi (fakanonga) kitautolú?

Lau e Hepelū 4:14–16, ʻo kumi ha fakakaukau kehe naʻe ʻomi ʻe Paula fekauʻaki mo e founga ʻoku hoko ai e Fakamoʻuí ko ha taulaʻeiki lahi ʻaloʻofa mo angatonú.

ʻOku tau lava ʻo ʻiloʻi mei he Hepelū 2:17–18 mo e 4:14–16, ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení: Koeʻuhí naʻe mamahi ʻa Sīsū Kalaisi pea naʻe ʻahiʻahiʻi ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē, ʻokú Ne mahinoʻi lelei ai kitautolu pea lava ke tokoni mai ʻi he taimi ʻo e faingataʻá. (Vakai foki, ʻAlamā 7:11–13.)

  1. Tohi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá, ho ngaahi ongo fekauʻaki mo e founga ʻe lava ke tokoni atu ai e ngaahi moʻoni naʻá ke ʻiloʻi ʻi he Hepelū 2 ke ke loto falala ʻi hoʻo fili ke muimui ʻia Sīsū Kalaisi ko ho takí.

Hepelū 3–4

Ko e akoʻi ʻe Paula e founga te tau lava ai ʻo hū ki he mālōlōʻanga ʻo e ʻEikí

Ko e hā ha meʻa te ke tokanga pe hohaʻa ki ai he taimi ʻe niʻihi? Fakakaukau ki he founga te ke lava ai ʻo maʻu e nongá mo e mālōloó mei he meʻá ni mo ha ngaahi tupuʻanga ʻo e moveuveú mo e loto-hohaʻá.

Lolotonga e kuonga ʻo Paulá naʻe fakatangaʻi e Kāingalotu Siú ʻi heʻenau moʻui ʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Hangē ko ia ʻoku lekooti ʻi he Hepelū 3–4, naʻe fakamatala ʻa Paula ki ha aʻusia mei he Fuakava Motuʻá ke akoʻi e Kāingalotú ʻi he founga ke maʻu ai e mālōloó ʻi he moʻuí ni mo e moʻui ka hokó.

Hili hono fakatauʻatāinaʻi e fānau ʻo ʻIsilelí ʻi he kuonga muʻá mei ʻIsipité, naʻa nau fakatupu houhau ki he ʻEikí koeʻuhi ko ʻenau talangataʻá. Ko hono olá, naʻe ʻikai fakangofua ke nau hū ki he mālōlōʻanga ʻo e ʻEikí (vakai, Nōmipa 14; Sēkope 1:7–8; ʻAlamā 12:33–37; 13:6, 12–13, 28–29).

Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi e kupuʻi lea “hoku mālōlōʻangá” ʻi he Hepelū 3:11.

Lau e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:24, ʻo kumi e meʻa ʻoku akoʻi ʻe he potufolofolá fekauʻaki mo e mālōlōʻanga ʻo e ʻEikí.

ʻĪmisi
Elder Bruce R. McConkie

Naʻe akoʻi ʻe ‘Eletā Pulusi R. MaKongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ‘o pehē: “ʻOku hū ‘a e kau māʻoniʻoni moʻoní ki he mālōlōʻanga ‘o e ‘Eikí lolotonga ‘enau ‘i he moʻui ko ‘ení, pea te nau fai atu ‘i he tuʻunga monūʻia ko iá ‘i heʻenau tauhi ki he moʻoní kae ‘oua kuo nau mālōlō fakataha mo e ‘Eikí ‘i hēvani. … Ko e mālōlōʻanga ʻo e ʻEikí, ʻa ia ʻoku tokanga ki ai e kakai fakamatelié, ko e maʻu ia ha ʻilo haohaoa ki he faka-ʻOtua ʻo e ngāue maʻongoʻonga ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. … Ko e mālōlōʻanga ‘o e ‘Eikí ‘i he taʻengatá, ko hono maʻu ia ‘o e moʻui taʻengatá, ‘o maʻu ai hono kakato ‘o e nāunau ‘o e ‘Otuá” (Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 633).

Lau ʻa e Hepelū 4:1 ʻo kumi e meʻa naʻe hohaʻa ki ai ʻa Paula he ʻikai lava ke fai ʻe ha niʻihi ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí.

Lau e ngaahi potufolofola ko ʻení: Hepelū 3:7–8, 12–15, 18–19; 4:2–3, 6–7, 11. Lau foki e Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Hepelū 4:3 (ʻi he Fakahinohino ki he Folofolá). ʻI hoʻo lau e ngaahi potufolofola ko ʻení, kumi e meʻa naʻe toutou akoʻi ʻe Paula fekauʻaki mo e founga te tau lava ai ʻo hū ki he mālōlōʻanga ʻo e ʻEikí.

Fakatokangaʻi ange e kupuʻi lea “ʻoua naʻa mou fakafefeka homou lotó” (Hepelū 3:8, 15; 4:7). ʻOku ʻuhinga e kupuʻi lea ko ʻení ʻoku totonu ke ʻoua te tau taʻofi hotau lotó mei he moʻoní mo e ueʻi fakalaumālié; ʻoku totonu ke tau fakaava hotau lotó ʻi he loto-fiemālie, pea talangofua ki he ʻOtuá mo ʻEne ngaahi fekaú.

Te tau lava ʻo ako mei he ngaahi akonaki ʻa Paulá kapau te tau kei tui faivelenga ki he Fakamoʻuí pea ʻikai fakafefeka hotau lotó, te tau hū ki he mālōlōʻanga ʻo e ʻEikí.

Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻi he fili ke tui ki he Fakamoʻuí mo fakaava hotau lotó ki he taumuʻa mo e palani ʻa e ʻOtuá ke tau kei tui faivelenga ai ki he ʻEikí? Fakakaukau ki ha taha ʻokú ke ʻilo ko ha sīpinga lelei ʻo e tefitoʻi moʻoni ko ʻení. Ko e hā ʻoku fai pau ʻe he tokotahá ni ke kei tui faivelenga aí?

  1. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá e meʻa te ke fai ke ke kei tui faivelenga ai kia Sīsū Kalaisí pea fakaava ho lotó kiate Iá.

  2. Hiki ʻeni ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai he ʻaho ní:

    Kuó u ako ‘a e Hepelū 1–4 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (‘aho).

    Ko e ngaahi fehuʻi, ngaahi fakakaukau mo e ngaahi mahino makehe ʻoku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó: