Laipelí
ʻIuniti 18, ʻAho 4: Ngāue 10–12


ʻIuniti 18: ʻAho 4

Ngāue 10–12

Talateú

Naʻe fakahā ʻe he ʻOtuá kia Pita ʻi ha meʻa-hā-mai ʻoku totonu ke malangaʻi ʻa e ongoongoleleí ki he kau Senitailé. Naʻe akoʻi ʻe Pita ʻa e ongoongoleleí kia Koniliusi mo hono falé, mo toki fakamahino kimui ʻa e meʻa naʻe fakafekiki ai ʻa e kau Siu Māʻoniʻoní fekauʻaki mo hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí ki he kau Senitailé. Naʻe hokohoko atu ʻa e ngaʻunu ki muʻa ʻa e ngāue ʻa e ʻEikí neongo ʻa e fakatangá. Naʻe fakapoongi ʻe Hēlota ʻAkilipa I, ko e mokopuna ʻo Hēlota ko e Lahí, ʻa e ʻAposetolo ko Sēmisí peá ne toe puke pōpula ʻa Pita ʻo tauhi ʻi he fale fakapōpulá. Naʻe tokoniʻi ʻe ha ʻāngelo ʻa Pita ke hola mei he pilīsoné, ʻi he pō ki muʻa he ʻaho naʻe ʻai ke fakapoongi aí. Naʻe taaʻi ʻa Hēlota ʻe ha ʻāngelo mei he ʻOtuá, pea naʻe hokohoko atu ʻa e laka ki muʻa ʻa e ongoongoleleí.

Ngāue 10

ʻOku fakahā ʻe he ʻOtuá kia Pita ʻi ha meʻa-hā-mai ʻoku totonu ke malangaʻi ʻa e ongoongoleleí ki he kau Senitailé

ʻOku makatuʻunga ʻi he hā haʻo falala ke muimui ki ha taha?

Fakakaukauloto ʻokú ke kau ʻi ha falukunga kakai ʻoku nau hē. Kuo takitaha kole mai ʻe ha niʻihi ʻi he falukunga kakai ko ʻení ke tataki kimoutolu kotoa ʻi he hala ke mou foki aí, ka ʻoku nau takitaha fokotuʻu mai ha hala kehekehe. Ko e hā ʻa e meʻa ʻe makatuʻunga ai hoʻo fili ʻa e tokotaha te ke muimui aí?

ʻI hoʻo ako ʻa e Ngāue 10–12, kumi ki ha ngaahi moʻoni ʻe lava ke tokoni kiate koe ke ke falala ke muimui kiate kinautolu kuo ui ʻe he ʻEikí ke tataki Hono Siasí.

ʻI heʻene aʻu mai ki he taimi ko ʻení ʻi he Fuakava Foʻoú, naʻe kei tāfataha pē hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí ki he kau Siú, tuku kehe ha niʻihi kehe naʻe akoʻi mo kinautolu ka naʻe ʻikai ke tokolahi. Naʻe malanga pē ʻa Sīsū ia ki he “fanga sipi hē ʻo e fale ʻo ʻIsileli,” pea fekau ʻEne Kau ʻAposetoló ke nau fai pē ʻa e meʻa tatau (vakai Mātiu 10:5–6). Ka neongo iá, naʻe folofola ange ʻa e Fakamoʻuí ki Heʻene Kau ākongá te nau malanga “ki he ngataʻanga ʻo māmaní,” hili ʻenau maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní (Ngāue 1:8). ʻOku tau lau ʻi he Ngāue 10 kau ki ha liliu lahi naʻe hoko ʻi he founga hono fakalele ʻo e Siasí pea naʻe tokoni ia ke hoko ai ʻa e meʻa ko ʻení.

Lau ʻa e Ngāue 10:1–2, ʻo kumi ki he ngaahi fakaikiiki fekauʻaki mo ha Senitaile naʻe ui ko Koniliusi.

Naʻe hoko ʻa Koniliusi ko e ʻeiki tau. Ko e ʻeiki taú “ko ha ʻōfisa ia ʻi he kau tau Lomá ʻa ia ʻokú ne puleʻi ha kau tau ʻo e toko 50 ki he 100. ʻOku tatau ʻa e kau sōtia ko iá mo e vahe ono ʻe taha ʻo ha konga tau (lisione) ʻo e kau tau Lomá” (Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “ʻEikitaú,” scriptures.lds.org).

Fakatatau ki he founga naʻe fakaleleʻaki ʻa e Siasí ʻi he taimi ko iá, naʻe ʻikai lava ke kau ʻa Koniliusi ki he Siasi ʻo e Fakamoʻuí taʻe te ne tomuʻa ului ki he tui faka-Siutá he ko e Senitaile ia. Naʻe fakahaaʻi fēfē ʻe Koniliusi ʻene tui ki he ʻOtuá, neongo naʻe ʻikai lava ke kau ki he Siasí he ko e Senitaile ia.

ʻĪmisi
Peter and Cornelius

Hangē ko hono lekooti ʻi he Ngāue 10:3–48, naʻe mata meʻa-hā-mai ʻa Pita, ka naʻe ʻikai mahino ki ai ʻa e meʻa-hā-maí ʻi he taimi naʻe hoko aí. Ka, ʻi he muimui ʻa Pita ki he Laumālié, naʻá ne feʻiloaki ai mo Koniliusi, ʻa ia naʻe mata meʻa-hā-mai ki ha ʻāngelo naʻá ne talaange kuo fanongo ʻa e ʻEikí ki heʻene ngaahi lotú. Naʻe hū atu ʻa Pita ki he fale ʻo Koniliusí ʻo akoʻi ʻa e ongoongoleleí kiate ia mo hono fāmilí. Naʻe hifo ʻa e Laumālie Māʻonioní ki he tokotaha kotoa ʻi he falé. Naʻe toki mahino kia Pita ko ʻene mata meʻa-hā-maí, ʻa ia naʻe fekau ai ke ne kai ʻa e fanga monumanu naʻe pehē ʻoku taʻemaʻá, ko e fakahinohino fakalangi ia ke malangaʻi ʻa e ongoongoleleí ki he kau Senitailé pea ke tukuange ke papitaiso kinautolu neongo ʻoku teʻeki ke nau ului ki he tui faka-Siutá.

  1. Fakakakato ʻa e ngāue ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Lau ʻa e Ngāue 10:34–35, pea hiki ha ngaahi fakakaukau pe ongo ʻokú ke maʻu fekauʻaki mo e meʻa ʻoku pehē ʻi he ongo veesi ko ʻení naʻe ʻiloʻi ʻe Pitá.

    2. Lau ʻa e 2 Nīfai 26:33, pea tali leva ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení: ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e pehē “ʻoku ʻikai filifilimānako ʻa e ʻOtuá ki he kakaí” (Ngāue 10:34)?

Fakakaukau ki he meʻa ʻoku talamai ʻe he lea ko ʻení fekauʻaki mo e ʻikai “filifilimānako [ʻa e ʻOtuá] ki he kakaí”:

“ʻOku ʻatā ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ke ʻinasi ai ʻa e tokotaha kotoa pē.” ʻOku pehē ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ‘ko ha ʻuliʻuli pe hinehina, pe ko ha pōpula pe tauʻatāina, pe ko ha tangata pe fefine; … ʻoku tatau ʻa e kakai fulipē ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá’ (2 Nīfai 26:33). Ko e meʻa ia ʻoku akoʻi ʻe he Siasí.

“ʻOku talitali lelei maʻu pē mo papitaiso ʻa e kakai mei he matakali kotoa pē ki he Siasí, ʻo talu pē mei hono fokotuʻu. …

“ʻOku fakahalaki fakahangatonu ʻe he Siasí ʻa e laulanú, ʻo kau ai ha ngaahi laulanu naʻe fakahoko ʻe ha kakai ʻi he kuohilí, ʻo tatau ai pē pe naʻe hoko ʻi tuʻa pe ʻi loto ʻi he Siasí. Naʻe fakahā ʻi he taʻu 2006 ʻe he Palesiteni ʻo e Siasí ʻi he taimi ko iá ko Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī, ‘heʻikai lava ke pehē ʻe ha tangata ko e ākonga moʻoni ia ʻa Kalaisi, kapau ʻokú ne fai ha ngaahi lea ʻo tukuhifo ha taha ʻi ha matakali kehe. Pe ko haʻane fakakaukau ʻokú ne fai ʻa e ngaahi akonaki ʻa e Siasí. … Tau fakatokangaʻi muʻa ko e foha pe ʻōfefine kitautolu ʻo ʻetau Tamai ʻi Hēvaní, pea ʻokú Ne ʻofa ʻi Heʻene fānaú kotoa’ [“The Need for Greater Kindness,” Ensign pe Liahona, Mē 2006, 58]” (“Race and the Church: All Are Alike unto God,” mormonnewsroom.org/article/race-church).

Ngāue 11:1–18

ʻOku fakamahino ʻe Pita ʻa e meʻa naʻe fakafekiki ai ʻa e kau Māʻoniʻoni Siú fekauʻaki mo hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí ki he kau Senitailé.

Makatuʻunga ʻi he meʻa kuó ke lau ʻi he Ngāue 10:28, ko e hā nai ʻa e ongo ʻokú ke pehē naʻe maʻu ʻe he kau Māʻoniʻoni Siú ʻi he taimi naʻa nau fanongo ai ʻoku fakataha ʻa Pita mo ha Senitaile?

Lau ʻa e Ngāue 11:1–3, ʻo kumi ki he lau ʻa e kau ākongá ki he meʻa naʻe fai ʻe Pitá.

Hangē ko hono lekooti ʻi he Ngāue 11:4–15, naʻe fakamatalaʻi ʻe Pita ki he kau ākongá ʻa ʻene mata meʻa-hā-maí kae pehē ki he meʻa-hā-mai naʻe mamata ki ai ʻa Koniliusí. Naʻá ne talaange naʻe maʻu ʻe Koniliusi mo hono falé ʻa e ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisí, pea hifo kiate ia ʻa e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he founga tatau mo ia naʻe hoko kia Pita mo e kau ākongá.

Lau ʻa e Ngāue 11:16–17, ʻo kumi ki he ngaahi meʻa naʻe fakaʻosiʻaki ʻa e lea ʻa Pita ki he kau ākongá.

Ko e hā ʻokú ke pehē naʻe ʻuhinga ki ai ʻa Pita heʻene lea, “Ko hai au, keu faʻa taʻofia ʻa e ʻOtua?” (Ngāue 11:17)?

Lau ʻa e Ngāue 11:18, ʻo kumi ki he tali ʻa e kau ākongá ki he fakamatala ʻa Pitá.

Ko e hā ʻa e tali naʻe fai ʻe he kau ākongá ʻi heʻenau ʻilo ko e ʻOtuá naʻá Ne fakahinohino ʻa Pitá?

Ko e taha eni e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku lava ke tau ako mei he fakamatala ko ʻení: ʻOku lava ke tau falala ke poupouʻi mo muimui kiate kinautolu ʻoku nau puleʻi ʻa e Siasí, ʻi he taimi ʻoku tau ʻilo ai ʻoku fakahinohino kinautolu ʻe he ʻOtuá. Kuo fakapapauʻi mai ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he folofola ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, ʻa ia ʻoku hiki ai kuo fakahā ʻe he ʻOtuá Hono finangaló kiate kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke puleʻi ʻa e Siasí (vakai T&F 1:38; 28:2, 7; 42:11; 107:65–66).

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Naʻe founga fēfē hoʻo ʻilo ko e ʻOtuá ʻokú Ne fakahinohino ʻa kinautolu ʻoku nau puleʻi ʻa e Siasí?

    2. Ko e hā ha faleʻi mei he kau palōfitá kuó ke fili ke ke muimui ai ʻo makatuʻunga ʻi hoʻo ʻiloʻi ko e ʻOtuá ʻokú Ne fakahinohino ʻa e kau palōfitá?

  2. Tohiʻi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ha taumuʻa ke tokoni kiate koe ke toe mālohi ange hoʻo fakamoʻoni ko e ʻOtuá ʻokú Ne fakahinohino ʻa kinautolu ʻoku nau puleʻi ʻa e Siasí.

Ngāue 11:19–30

ʻOku laka ki muʻa ʻa e ngāue ʻa e ʻEikí neongo ʻa e fakatangá

ʻOku lekooti ʻi he Ngāue 11:19–26, naʻe movete holo ʻa e kau ākongá ʻi he ngaahi vahefonuá koeʻuhí ko e fakatangá, ka naʻa nau kei tui mateaki pē ʻo malangaʻaki ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he feituʻu kotoa pē naʻa nau ʻalu ai. ʻOku lekooti ʻi he Ngāue 11:27–30, naʻe ʻalu ʻa e kau palōfitá “mei Selusalema ki ʻAniteoke,” pea naʻe kikite ʻa e taha ʻo e kau palōfitá ko ʻAkapusi ʻe ʻi ai ha honge. Naʻe fai leva ʻa e feinga ke ʻoatu ha tokoni ki he kakai ʻi Siuteá.

Ngāue 12:1–17

ʻOku fakapoongi ʻe Hēlota ʻa Sēmisi pea puke pōpula ʻa Pita, ʻa ia naʻá ne hola mei he pilīsoné ʻo fakafou ʻi ha mana

ʻĪmisi
compass

ʻOku tuhu fakatokelau ʻa e kāpasá he ʻoku fusi ʻe he ivi fakamakinito ʻo e māmaní ʻi he Pole Noaté ʻa e tuliki fakatokelau ʻo e makinitó ʻi he kāpasá. Tā ha X ʻi ha feituʻu ofi ki he kāpasá (kae ʻikai ofi ki he poini fakatokelau ʻo e kāpasá) pea fakalaulauloto ʻoku fakafofongaʻi ʻe he X ha makinito toʻotoʻo.

ʻE puleʻi fēfē ʻe he makinito ko ʻení ʻa e ngaue holo e hui ʻo e kāpasá?

ʻE tokoni fēfē eni ke tonu ʻetau fili ʻa e feituʻu ʻoku totonu ke tau ʻalu aí?

ʻI hoʻo ako ʻa e Ngāue 12, kumi ki ha meʻa ʻe lava ke ne uesia ʻetau fakahoko ʻa e ngaahi fili ʻoku tonú.

Talu mei he mate fakamāʻata ʻa Sitīvení mo e toe lahi ange ʻa e fakatanga naʻe fetaulaki mo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Selusalema mo e ngaahi feituʻu takai aí. Lau ʻa e Ngāue 12:1–4, ʻo kumi ki he kaunga ʻa e Tuʻi ko Hēlota ʻAkilipá ki he fakatanga ko ʻení.

Ko hai naʻe fekau ʻe Hēlota ke fakapoongí?

Ko Sēmisi ʻoku ʻasi ʻi he veesi 2 ko e ʻAposetolo ia ko Sēmisí, ko e tokoua ʻo e ʻAposetolo ko Sioné pea ko e foha ʻo Sēpeti. Fakatatau ki he ngaahi lēkōtí, ko Sēmisi ʻa e ʻAposetolo naʻe fuofua mate fakamāʻata ʻi he kamakamata mai ʻa e Siasi faka-Kalisitiané. Naʻá ne hoko foki ko e mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, fakataha mo Pita mo Sione.

Fakatatau ki he Ngāue 12:3, ko hai ʻoku pehē naʻe leleiʻia ʻi he mate ʻa Sēmisí?

ʻOku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “kakai Siu” ʻi he veesi 3, ki he kau taki ʻo e kau Siú ʻi Selusalema naʻa nau lava ʻo fakalotoa ʻa e kakaí, pea naʻa nau fakaʻaiʻai hono fakatangaʻi ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻe “fuʻu fie maʻu ʻe [Hēlota ʻAkilipa] ke lau ia ko ha Siu moʻoni” (Bible Dictionary in the LDS English version of the Bible , “Herod”), peá ne feinga ke fai ha meʻa ʻe leleiʻia ai ʻa e kau taki ʻo e kau Siú. Tohiʻi ʻo ofi ki he X he veʻe kāpasá ʻa e: Kapau te tau feinga ke leleiʻia ʻa e niʻihi kehé kae ʻikai koe ʻOtuá ʻiate kitautolu, ʻe …

Ko e hā ʻa e meʻa naʻe fai ʻe Hēlota hili ʻene sio ʻoku leleiʻia ʻa e kau taki ʻo e kau Siú ʻi hono fakapoongi ʻo Sēmisí? (Fakatokangaʻi ange ko e kau sōtia ʻe toko fā ʻi he vāhenga tau ʻe taha.)

ʻI hoʻo fakakaukau ki he fakatātā ʻo e kāpasá mo e X, naʻe uesia fēfē ʻa e feituʻu naʻe fakataumuʻa ki ai ʻa e moʻui ʻa Hēlotá ʻi heʻene feinga ke leleiʻia ʻa e niʻihi kehé kae ʻikai ko e ʻOtuá ʻiate iá?

Fakakakato ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻo makatuʻunga ʻi he meʻa ʻoku lava ke tau ako mei he sīpinga ʻa Hēlotá: Kapau te tau feinga ke leleiʻia ʻa e niʻihi kehé kae ʻikai ko e ʻOtuá ʻiate kitautolu, ʻe .

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Ko e hā ha ngaahi sīpinga kehe mei he sīpinga ʻa Hēlotá, ʻoku fakahaaʻi mai ai ʻa e lava ke tau iku ki he angahalá ʻi heʻetau feinga ke leleiʻia ʻa e niʻihi kehé kae ʻikai ko e ʻOtuá ʻiate kitautolú?

    2. Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ke hoko ai hoʻo holi ke leleiʻia ʻa e niʻihi kehé ʻiate koé ke taki ai koe ke ke mamaʻo mei he Tamai Hēvaní? Ko e hā te ke fai ke fakaʻehiʻehi mei hono taki koe ki he angahalá?

Fakalaulauloto ki he ngaahi founga ʻoku lava ke ke tukuange ai hoʻo holi ke leleiʻia ʻa e niʻihi kehé ʻiate koé ke taki ai koe ke ke mamaʻo mei hoʻo Tamai ʻi Hēvaní?

Lau ʻa e Ngāue 12:5–6. Ko e hā ʻa e meʻa naʻe fai ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he taimi ko ʻení?

Lau ʻa e Ngāue 12:7–10. Ko e hā ʻa e ngaahi haʻi mo e ngaahi meʻa maluʻi naʻe hao mai mei ai ʻa Pita lolotonga ʻene holá?

ʻĪmisi
angel and Peter in prison

Naʻe fakahaofi ʻe ha ʻāngelo ʻa e ʻEikí ʻa Pita mei pilīsone.

Lau ʻa e Ngāue 12:11–15. Ko fē taimi naʻe fakatokangaʻi ai ʻe Pita ko e meʻa moʻoni naʻe hokó kae ʻikai ko ha meʻa-hā-mai?

Ko e hā ʻa e meʻa naʻe hoko ʻi he taimi naʻe tukituki ai ʻa Pita ʻi he matapā kituʻa ʻi he fale ʻo Melé?

Lau ʻa e Ngāue 12:16–17. Ko hai naʻe pehē ʻe Pita naʻá ne tokoniʻi ia ke hola mei he pilīsoné?

Toe sio ki he Ngāue 12:5 mo fakakaukau pe ʻoku fekauʻaki fēfē ʻa e veesi ko ʻení mo e hola ʻa Pita mei he pilīsoné.

Ko e hā ʻokú ke pehē ʻoku fakahaaʻi mai ʻi he kupuʻi lea “hufia fakamatoato” (Ngāue 12:5) fekauʻaki mo e moʻoni mo e faivelenga e lotu ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí?

ʻOku fakahaaʻi mai ʻi he fakamatala ko ʻení ʻa e moʻoni ʻoku fakaafea mai heʻetau ngaahi lotu moʻoni mo faivelengá ʻa e ngaahi mana mo e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá ki heʻetau moʻuí mo e moʻui ʻa e niʻihi kehé.

Ko e hā hono ʻuhinga ʻo e lotu moʻoni mo faivelenga?

ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení te tau maʻu ʻa e meʻa ʻoku tau lotu ʻo kolé ʻo kapau ʻoku moʻoni mo faivelenga ʻetau lotú. ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻa kehe ʻoku makatuʻunga ai hono maʻu e ngaahi mana mo e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá, ʻo kau ai ʻa e finangalo mo e taimi ʻa e ʻOtuá kae pehē foki ki he fili fakataautahá.

Lau ʻa e fakamatala ko ʻení mo kumi ki he ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ʻa e lotú: “Ko e lotú ko e founga ia ‘oku feongoongoi ai ‘a e finangalo ‘o e Tamaí mo e loto ‘o e fānaú. ‘Oku ‘ikai ko e taumuʻa ʻo e lotú ke liliu ‘a e finangalo ‘o e ʻOtuá, ka ke maʻu mai maʻatautolu mo ha niʻihi kehe foki ‘a e ngaahi tāpuaki kuo ‘osi finangalo pē ‘a e ‘Otuá ke foaki maí, ka kuo pau pē ke tau kole pea tau toki maʻu ia. ‘Oku fie maʻu ke tau ngāueʻi pe te tau feinga ki he ngaahi tāpuakí ki muʻa pea tau toki maʻu ia. Ko ha ngāue ‘a e lotú, pea ko ha founga ia kuo tuʻutuʻuni ke tau maʻu ai ‘a e ngaahi tāpuaki fungani taha ‘i he ngaahi tāpuaki kotoa pē” (Bible Dictionary, “Prayer”).

  1. Tali ha fehuʻi ‘e ua pe kotoa e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Fakatatau ki he fakamatala ko ʻeni mei he Bible Dictionary, ko e hā ha taumuʻa mahuʻinga ʻo e lotú?

    2. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke manatuʻi ʻoku ʻikai ko e taumuʻa ʻo e lotú ke liliu ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá?

    3. Ko fē ha taimi naʻe fakaafea ai ʻe he lotú ʻa e ngaahi mana mo e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá ki hoʻo moʻuí, pe ki he moʻui ʻa ha niʻihi kehe naʻá ke lotu maʻanautolu?

Fakalaulauloto ki ha tokotaha pe ha meʻa ʻokú ke lotuʻi. Fakakaukau pe ʻe lava fēfē ke toe moʻoni mo faivelenga ange hoʻo lotú, kae lava ke fakaafea mai ʻa e ngaahi tāpuaki mo e ngaahi mana ʻoku finangalo ʻa e ʻOtuá ke foaki kiate koe mo e niʻihi kehé.

Ngāue 12:18–25

ʻOku taaʻi ʻe ha ʻāngelo mei he ʻOtuá ʻa Hēlota, pea ʻoku hokohoko atu ʻa e laka ki muʻa ʻa e ongoongoleleí

ʻOku lekooti ʻi he Ngāue 12:18–25, naʻe ʻilo ʻe Hēlota ʻa e hola ʻa Pitá pea fakapoongi ʻa e kau leʻo naʻá ne pehē naʻa nau tukuange ke hola ʻa Pitá. ʻOku tau ako foki mei he ngaahi veesi ko ʻení naʻe lea ʻa Hēlota ki he kakaí, pea naʻa nau mavava mo tala ko e leʻo ia ʻo ha ʻotua. Naʻe taaʻi ʻe ha ʻāngelo ʻa Hēlota ʻaki ha mahaki koeʻuhí ko e ʻikai ke ne tuku ʻa e lāngilangí maʻá e ʻOtuá, pea naʻe mate ai.

ʻOku mahuʻinga ke mahino ko hono tauteaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e angahalá ʻoku fai ia ʻo fakatatau ki Hono finangaló pea mo ʻEne taimí. ʻOku ʻikai tauteaʻi leva ʻa e kakai angahala kotoa pē ʻi he taimi pē ko iá (vakai ʻAlamā 14:10–11).

Fakatatau ki he Ngāue 12:24, ko e hā naʻe hoko ki he ngāue fakafaifekau ʻa e Siasí neongo ʻa e fakatanga naʻe fehangahangai mo e kāingalotu ʻo e Siasí?

Toe fakakaukau ki he ngaahi moʻoni naʻá ke ako ʻi he lēsoni ko ʻení, mo fakalaulauloto ki he founga ʻe lava ke ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi hoʻo moʻuí.

  1. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai he ʻahó ni ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e Ngāue 10–12 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (ʻaho)

    Ko ha ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ʻilo makehe ʻoku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó: