Laipelí
ʻIuniti 4, ʻAho 4: Mātiu 16–17


ʻIuniti 4: ʻAho 4

Mātiu 16–17

Talateú

Naʻe valokiʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e kau Fālesí mo e kau Sātusí heʻenau ʻeke ange kiate Ia ha fakaʻilonga ʻo Hono tuʻunga fakalangí. Naʻe fakamoʻoni ʻa Pita ko Sīsū ʻa e Kalaisí, pea naʻe palōmesi kia Pita ʻa e ngaahi kī ʻo e puleʻanga ʻo e langí. Naʻe foaki ʻe Sīsū Kalaisi, Mōsese, mo ʻIlaisiā ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kia Pita, Sēmisi, pea mo Sione ʻi he Moʻunga ʻo e Liliú. Hili ʻEne hifo meí he moʻungá, naʻe kapusi ʻe Sīsū ha tēvolo meí ha kiʻi tamasiʻi. ʻI Kāpaneume, naʻe ʻoatu ai ʻe Sīsū ha paʻanga ʻi ha founga fakaofo ke totongi ʻaki e tukuhaú.

Mātiu 16

Ko e valokiʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e kau Fālesí mo e kau Sātusí, peá Ne talaʻofa ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kia Pita

Ko e hā te ke talaange ki ha taha ke tokoni ke mahino kiate ia ʻa e ʻuhinga ʻokú ke tui ai ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui ní ʻa e siasi moʻoni pē ʻe taha ʻi he māmaní?

ʻI hoʻo ako ʻa e Mātiu 16, kumi ki ha ngaahi moʻoni ʻe lava ke tokoni kiate koe ke mahino pea ʻi hoʻo fakamatalaʻi ki he niʻihi kehé ʻa e meʻa ʻoku fakafaikehekeheʻi ai ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui ní ko e Siasi ʻo e ʻEikí ʻi he māmaní (vakai T&F 1:30).

ʻOku tau lau ʻi he Mātiu 16:1–12, naʻe valokiʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e kau Fālesí mo e kau Sātusí ʻi he taimi naʻa nau ʻeke ange ai kiate Ia ha fakaʻilonga ʻo Hono tuʻunga fakalangí. Naʻá Ne fakatokanga leva ki Heʻene kau ākongá ke ʻoua te nau muimui ki he kau tangata angahala ko ʻení.

Naʻe hoko atu ai ʻa e fononga ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne kau ākongá “ki he potu ʻo Sesalia ʻi Filipaí” (Mātiu 16:13; ʻi he veesi ko ʻení ʻoku ʻuhinga ʻa e foʻi lea potu ki he vahefonua pe ʻēlia). ʻI he fakatātā ʻoku ʻoatu heni ʻo Sesalia ʻi Filipaí, ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ke sio ki ai ʻi mui ʻi he vaitafé mo e ʻulu ʻakaú?

ʻĪmisi
river with rock wall behind

Ko e Ngaahi Maʻuʻanga Vai ʻo e Vaitafe Soataní ofi ki Sesalia ʻi Filipaí

Lau ʻa e Mātiu 16:13–19, ʻo kumi ki he founga naʻe ngāueʻaki ʻe he Fakamoʻuí ʻa e fakataipe ʻo e maká ke fakamatalaʻi ʻa e makatuʻunga ʻa Hono Siasí. Ko e Mātiu 16:15–19 ko ha veesi fakataukei folofola. ʻE lava ke ke fakaʻilongaʻi ʻa e potufolofola ko ʻení ʻi ha founga makehe ke faingofua haʻo ʻilo ia.

Fakatokangaʻi ʻi he veesi 16–17, naʻe fakafou ʻi he fakahā meí he Tamai Hēvaní ʻa e ʻilo ʻe Pita ko Sīsū Kalaisi ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. Naʻe folofola leva ʻa Sīsū ki he fakahaá ʻi Heʻene fakamatalaʻi ʻa e makatuʻunga ʻa Hono Siasí.

ʻĪmisi
Prophet Joseph Smith

Naʻe fakamatala ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo pehē: “ʻOku pehē ʻe Sīsū ʻi Heʻene ngaahi akonakí, ‘Te u langa hoku Siasí ʻi he maká ni, pea ʻe ʻikai lavaʻi ia ʻe he ngaahi matapā ʻo hētesí.’ [Mātiu 16:18.] ʻA e maka hā? Ko e fakahaá” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 224).

Naʻá ne toe fakamoʻoni foki: “Naʻe fokotuʻu ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he fakahā fakahangatonu, ʻo hangē ko e founga maheni ʻi he Siasi moʻoni ʻo e ʻOtuá, ʻo fakatatau mo e Folofolá ( ʻĀmosi 3:7, mo e Ngāue 1:2)” (Ngaahi Akonaki: Siosefa Sāmita, 224).

Fakakaukau ki he fakamatala ko ʻení: “ʻI hono akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa Pita ʻo kau ki he fakahaá, naʻá ne fakaʻaongaʻi ha fakalea taukei ʻi he hingoa ʻo Pitá ʻo fakahā ange kia Saimone, “Ko Pita koe [Petros], pea ʻi he maká ni [petra] te u langa ki ai hoku siasí“ (Mātiu 16:18). ʻOku ʻuhinga e foʻi lea faka-Kalisi ko e petros ko ha kiʻi foʻi maka pe maka ʻoku toutounoa. Ko e foʻi lea faka-Kalisi ko e petra ʻe lava foki ke fakaʻuhingaʻi “ko ha maka,“ kae, ʻikai ngata aí ʻoku lava ke toe ʻuhinga ko ha kelekele makamaka, fakavaʻe maka, pe ko ha konga maka lahi [vakai Mātiu 16:18]. ʻOku tau ako mei he ngaahi lea ko ʻení naʻe ʻikai ko Pita ko ha tangata ia ʻe langa ai ʻa e Siasí, ka ʻi he fakavaʻe ʻo e fakahaá” (New Testament Student Manual [Church Educational System manual, 2014], 53).

ʻE lava ke ke tohi ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi hoʻo folofolá ʻo ofi ki he Mātiu 16:18: ʻOku langa ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he fakahā mei he ʻOtuá.

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ke ʻilo ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻoku langa, pe fakavaʻe ia, ʻi he fakahā mei he ʻOtuá?

    2. ʻOku tokoni fēfē eni ki he founga ʻokú ke muimui ai ki he faleʻi meí he kau palōfita ʻo e ʻaho ní, ʻa ia ʻoku nau maʻu mai ʻa e ngaahi fakahā ʻi hotau kuongá?

Toe vakai ki he Mātiu 16:19, ʻo kumi ki he meʻa naʻe palōmesi ʻe he Fakamoʻuí ʻe ʻoange kia Pitá.

ʻOku tau ako mei he ngaahi lea ʻa e Fakamoʻuí “Teu ʻoatu kiate koe ʻa e kī ʻo e puleʻanga ʻo e langí ,” ʻoku tuku mai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e ngaahi kī ʻa Hono puleʻangá ki Heʻene kau palōfita mo e kau ʻaposetoló kuo filí. Ko e ngaahi kī ʻa Hono puleʻangá ko e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, pea ko e puleʻanga ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e Fakamoʻuí ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻĪmisi
Elder Dallin H. Oaks

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tālini H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga aí: “‘Ko e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ko e mafai ia kuo foaki ʻe he ʻOtuá ki he kau taki lakanga fakataulaʻeikí ke nau tataki, tokangaʻi, pea mo puleʻi hono fakaʻaongaʻi Hono lakanga fakataulaʻeikí he māmaní’ [Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2: Ko Hono Puleʻi ʻo e Siasí (2010), 2.1.1]. Ko e ngāue pe ouau kotoa kuo fakahoko ʻi he Siasí ʻoku fakahoko ia ʻi he malumalu ʻo hono fakamafaiʻi fakahangatonu pe ʻikai fakahangatonu ʻo e taha e ngaahi kī ko iá” (“Ko e Ngaahi Kī mo e Mafai ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí,” Ensign pe Liahona, Mē 2014, 49).

Ko e ngaahi kī naʻe palōmesi ʻe he Fakamoʻuí kia Pitá ʻoku kau ai ʻa e mālohi ke fakamaʻú—ʻa e mālohi ke nonoʻo pe vete ʻi māmani pea ʻi langi. ʻOku fakamafaiʻi ʻe he mālohi ko ʻení ke fakahoko ʻa e ngaahi ouaú ʻi he malumalu ʻo e kau taki ʻo e Siasí ʻi māmani peá ʻe tali ia ʻi langi. ʻOku toe ngāue ʻaki foki ia ke haʻi fakataha ʻa e ngaahi fāmilí ʻo taʻengata. ʻOku tokoni ʻa e Mātiu 16:19 ke mahino kiate kitautolu ʻa e ʻuhinga naʻe ʻoange ai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki Heʻene kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló: ʻOku fie maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki hono puleʻi ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí he māmaní. Ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní pē ʻe taha ʻi he māmaní kuo maʻu ai pea ʻoku tauhi ai he lolotongá ni ʻa e mafai mo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí naʻe ʻomai mei he ʻEikí.

ʻOku tau ako ʻi he Mātiu 16:21–28, naʻe folofola ʻa Sīsū ʻo kau ki Heʻene feilaulau fakaleleí pea akoʻi ʻEne kau ākongá kuo pau ke nau toe mateuteu ke fai ha feilaulau kae lava ke nau muimui ʻiate Ia. ʻOku toe mahino ange hono ʻomai ʻi he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá ʻa e ʻuhinga ʻo e toʻo hake hoʻo ʻakau mafasiá;

“Pea ko ha tangata ʻokú ne toʻo hake ʻene ʻakau mafasiá, te ne siʻaki ʻe ia ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku ʻikai ʻa e ʻOtuá, mo e holi fakamāmani kotoa, pea tauhi ʻeku ngaahi fekaú.

“ʻOua naʻa maumauʻi ʻeku ngaahi fekaú ke fakahaofi hoʻomou moʻuí; he ko ia te ne fakahaofi ʻene moʻuí ʻi he moʻuí ni, kuo pau ke mole ia ʻi he maama hoko maí” (Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Mātiu 16:26–27).

ʻĪmisi
scripture mastery icon
Fakataukei Folofola—Mātiu 16:15–19

  1. Kumi hā mēmipa ho fāmilí pe kaungāmeʻa ke tokoni atu kemo fakahoko ʻa e fakatātā ko ʻení:

    Fakakaukauloto ʻokú ke talanoa mo ho kaungāmeʻa ʻoku ʻikai ko ha mēmipa ʻo e Siasí. ʻOku ʻeke atu ho kaungāmeʻá ʻa e ngaahi fehuʻi ʻi laló. Ngāue ʻaki ʻa e ngaahi moʻoni kuó ke ako mei he Mātiu 16:15–19 ke tali ʻa e ngaahi fehuʻi ho kaungāmeʻá.

    • ʻOku ou fanongo ai ʻoku tala homou siasí ko e siasi moʻoni pē ia ʻe taha ʻo Sīsū Kalaisí. Ko e meʻa ia ʻokú ke tui ki aí?

    • ʻOku tui pē mo e siasi ʻoku ou kau ki aí kia Sīsū Kalaisi, ko ia ʻokú ke pehē ko e hā ʻokú ke pehē ai ko homou siasí pē ʻa e siasi moʻoni pē tahá?

    Hili hoʻomo fakakakato hono fakahoko ʻo e talanoa fakatātaá, kole ki ha mēmipa ho fāmilí pe kaungāmeʻá ke ne tohi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá kuó ke fakakakato ʻa e ngāue ko ʻení. Kapau ʻoku ʻikai faingamālie ha mēmipa ho fāmilí pe kaungāmeʻá, ʻe lava ke ke tali pē ʻe koe ʻa e ngaahi fehuʻi ʻi ʻolungá ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá.

Mātiu 17

Ko e foaki ʻe Sīsū Kalaisi, Mōsese, mo ʻIlaisiā ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kia Pita, Sēmisi, mo Sione

Fakakaukau ki he founga ʻe lava ai ke fakafehoanaki ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki ha laiseni fakaʻuli pea fakafehoanaki ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki ha ngaahi kī ʻoku fie maʻu ke fakamoʻui ʻaki ha meʻalele.

ʻĪmisi
driver’s licence, automobile key

Fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení: Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku fakangofua ke fai ʻe ha taha ʻoku ʻi ai haʻane laiseni fakaʻuli? Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke te maʻu ʻa e ngaahi kī ki he kaá kae ʻikai ko e laiseni fakaʻulí pē? ʻE lava fēfē ke fakafehoanaki ʻa e laiseni fakaʻulí mo e ngaahi kī ke fakaʻuli ʻaki ha kaá ki he mafai mo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa ia ʻoku fie maʻu ke puleʻi ʻaki ʻa e ngāue ʻa e ʻOtuá?

ʻI he taimi naʻe palōmesi ai ʻa e ʻEikí ke ʻoange kia Pita “ʻa e kī ʻo e puleʻanga ʻo e langí” (Mātiu 16:19), pe ko e mafai ke tataki ʻa e ngāue ʻa e ʻEikí ʻi he māmaní, naʻe ʻosi ʻoange kia Pita mo e kau ʻAposetolo kehé ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ka naʻe teʻeki ʻoange ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke tataki ʻaki ʻa e puleʻangá—ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí. ʻI hoʻo ako ʻa e Mātiu 17, kumi ki he founga naʻe maʻu ai ʻe Pita, Sēmisi mo Sione ʻa e ngaahi kī ʻo e puleʻangá.

Lau ʻa e Mātiu 17:1–2, ʻo kumi ki he feituʻu naʻe ʻave ki ai ʻe Sīsū ʻa Pita, Sēmisi, pea mo Sione ke nau maʻu atu ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

Ko e hā ʻa e meʻa naʻe hoko ki he Fakamoʻuí ʻi he moʻungá?

ʻOku ʻuhinga ʻa e liliú “ko e tuʻunga ia ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻoku liliu fakataimi ʻa honau fōtungá mo honau angá—ʻa ia kuo, hiki hake ʻa kinautolu ki ha tuʻunga fakalaumālie māʻolunga ange—koeʻuhí ke nau lava ʻo kātakiʻi ke tuʻu ʻi he ʻao mo e nāunau ʻo ha kakai fakalangi” (Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Liliú,” scriptures.lds.org). Naʻe toe liliu foki mo Pita, Sēmisi, pea mo Sione ʻi he taimi ko ʻení (vakai T&F 67:11–12).

ʻI hoʻo lau ʻa e Mātiu 17:3, tānaki atu ki he saati ko ʻení ʻa e hingoa ʻo ha toko ua kehe naʻá na ʻi he Moʻunga ʻo e Liliú. Fakatokangaʻi ange ko e ʻIlaiase ko ʻení ʻoku ʻuhinga ia kia ʻIlaisiā, ko e palōfita ʻo e Fuakava Motuʻá. “ʻOku lahi hono ngāue ʻaki ʻa e foʻi lea ko ʻení ko e [ʻIlaiase] ʻi he folofolá. (1) Ko e sipela (faka-Kalisi) ia ʻi he Fuakava Foʻoú ʻo e ʻIlaisiā (ʻi he lea faka-Hepeluú), ʻo hangē ko ʻene ʻasi ʻi he Luke 4:25–26, Sēmisi 5:17, mo Mātiu 17:1–4. Ko e ʻIlaiasé ko e palōfita ia ko ʻIlaisiā ʻi he kuonga muʻá ʻa ia ʻoku tohi ʻene ngaahu ngāué ʻi he 1 mo e 2 Ngaahi Tuʻí” (vakai ki he Fakahinohino ki he Folofolá, “ʻIlaiase,”scriptures.lds.org).

Ko kinautolu naʻa nau ʻi he Moʻunga ʻo e Liliú

Mātiu 17:1–2

Sīsū Kalaisi

A.

ʻĪmisi
John the Baptist ordaining Joseph Smith, Oliver Cowdery

Mātiu 17:1–2

Pita, Sēmisi, mo Sione

E.

ʻĪmisi
First Vision

Mātiu 17:3; Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Maʻake 9:3

F.

ʻĪmisi
Peter, James, John ordaining Joseph Smith

Mātiu 17:4–9

H.

ʻĪmisi
Elijah appearing in the Kirtland Temple
ʻĪmisi
Prophet Joseph Smith

Lau ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, pea fakaʻilongaʻi ʻa e ʻuhinga naʻe ʻi he moʻungá ai ʻa Mōsese mo ʻIlaisiaá: “Naʻe foaki ʻe he Fakamoʻuí, Mōsese, pea mo ʻIlaiase [ʻIlaisiā], ʻa e ngaahi kií kia Pita, Sēmisi, pea mo Sione ʻi he moʻungá, ʻi hono liliu kinautolu ʻi hono ʻaó” (Ngaahi Akonaki: Siosefa Sāmita [2007], 120).

Naʻe maʻu ʻe Mōsese ʻa e ngaahi kī ʻo hono tānaki ʻo ʻIsilelí (vakai T&F 110:11), pea maʻu ʻe ʻIlaisiā ʻa e ngaahi kī ʻo e mālohi ke silaʻí (vakai T&F 110:13–16).

ʻOku fakahā ʻi he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá ko Sione Papitaiso—ʻa ia naʻe tāmateʻi ʻe Hēlotá—naʻe hā mo ia ʻi he moʻungá (vakai Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Maʻake 9:3 ). ʻOku hā ʻi he Bible Dictionary ʻi he paaki faka-Pilitānia ʻo e Tohi Tapú ko e “fakalea ʻo e Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Maʻake 9:3, ʻoku ʻikai ke fokotuʻu mai ai ko ʻIlaiase ʻi he Liliú ko Sione Papitaiso ia, ka naʻe ʻi ai pē mo Sione Papitaiso fakataha mo ʻIlaisiā ko e palōfitá” (The Bible Dictionary in the LDS English version of the Bible, “Elias”). Tānaki atu ʻa e Sione Papitaiso ki he saati ʻi ʻolungá.

Lau ʻa e Mātiu 17:4–9, ʻo kumi ki he ʻilo ʻa e niʻihi kehe naʻe ʻi he Moʻunga ʻo e Liliú.

Tānaki atu ʻa e ʻOtua ko e Tamaí ki he sātí.

ʻĪmisi
Elder Bruce R. McConkie

Ko e meʻa naʻe hoko kia Pita, Sēmisi, pea mo Sione ʻi he Moʻunga ʻo e Liliú ko ha meʻa mahuʻinga ia ki hono fokotuʻu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he māmaní. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Ka ʻikai aʻusia ʻe he tangatá ha tuʻunga māʻolunga ange ʻo e mahino fakalaumālié ʻi he tuʻunga ʻoku nau fiefia ai he taimi ní, ko e konga pē ʻo e meʻa naʻe hoko ʻi he Moʻunga ʻo e Liliú te nau lava ʻo akó” pea ʻoku tau ʻilo ia “mei he ngaahi fakamatala ʻi he Fuakava Foʻoú pea mo e ngaahi fakamaama naʻe tānaki mai ʻo fakafou mai ʻia Siosefa Sāmitá” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 1:399).

ʻE lava ke mou manatuʻi ko e kuonga faka-kōsipelí ko ha vahaʻa taimi ia naʻe tuku mai ai ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e ngaahi mafai lakanga fakataulaʻeikí, ngaahi ouaú, mo e ʻilo ki Heʻene palani ki he fakamoʻuí maʻá e kakai ʻi he māmaní ʻo fakafou ʻi Heʻene kau tamaioʻeiki kuo fakamafaiʻí (vakai, Fakahinohino ki he Folofolá, “Kuongá,” scriptures.lds.org). Ko e tokotaha kotoa ʻoku ʻasi ʻi he saatí naʻe ʻi he Moʻunga ʻo e Liliú, naʻe toe hā pē ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi hotau kuongá.

Tā ha laine mei he ngaahi hingoa ʻo kinautolu ʻoku lisi ʻi he saatí ki he fakatātā ʻokú na fekauʻakí ʻi heʻene fakahā mai ʻa e taimi naʻa nau hā ai ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Hili hano fakakato ia, vakaiʻi hoʻo ngaahi talí ʻaki haʻo ngāue ʻaki ʻa e ngaahi fakamatala ko ʻení:

  1. Naʻe hā ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi kia Siosefa Sāmita lolotonga ʻene Fuofua Mata-meʻa-hā-maí (vakai Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:16–17).

  2. Naʻe foaki ʻe Sione Papitaiso ʻa e ngaahi kī ʻo e Lakanga Taulaʻeikí Faka-ʻĒloné kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele (vakai T&F 13).

  3. Naʻe foaki ʻe Pita, Sēmisi, pea mo Sione ʻa e ngaahi kī ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele (vakai T&F 27:12).

  4. Naʻe foaki ʻe ʻIlaisiā ʻa e ngaahi kī ʻo e mālohi ke silaʻí kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ʻi he Temipale Ketilaní. Naʻe foaki ʻe Mōsese ʻa e ngaahi kī ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí kiate kinautolu ʻi he ʻaho tatau (vakai, T&F 110).

ʻOku tau ako mei he ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he Moʻunga ʻo e Liliú mo e ngaahi aʻusia ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he kamataʻanga hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, ʻi he kuonga takitaha, naʻe foaki ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki Heʻene kau tamaioʻeiki kuo filí kae lava ke nau tataki ʻEne ngāué ʻi he māmaní.

ʻOku maʻu ʻe he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻi he lolotonga ní ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻo tatau mo ia naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmitá. Kuo ʻohifo ʻa e ngaahi kī ko ʻení meia Siosefa Sāmita ʻo fakafou ʻia Pilikihami ʻIongi mo e kau palōfita kimui aí.

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻokú ke ongoʻi ai ʻoku mahuʻinga ke ʻilo ko e sīpinga tatau ʻa hono foaki ʻo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí naʻe hoko lolotonga ʻa e taimi ʻo Sīsū Kalaisí ʻoku toe fakahoko pē ia ʻi hotau kuongá ni mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá?

    2. Te ke fakamatalaʻi fēfē ki haʻo kaungāmeʻa ko e kau talafekau fakalangi (kau ʻāngelo) ʻoku nau ʻomai ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻoku muimui ia ʻi he sīpinga tatau pē mo ia naʻe ʻosi fokotuʻu ʻe he ʻOtuá?

  2. Tohi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ha taumuʻa fekauʻaki mo e meʻa te ke fai ke toe lelei ange ai hoʻo muimui mo tauhi kiate kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e puleʻanga ʻo e langí ʻi hotau kuongá.

ʻI he fakaʻosinga ʻo e meʻa toputapu naʻe hoko ʻi he Moʻunga ʻo e Liliú, naʻe fekau ʻe he Fakamoʻuí kiate kinautolu ke, “ʻoua naʻa tala ʻa e mata meʻa-hā-maí ni ki ha tangata, kae ʻoua kuo toetuʻu ʻa e ʻAló mei he maté.”

ʻĪmisi
President Boyd K. Packer

Fakakaukau ki he founga ʻoku faitatau ai ʻa e fakahinohino ko ʻení mo e faleʻi ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻOku ou toe tui foki ʻoku ʻikai fakapotopoto ke hokohoko atu ʻa e talanoa ki he ngaahi meʻa fakalaumālie makehe kuo hokó. ʻOku totonu ke maluʻi lelei ia pea vahevahe pē ʻi he taimi ʻoku ueʻi ai koe ʻe he Laumālié ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi meʻá ni ke fai tāpuekina ai ʻa e niʻihi kehé” (“The Candle of the Lord,” Ensign, Jan. 1983, 53).

Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻoku totonu ke tau tokanga ai ʻi hono vahevahe ʻa e ngaahi aʻusia toputapú pea fai ia ʻi he taimi pē ʻoku ʻi ai ha ueʻi meí he Laumālié?

ʻOku tau ako ʻi he Mātiu 17:10–27, naʻe kapusi ʻe Sīsū Kalaisi kituʻa ʻa e tēvoló meí ha kiʻi tamasii peá Ne fakahoko ha mana ʻi hono ʻoatu ha totongi tukuhau koeʻuhí ko Ia mo Pita.

  1. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai ʻi he ʻahó ni ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e Mātiu 16–17 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (ʻaho).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau mo e ʻilo makehe ʻoku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó: