Laipelí
ʻIuniti 6, ʻAho 1: Mātiu 23


ʻIuniti 6: ʻAho 1

Mātiu 23

Talateú

ʻI he uike fakaʻosi ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí ʻi he māmaní, naʻá Ne valokiʻi ʻa e mālualoi ʻa e kau tangata tohí mo e kau Fālesí pea tangilaulau ʻi he ʻikai tali ʻe he kakai ʻo Selusalemá ʻa ʻEne ʻofá mo ʻEne maluʻí.

Mātiu 23:1–12

Ko e valokiʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e mālualoi ʻa e kau tangata tohí mo e kau Fālesí

Fakakaukau ki he founga ʻe lava ke fakafehoanaki ai hoʻo ngaahi potufolofolá (set of scriptures) ki he ngaahi potufolofola ʻoku maʻu ʻe he mēmipa ho fāmilí, mēmipa ho uōtí, mo ho ngaahi kaungāmeʻá. Ko hai ʻoku lahi taha ʻene ngaahi potufolofolá? Ko hai ʻoku lahi taha ʻene ngaahi fakaʻilonga mo e nouti ʻi heʻene folofolá? Ko hai ʻoku fakaʻofoʻofa taha ʻene ngaahi potufolofolá?

Te ke tali fēfē kapau naʻe pehē ʻe ha taha ko e tokotaha ʻoku lahi taha ʻene ngaahi folofolá, lahi taha ʻa e ngaahi fakaʻilonga mo e ngaahi fakamatala ʻi he folofolá, pe fakaʻofoʻofa taha ʻene ngaahi folofolá, ko ia ʻoku māʻoniʻoni tahá?

Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻoku ʻikai ai ko ha founga lelei eni ki hono fakapapauʻi ʻa e tuʻunga māʻoniʻoni ʻa ha taha?

Kapau naʻe tala hoto tuʻunga māʻoniʻoní ʻe he anga ʻete hā kituʻá, ʻe lava ke taki ai ʻa e kakaí ke nau angafai mālualoi. “Ko e foʻi lea ko e [mālualoi] ko hono ʻuhinga angamahení ko ha taha ʻoku fakangalingali ʻoku anga fakalotu ka ʻoku ʻikai ke pehē” (Bible Dictionary in the LDS English version of the scriptures, “Hypocrite”). ʻOku lava pē ke toe ʻuhinga ki ha taha ʻoku fakangalingali ʻoku ʻikai anga fakalotu ka ʻoku anga fakalotu pē ia.

ʻI he konga ʻo e pōpōaki fakaʻosi ʻa e Fakamoʻuí ki he kakaí ʻi he temipale ʻi Selusalemá lolotonga ʻa e uike fakaʻosi ʻa ʻEne ngāue fakafaifekaú, naʻá Ne valokiʻi ʻa e mālualoi ʻa e kau tangata tohí mo e kau Fālesí.

ʻI hoʻo ako ʻa e Mātiu 23, kumi ki he ngaahi moʻoni ʻe lava ke tokoni atu ke ke ʻilo ʻa e meʻa ke ke fai ʻi he taimi ʻokú ke sio ai ki ha niʻihi kehe ʻoku nau tōʻonga mālualoi pea mo e meʻa te ke lava ʻo fai ke ikunaʻi ʻa e mālualoí ʻi hoʻo moʻui ʻaʻaú.

Lau ʻa e Mātiu 23:1–7, ʻo kumi ki he meʻa naʻe lea ʻaki ʻe he Fakamoʻuí ʻo kau ki he founga ʻoku hoko ai ʻa e kau tangata tohí mo e kau Fālesí ko e kau mālualoi. Ko e kupuʻi lea “nofo … ʻi he nofoʻa ʻo Mōsesé” (veesi 2) ʻoku ʻuhinga ia ki he maʻu ʻe he kau tangata tohí mo e kau Fālesí ʻa e tuʻunga ʻo e mafaí ke nau akoʻi ai ʻa e tokāteliné mo fakaʻuhingaʻi mo puleʻi ʻa e laó. Ko e kau tangata tohí ko e kau loea naʻa nau ako ʻa e fono ʻa Mōsesé, pea ko e kau Fālesí naʻa nau hoko ko e kau faiako fakalotú.

ʻĪmisi
men wearing phylacteries

Fakatatau ki he talatupuʻa naʻe ʻikai tohí, naʻe tui ʻe he kau Siú ʻa e failaketeli, ʻa ia naʻe toe ui pē ko e tefilini, ʻa ia ko e fanga kiʻi puha leta iiki ʻoku haʻi ki he laʻé mo e uma toʻohemá ke fakahaaʻi ʻoku tuku maʻu pē ʻenau fakakaukaú mo honau lotó ki he fono ʻo e ʻOtuá. ʻOku ʻi loto he failaketelí ʻa e fanga kiʻi laʻipepa ʻoku hiki ai ha ngaahi konga ʻo e Fuakava Motuʻá. Naʻe tui ʻe he kau Siú ʻa e failaketelí ke tokoni ke nau manatuʻi ke muimui ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá (vakai ʻEkesōtosi 13:5–10, 14–16; Teutalōnome 6:4–9; 11:13–21). Naʻe ʻikai ke valokiʻi ʻe he ʻEikí ʻa kinautolu naʻa nau tui ʻa e failaketelí, ka naʻá Ne valokiʻi ʻa kinautolu naʻa nau ngāueʻaki ia ʻi heʻenau mālualoí pe fakalaulahi ia ke lava ʻa e niʻihi kehé ʻo fakatokangaʻi ʻenau tui iá.

ʻE lava ke ke fakaʻilongaʻi ʻa e kupuʻi lea ʻi he Mātiu 23:5, ʻa ia ʻoku fakamatalaʻi ai ʻa e ʻuhinga naʻe fakalaulahi ai ʻe he kau tangata tohí mo e kau Fālesí honau failaketelí mo fakalahi ʻa e “ngaahi tapa ʻo honau kofú.”

Hangē ko hono lēkooti ʻi he Mātiu 23:3, ko e hā ʻa e faleʻi naʻe ʻoange ʻe he ʻEikí ki Heʻene kau ʻAposetoló fekauʻaki mo e mālualoí?

Fakatefito ʻi he faleʻi ko ʻení, ʻoku tau ako ʻa e moʻoni ko ʻení: ʻE lava ke tau fili ke talangofua ki he ngaahi lao ʻa e ʻOtuá ʻo tatau ai pē kapau te tau sio ʻoku tōʻonga mālualoi ʻa e niʻihi kehé.

  1. Tali ‘a e fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá: Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau fili ke talangofua ki he ngaahi lao ʻa e ʻOtuá ʻo tatau ai pē kapau te tau sio ʻoku tōʻonga mālualoi ʻa e niʻihi kehé.

Lau ʻa e Mātiu 23:8–10, ʻo kumi ʻa e meʻa naʻe faleʻi ʻe he Fakamoʻuí ke nau faí.

Naʻe ngāueʻaki ʻe he Fakamoʻuí ʻa e kupuʻi lea “ko e kāinga pē ʻa kimoutolu kotoa pē” (veesi 8) ke akoʻi ʻa e kakaí ke ʻoua te nau fakakaukau ʻoku nau lelei ange he niʻihi kehé koeʻuhí ko e fānau kotoa pē kinautolu ʻa e ʻOtuá, ʻo tatau ʻi Hono ʻaó.

Naʻe pehē ʻe he kau tangata tohí mo e kau Fālesí te nau toe lahi ange koeʻuhí ko e tuʻungá mo e langilangí. Lau ʻa e Mātiu 23:11–12, ʻo kumi kohai naʻe pehē ʻe he Fakamoʻuí te Ne lau ʻoku lahi ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻE lava ke ke fakaʻilongaʻi ʻa e meʻa te ke maʻu ʻi he veesi 11.

Hangē ko ia ʻoku lēkooti ʻi he ngaahi veesi ko ʻení, naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ki he kakaí ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Kapau te tau kumi ke hiki hake kitautolu ke māʻolunga ʻi he niʻihi kehé, ʻe fakavaivaiʻi kitautolu. ʻOku ʻuhinga ʻa e fakavaivaiʻí ke tukuhifo pe fakamaaʻi pe holo hono fakaʻapaʻapaʻí.

Naʻe toe akoʻi foki ʻe Sīsū ki he kakaí kapau te tau anga-fakatōkilalo pea tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé, ʻe hiki hake kitautolu ʻe he ʻEikí. Ko e fokotuʻu mai ʻi he kupuʻi lea “ʻe hiki hake ia” (Mātiu 23:12) ʻe hiki hake kitautolu ki ʻolunga ʻe he ʻEikí, tokoniʻi kitautolu ke tau hangē ko Ia, pea hakeakiʻi kitautolu ʻi he nāunau fakasilesitialé.

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Ko e hā ʻoku fie maʻu ai ke tau tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé kae lava ke hiki hake kitautolu ʻe he ʻEikí mo tokoni mai ke tau hoko ʻo hangē ko Iá?

    2. ʻE lava fēfē hano tokoniʻi kitautolu ʻe he anga-fakatōkilaló ke tau ikunaʻi ʻa e mālualoí?

Fakalaulauloto ki he ngaahi ngāue lelei ʻokú ke fai ʻi ʻapiako, ʻapi, mo ʻapi siasí. Fakakaukau pe te ke tuʻu ʻi fē ʻi he meʻafua ko ʻení, ʻo fakatatau ki hoʻo ngaahi ʻuhinga ke fai leleí mo hoʻo feinga ke ke anga-fakatōkilaló:

ʻĪmisi
continuum, reasons for service

Fokotuʻu haʻo taumuʻa ke tokoniʻi fakaʻaho ʻa e niʻihi kehé, pea manatuʻi ko kitautolu kotoa ko e fānau ʻa e Tamai Hēvaní.

Mātiu 23:13–36

ʻOku fakahā ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e malaʻia ʻa e kau tangata tohí mo e kau Fālesí

ʻĪmisi
three styrofoam cups

Fakakaukauloto ʻoku ʻi ai ha ipu ʻe tolu ʻe lava ke ke fili ke inu mei ai. Ko e ipu ʻuluakí ʻoku ʻuli ʻa tuʻa, ko e ipu hono uá ʻoku ʻuli ʻa loto, pea ko e ipu hono tolú ʻoku maʻa. Ko e hā te ke saiʻia ange ai ke ke inu meí he ipu ʻoku maʻa kotoa kae ʻikai ko ha ipu ʻoku maʻa fakakonga pē? ʻI hoʻo ako ʻa e Mātiu 3:13–36, fakakaukau pe te ke lava fēfē ʻo fakatatau ʻa e ʻū ipu ko ʻeni ʻe tolú ki he meʻa naʻe lea ʻaki ʻe Sīsuú.

ʻOku tau ako ʻi he Mātiu 23:13–36 naʻe fakaangaʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e kau tangata tohí mo e kau Fālesí ko ʻenau mālualoí. Lau fakavave ʻa e ngaahi veesi ko ʻení, ʻo kumi pe naʻe fakaʻaongaʻi tuʻo fiha ʻe he Fakamoʻuí e foʻi lea malaʻia ʻi heʻene lea ki he kau tangata tohí mo e kau Fālesí. Fakakaukau ke ke fakaʻilongaʻi ʻa e foʻi lea malaʻia ʻi he taimi kotoa pē ʻoku ʻasi ai ʻi he ngaahi veesi ko ʻení. ʻOku ʻuhinga ʻa e malaʻiá ki he moʻui mamahi, faingataʻaʻia, mo e lotomamahi.

  1. Lau e ngaahi potufolofola ko ʻení, pea toki tali ʻa e ongo fehuʻí ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Naʻe founga fēfē ʻa e mālualoi ʻa e kau tangata tohí mo e kau Fālesí?

    2. Ko e hā ha ngaahi sīpinga ʻo e mālualoí ʻoku tau mamata ki ai ʻi hotau kuongá?

Lau ʻa e Mātiu, ʻo kumi ki he meʻa naʻe talaange ʻe he Fakamoʻuí ki he kau Fālesí ke nau fai ke nau ikunaʻi ai ʻenau mālualoí. Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi e meʻa ʻokú ke maʻú.

ʻOku tau ako mei he veesi ko ʻení ʻi heʻetau feinga ke tau hoko ʻo maʻa fakalaumālie ʻi lotó, ʻe hā ia kituʻa ʻi heʻetau ngaahi filí.

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Ko e hā kuo pau ke tau fai ke tau maʻa fakalaumālie ai ʻi loto?

    2. ʻE lava fēfē ke tokoni mai ʻetau feinga ke tau maʻa fakalaumālie ʻi lotó ke tau ikunaʻi ai ʻetau mālualoí?

ʻI hoʻo fakakaukau ki he ipu ʻe tolu ʻi he kamataʻanga ʻo e konga ko ʻeni ʻo e lēsoní, fakakaukau pe ko fē ʻa e ipu ʻokú ne fakafofongaʻi lelei taha ho tuʻunga fakalaumālie he taimí ní. Fokotuʻu ha taumuʻa ʻe tokoni atu ke ke maʻa fakalaumālie fakaʻaufuli ai.

ʻOku toe tānaki mai ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá ki he mahino ʻoku tau maʻu ki he Mātiu 23:23–35 ʻaki hono tānaki mai a e ngaahi fakamatala ko ʻení:

  • Naʻe ʻai ʻe he kau tangata tohí mo e kau Fālesí ke hā kituʻa ʻe “ʻikai ke nau fai ha angahala,” ka ʻoku nau lolotonga halaia he faihala “ki he fonó kakató” (Joseph Smith Translation, Matthew 23:21 ).

  • Ko e kau tangata tohí mo e kau Fālesí naʻa nau “[fai] fakamoʻoni ʻo talatalaakiʻi [ʻenau] ngaahi tamaí, lolotonga ia [ʻoku nau] fai ʻa e angahala tatau” (Joseph Smith Translation, Matthew 23:34).

  • Ko ʻenau ngaahi tamaí naʻe ʻikai ke nau ʻilo ʻoku nau faiangahala, ka naʻe faiangahala ʻa e kau tangata tohí mo e kau Fālesí ʻi he ʻiloʻilopau pea kuo pau ke nau tali ui ki heʻenau ngaahi faihalá (vakai Joseph Smith Translation, Matthew 23:35).

ʻOku tau ako ʻi he Mātiu 23:29–33 naʻe fakaangaʻi ʻe Sīsū ʻa e kau taki fakalaumālie ʻo e kau Siú ʻi heʻenau tali ʻa e kau palōfita mālōloó kae siʻaki ʻa e kau palōfita ʻoku kei moʻuí. Hangē pē ko ia ʻi he ʻaho ʻo Sīsuú, kuo pau ke tau toe tokanga ange foki ke ʻoua te tau tokanga ki he kau palōfita mālōloó kae siʻaki ʻa e kau palōfita moʻui ʻo hotau kuongá.

Mātiu 23:37–39

Ko e tangilaulau ʻa e Fakamoʻuí he ʻikai ke haʻu kiate Ia ʻa e kakai ʻo Selusalemá

ʻOku maluʻi fēfē ʻe ha moa hano fanga ʻuhiki?

ʻĪmisi
hen and chicks in nest

ʻI he taimi ʻoku tuʻunuku mai ai ha faingataʻa, ʻoku ʻōʻōfaki mai ʻe he motuʻa moá hono fanga kiʻi ʻuhikí ki hono lalo kapakaú. ʻOku ʻofa ʻa e motuʻa moá ʻi hono fanga ʻuhikí pea te ne feilaulauʻi ʻene moʻuí ke maluʻi kinautolu.

Lau ʻa e Mātiu 23:37–39, ʻo kumi ki he founga naʻe pehē ʻe he Fakamoʻuí ʻokú ne faitatau ai mo e moá?

Naʻe tali fēfē ʻe he kakai ʻo Selusalemá ʻa e feinga ʻa Sīsū ke tānaki kinautolú?

Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ʻa e kupuʻi lea “kuo siʻaki homou falé kiate kimoutolu ke lala ʻaupito” (veesi 38). ʻI he tūkunga ko ʻení, ʻoku ʻuhinga ʻa e lalá ki he ʻikai ha meʻa ʻi loto pe liʻaki. Koeʻuhí naʻe ʻikai loto ʻa e kakai ko ʻení ke tānaki kinautolu ʻe he Fakamoʻuí, naʻe ʻikai haʻanau maluʻanga. ʻOku lahi ʻa e ngaahi fakaʻuhinga ki aí, ka ʻoku lava pē ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he tuʻunga fakalaumālie ʻo e kakaí ʻi he taimi ʻo Sīsuú kae pehē foki ki he fakaʻauha ʻo Selusalema ʻi he kahaʻú. ʻE lava pē foki ke ʻuhinga ki he temipalé mo e mole ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé.

Makatuʻunga ʻi he meʻa naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻo kau ki he motuʻa moá mo hono fanga ʻuhikí, ko e hā ʻa e meʻa ʻe lava ke tau maʻu ʻo kapau te tau loto ke tānaki kitautolu ʻe he Fakamoʻuí? Tali ʻa e fehuʻi ko ʻení ʻaki hono fakakakato ʻa e fakamatala ko ʻení: Kapau ʻoku tau loto ke tānaki kitautolu ʻe he Fakamoʻuí, pea .

ʻI he lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, fakaʻilongaʻi ʻa e fakahinohino ʻokú ne talamai ʻa e founga ʻe taha ʻe lava ke tau fakahaaʻi ai ki he Fakamoʻuí ʻoku tau loto ke Ne tānaki kitautolu:

ʻĪmisi
President Henry B. Eyring

“Kuo laka hake he tuʻo tahá ʻEne lea te Ne tānaki kitautolu kiate Ia ʻo hangē ko hano tānaki ʻe ha moa ʻa hono fanga ʻuhikí ki hono lalo kapakaú. Naʻá Ne pehē kuo pau ke tau fili ke haʻu kiate Ia ʻi he loto-fakatōkilalo pea mo ha tui feʻunga ke fakatomala ‘ʻi he loto fakamātoato’ [3 Nīfai 10:6].

“Ko e founga ʻe taha ke fai ai iá ko hono tānaki mai fakataha mo e Kau Māʻoniʻoni ʻi Hono Siasí. ʻAlu ki hoʻo ngaahi houalotú, ʻo tatau ai pē kapau ʻoku ngali faingataʻa. Kapau ʻokú ke loto ʻaki, ʻe tokoni atu Ia kiate koe ke ke maʻu ʻa e mālohi ke fai iá” (“ʻI he Mālohi ʻo e ʻEikí,” Ensign pe Liahona, Mē 2004, 18).

Fakapapauʻi ʻa e meʻa te ke fai ke tānaki ai koe ki he Fakamoʻuí kae lava ke hokohoko atu hoʻo maʻu ʻEne tokangá mo ʻEne maluʻí.

  1. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai ʻi he ʻahó ni ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e Mātiu 23 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (ʻaho).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau mo e ʻilo makehe ʻoku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó: