Laipelí
ʻIuniti 15, ʻAho 4: Sione 14–15


ʻIuniti 15: ʻAho 4

Sione 14–15

Talateú

Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ki Heʻene kau ʻAposetoló hili ʻa e maʻu meʻatokoni ʻo e Lakaatú, ʻa e founga ke foki ai ki he Tamai Hēvaní mo fakahaaʻi ʻenau ʻofa kiate Iá. Naʻe palōmesi leva ʻa Sīsū ki Heʻene kau ʻAposetoló te Ne ʻomai ha toe Fakafiemālie maʻanautolu. Naʻá Ne akoʻi ko Ia ʻa e Vaine Moʻoní pea ko e ngaahi vaʻá ʻa ʻEne kau ākongá. Naʻe toe fekau ʻe he Fakamoʻuí ʻEne kau ākongá ke nau feʻofaʻaki ʻiate kinautolu, pea fakatokanga kiate kinautolu fekauʻaki mo e fakatanga te nau fekuki mo ia koeʻuhí ko ʻenau fekauʻaki mo Iá.

Sione 14:1–14

ʻOku akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ki Heʻene kau ʻAposetoló ʻa e founga ke foki ai ki he Tamai Hēvaní

Fakakaukauloto ʻoku fehuʻi atu eni ʻe haʻo kaungāmeʻa, “Kuo talamai kiate au ʻoku fele ʻa e ngaahi hala ki he langí pea ʻoku fakaʻaliʻali mai ʻe he ngaahi siasi kehekehe ha ngaahi hala kehekehe ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻOkú ke tui ʻoku moʻoni ia?” Tohi ʻi he feituʻu ʻoku fakaʻatā atú hoʻo tali ki he fehuʻi ko ʻení, pea fakamatala ʻa e ʻuhinga ʻokú ke tui pe ʻikai tui ai ʻoku moʻoni ʻa e leá ni.

Lau ʻa e Sione 14:1–6, ʻo kumi ki he ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí kau ki he founga ke foki ai ki he puleʻanga ʻo e Tamai Hēvaní. (Ko ha potufolofola fakataukei folofola ʻa e Sione 14:6. ʻE lava ke ke fakaʻilongaʻi ia ʻi ha founga makehe kae lava ke ke ʻilo ia ʻi he kahaʻú.)

ʻOku tau ako meí he Sione 14:6, ko e Fakalelei pē ʻa Sīsū Kalaisí pea mo e muimui ki Hono halá ʻe lava ai ke tau hū ki he puleʻanga ʻo e Tamai Hēvaní.

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. ʻOku hoko fēfē ʻa e Fakamoʻuí ko e Hala pē ia ʻe taha ki he Tamai Hēvaní?

    2. Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku hoko ai ʻa Sīsū Kalaisi ko e Moʻoní?

    3. Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku hoko ai ʻa Sīsū ko e Moʻuí?

ʻOku kau ʻi he ngaahi hala ʻa e Fakamoʻuí ʻa e fakatupulaki ʻa e tui kiate Ia mo e Tamai Hēvaní; fakatomalá; maʻu ʻa e ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí, ʻo hangē ko e papitaisó mo e ngaahi ouau fakatemipalé; pea mo e kātaki ki he ngataʻangá ʻi he tui mo e talangofua.

Lau ʻa e Sione 14:7–14, ʻo kumi ki he meʻa naʻe talaange ʻe Sīsū ki Heʻene kau ākongá kau ki Hono vā mo ʻEne Tamaí. Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ʻa e kupuʻi lea “ko ia kuó ne mamata kiate aú, kuo mamata ia ki he Tamaí” ʻi he veesi 9.

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē naʻe tuku mai ʻe he Tamaí ʻa Hono ʻAló ke tokoniʻi kitautolu ke tau ʻilo, ʻofa, mo talangofua ki heʻetau Tamai ʻi Hēvaní:

ʻĪmisi
Elder Jeffrey R. Holland

“Ko e ngaahi meʻa kotoa pē naʻe hāʻele mai ʻa Sīsū ke Ne folofola ʻaki mo fakahokó, kau ai pea fakatautefito ki Heʻene mamahi mo e feilaulau fakalelei naʻá Ne faí, ko ʻEne feinga ia ke akoʻi kitautolu ke tau toe ʻilo lahi ange ki he ʻOtua ko ʻetau Tamai Taʻengatá mo Hono ʻulungāngá, pea mo ʻEne tokanga kakato mai ki Heʻene fānaú ʻi he kuonga mo e puleʻanga kotoa pē. Naʻe feinga ʻa Sīsū ʻi he lea mo e ngāue ke Ne fakahā mai pea ʻai ke tau ʻilo fakafoʻituitui ʻa e anga totonu ʻo ʻEne Tamaí, ʻa ia ko ʻetau Tamai ʻoku ʻi he Langí.

“Ko e konga pē ʻo e ʻuhinga naʻá Ne fai ai ʻení koeʻuhí he naʻe fie maʻu ʻi muʻa pea ʻoku fie maʻu kotoa kitautolu he taimí ni, ke tau toe ʻilo kakato ange ki he ʻOtuá kae lava ke tau toe ʻofa lahi mo tau talangofua kakato ange kiate Ia. …

“Hili ha ngaahi toʻu tangata ʻo ha kau palōfita naʻa nau feinga ke akoʻi, ʻo ʻikai faʻa ola lelei, ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e finangalo mo e hala ʻa e Tamaí, naʻe tuku mai ʻe he ʻOtuá ki māmani, ʻi Heʻene feinga fakaʻosi ke tau ʻilo Iá, ʻa Hono ʻAlo pē Taha mo haohaoa naʻe Fakatupú, naʻe ngaohi ʻi Hono tataú mo Hono ʻīmisí tonu, ke moʻui pea tokoni ki he tangatá ʻi he ngaahi faingataʻa fakaʻaho ʻo e moʻuí. …

“… Naʻe haʻu ʻa Sīsū … ke fakalakalaka ai ʻa e sio ʻa e tangatá fekauʻaki mo e ʻOtuá pea mo kole kia kinautolu ke ʻofa ki heʻenau Tamai Hēvaní he ʻokú Ne pea te Ne ʻofa maʻu ai pē ʻiate kinautolu. Naʻe ʻi ai pē ʻa e makatuʻunga ke mahino kiate kinautolu ʻa e palani ʻa e ʻOtuá, ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá, ʻa e māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá, ʻio, ʻo aʻu ki he houhau mo e fakamaau ʻa e ʻOtuá. Ka naʻe teʻeki pē ke nau ʻilo kakato ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻa e loloto fau ʻEne tokanga ki Heʻene fānaú—ʻo nau toki ʻilo ia ʻi he haʻu ʻa Kalaisí.

ʻA ia ko hono fafanga ʻo e fiekaiá, fakamoʻui ʻo e mahakí, valokiʻi ʻo e mālualoí, mo e kole ke tuí—ko e fakaʻaliʻali mai ia ʻe Kalaisi kiate kitautolu e founga ʻa e Tamaí, ʻa e Tokotaha ‘ʻoku manavaʻofa mo angaʻofá, tuai ki he houhaú, kātaki fuoloa pea fonu ʻi he lelei kotoa pē’ [Lectures on Faith (1985), 42.]” ʻI Heʻene moʻuí pea tautefito ki Heʻene pekiá, naʻe fakahā ai ʻe Kalaisi ‘Ko e ʻaloʻofa eni ʻa e ʻOtuá pea pehē kiate Au foki ʻoku Ou fakaʻaliʻali atú’” (“The Grandeur of God,” Ensign pe Liahona, Nov. 2003, 70–72).

ʻĪmisi
scripture mastery icon
Fakataukei Folofola —Sione 14:6

  1. ʻE tokoni kiate koe haʻo ako maʻu loto ʻa e potufolofola fakataukei folofola ʻi he Sione 14:6, ke tali ʻa e ngaahi fehuʻi hangē ko e fehuʻʻi ʻi he kamataʻanga ʻo e lēsoni ko ʻení. Ako maʻu loto ʻa e potufolofola ko ʻení ʻaki haʻo toutou lau leʻolahi ia. Pea lau maʻuloto ia ki ha mēmipa ʻo e fāmilí pe hao kaungāmeʻa. Hili iá pea tohiʻi Kuó u ako maʻu loto ʻa e Sione 14:6 ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá, pea kole ki he tokotaha naʻá ke lau maʻuloto ki aí ke fakamoʻoni ʻi hoʻo tohinoá.

Sione 14:15–31

ʻOku fekau ʻe Sīsū ʻEne kau ʻAposetoló ke nau fakahaaʻi ʻenau ʻofa ʻiate Iá

Fakakaukau ki ha taha ʻokú ke ʻofa ai. ʻOkú ke fakahaaʻi fēfē hoʻo ʻofa ki he tokotaha ko ʻení?

Lau ʻa e Sione 14:15, ʻo kumi ki he meʻa naʻe talaange ʻe Sīsū ki Heʻene kau ʻAposetoló ke nau fai ke fakahaaʻi ʻaki ʻenau ʻofa ʻiate Iá. (Sione 14:15 ko ha potufolofola fakataukei folofola. ʻE lava ke ke fakaʻilongaʻi ia ʻi ha founga makehe kae lava ke ʻilo ia ʻi he kahaʻú.)

Fakakakato ʻa e moʻoni ko ʻení ʻo makatuʻunga ʻi he meʻa naʻe talaange ʻe Sīsū ki Heʻene kau ʻAposetoló: ʻOku tau fakahaaʻi ʻetau ʻofa kia Sīsū Kalaisí ʻaki ʻetau .

Fakakaukau ki he founga ʻoku fakahaaʻi ai hoʻo ʻofa kia Sīsū Kalaisí ʻi hoʻo muimui ki he ngaahi fekau ko ʻení: tauhi ʻa e Sāpaté ke māʻoniʻoni, fakaʻapaʻapaʻi hoʻo tamaí mo hoʻo faʻeé, totongi ʻa e vahehongofulú, pea ʻofa ki ho kaungāʻapí.

Fakamoleki ha miniti ʻe tolu pe fā ke ke fakakaukau fakamātoato ki he tuʻunga ʻoku ʻi ai hoʻo fakahaaʻi hoʻo ʻofa ki he Fakamoʻuí ʻaki hono tauhi ʻEne ngaahi fekaú.

Lau ʻa e Sione 14:16–17, 26, ʻo kumi ki he palōmesi ʻa e Fakamoʻuí ki Heʻene kau ʻAposetoló.

ʻOku ʻuhinga e kupuʻi lea “Fakafiemālie ʻe taha” ʻi he veesi 16 ki he Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe ui ʻe he Fakamoʻuí ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha Fakafiemālie ʻe taha, koeʻuhí naʻe hoko ʻa e Fakamoʻuí ko ha Fakafiemālie ki Heʻene kau ʻAposetoló lolotonga ʻEne ngāue fakafaifekau ʻi he māmaní. ʻOku ʻi ai pē ʻa e ʻuhinga naʻe teʻeki ngāue kakato ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní lolotonga ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsū ʻi he māmaní, neongo naʻe ʻosi ngāue kakato Ia kimuʻa pea hili ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí fakatouʻosi (vakai Bible Dictionary, “Holy Ghost”).

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e fatongia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi Heʻene hoko ko e Fakafiemālie:

ʻĪmisi
Elder Bruce R. McConkie

“Naʻe hoko ʻa Sīsū ko honau Fakafiemālie ʻi he taimi naʻá Ne ʻi ai mo kinautolú; naʻá ne leaʻaki ʻa e nongá ki honau ngaahi laumālié; naʻe haʻu kiate ia ʻa kinautolu naʻa nau mafasia ʻi he ngaahi loto-mamahi mo e ngaahi mamahi mo e ngaahi faingataʻa ʻo e māmaní, pea naʻa nau maʻu ha fakanonga ki honau ngaahi laumālié. Naʻá ne fakafiemālieʻi ʻa e uitoú pea hoko ko e tamai ki he tamai maté. Naʻe langaki hake ʻe heʻene ngaahi leá ʻa e ngaahi laumālie ʻoku tuí ki ha tuʻunga foʻou ʻo e fiemālié mo e nongá. ʻOkú Ne mavahe ʻeni, ka te ne ʻomi ha Fakafiemālie ʻe taha—ko e Laumālie Māʻoniʻoní—ke feʻao mo e kakai ʻoku tuí ʻo taʻengata.

“Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e fuofua Fakafiemālie ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá, tukukehe ha niʻihi tokosiʻi naʻa nau fanongo ki hono leʻó ʻi heʻene moʻui ʻi he māmaní. ʻOku ʻomi ʻe he mēmipa ko ʻeni ʻo e Toluʻi ʻOtuá ʻa e nongá ki he ngaahi laumālie ʻo e kakai angatonú ʻi he kuonga kotoa pē. Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ‘ko e meʻa-foaki ʻa e ʻOtuá kiate kinautolu kotoa pē ʻoku fekumi faivelenga kiate iá, ʻo tatau ai pē ʻi he ngaahi kuonga ʻi muʻá pea hangē ko e taimi te ne fakahā ai ia ki he fānau ʻa e tangatá’ (1 Nīfai 10:17), pea pehē ai pē foki ʻi he ngaahi kuonga ʻe hoko maí. Ko ia ʻa e Laumālie ʻo e moʻoní—ʻo hangē pē ko Kalaisí—ka ʻe ʻikai lava ke maʻu ʻe māmani ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní koeʻuhí ʻe ʻikai nofo ʻa e Laumālié ʻi he ngaahi fale taʻemaʻá” (The Mortal Messiah: From Bethlehem to Calvary, Vōliume 4 [1979–81], 4:74-75).

Fakatatau ki he Sione 14:16–17, 26, ko e hā ha meʻa ʻe tolu ʻe lava ke fai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní maʻatautolu? Tali ʻa e fehuʻi ko ʻení ʻaki hono fakakakato ʻa e moʻoni ko ʻení: ʻE lava ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo .

  1. Tali ha taha pe lahi ange ‘o e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Ko e fē ha taimi kuó ke ongoʻi ai hano fakafiemālieʻi koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní?

    2. Ko e fē ha taimi kuó ke ongoʻi ai hano akoʻi koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní?

    3. Ko e fē ha taimi kuo tokoniʻi ai koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke ke manatuʻi ha meʻa?

Lau ʻa e Sione 14:18–23, ʻo kumi ki he palōmesi ʻa e Fakamoʻuí kia kinautolu ʻoku nau fakahaaʻi ʻenau ʻofa ʻiate Iá ʻaki hono tauhi ʻEne ngaahi fekaú.

ʻOku tau ako meí he ngaahi veesi ko ʻení te tau feʻao mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi kapau te tau tauhi ʻa e ngaahi fekaú.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 130:3, ʻo kumi pe ʻoku ʻuhinga ki he hā haʻatau feʻao mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi.

Lau ʻa e Sione 14:27, ʻo kumi ki he ngaahi lea fakalotolahi ʻa e Fakamoʻuí ki Heʻene kau ʻAposetoló.

Fakalaulauloto ki he faikehekehe ʻi he nonga ʻoku ʻomi ʻe he Fakamoʻuí mo e nonga ʻoku ʻomi ʻe he māmaní.

ʻĪmisi
Elder Bruce R. McConkie

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Makongikī ʻa e nonga ʻoku ʻomi ʻe he Fakamoʻuí: “[Ko e] nonga ia ʻoku tokaloto pea ʻoku maʻu ia ʻi he tui fakapapau ki he tuʻunga fakalangi ʻo e puleʻanga ʻo e ʻEikí ʻi he māmaní; ko ha nonga ʻoku pau ʻe maʻu ai ha māmani ʻoku toe sai angé; ko ha nonga ʻoku nofo ʻi he laumālie ʻo e tangatá, neongo ʻoku nau lolotonga fekuki mo ha tau pe moveuveu” (Doctrinal New Testament Commentary, vōliume 3 [1965–73], 1:742).

ʻOku tau ako ʻi he Sione 14:28–30, naʻe talaange ʻe Sīsū Kalaisi ki Heʻene kau ʻAposetoló ʻoku totonu ke nau fiefia koeʻuhí ʻoku ʻamanaki ke mavahe meiate kinautolú ʻo foki ki he Tamai Hēvaní. Hangē ko hono fakamahino ʻi he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, naʻe toe talaange foki ʻe Sīsū ʻoku ʻikai maʻu ʻe Sētane ha mālohi ke puleʻi Ia, koeʻuhí kuó Ne ikunaʻi ʻa e māmaní, ka ʻe kei lava pē ʻe Sētane ʻo fakalotoa kinautolu koeʻuhí kuo teʻeki ke nau fakakakato ʻenau ngāue ʻi he māmaní (vakai Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Sione 14:30 [ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá]).

Lau ʻa e Sione 14:31, ʻo kumi ki he founga naʻe fakahaaʻi ai ʻe he Fakamoʻuí ʻEne ʻofa ki Heʻene Tamaí. ʻE lava ke ke fakaʻilongaʻi ʻa e meʻa ʻokú ke maʻú.

ʻĪmisi
scripture mastery icon
Fakataukei Folofola —Sione 3:5

  1. Sio pe ko e hā hono fuoloa haʻo ako maʻuloto ʻa e Sione 14:15. Lau maʻuloto leʻolahi ia. Hiki leva ia mei hoʻo manatú ki hoʻo tohinoa ako folofolá:

Toe lau ʻa e Sione 14:31, ʻo kumi ki he sīpinga naʻe ʻomi ʻe Sīsū Kalaisi maʻatautolu ʻo e tefitoʻi moʻoni naʻá Ne akoʻi ʻi he Sione 14:15. Fakatokangaʻi ʻa e sētesi “Tuʻu hake, ke tau ʻalu ʻi heni” (Sione 14:31). ʻOku hangē naʻe ʻuhinga ʻa e Fakamoʻuí ki heʻenau mavahe mei he loki ʻi ʻolunga naʻe fai ai ʻa e ʻOhomohe Fakaʻosí, pea hoko atu ai pē ki he fakakakato Hono fatongia ki he ʻOtuá ʻi Ketisemani pea ʻi Kolokotá. Ko e fekau faingataʻa taha meí he Tamaí ki he ʻAló ʻa e fie maʻu ke mamahi pea pekia ʻa Sīsū maʻatautolú (vakai 3 Nīfai 27:13–14). Fakakaukau ki he ngaahi fekau mo e ngaahi tuʻunga moʻui ʻa e ʻEikí ʻoku faingataʻa ke ke talangofua ki ai. Fakalaulauloto ki he founga ʻe hoko ai haʻo talangofua ki he ngaahi fekau ko ʻení ke fakahaaʻi ai hoʻo ʻofa ki he Fakamoʻuí. Tohi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ha taumuʻa ke ke talangofua ʻi he ngaahi founga kuó ke fakalaulauloto ki aí.

Sione 15:1–11

ʻOku fakamatala ʻa Sīsū ko Ia ʻa e Vaine Moʻoní

Fakakaukauloto ki haʻo sio mai ki hoʻo moʻuí ʻi ha taʻu ʻe 60 mei he taimí ni. Siakaleʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi lea ko ʻení te ke saiʻia ke fakaʻaongaʻi ke fakamatalaʻi hoʻo moʻuí: lavameʻa, lotomamahi, fiefia, ʻaonga, ʻikai ola lelei, fua, ola lelei, mahutafea, ʻikai lavameʻa.

Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Sīsū ʻa e talanoa fakatātā ʻo ha ngoue vaine ke tokoni ke mahino ki Heʻene kau ākongá ʻa e founga ʻe maʻu ai ha moʻui ʻoku fua, ola lelei, pea mahutafea.

ʻĪmisi
grapevine

Lau ʻa e Sione 15:1–5, ʻo kumi ki he ngaahi meʻa ʻoku fakafofongaʻi ʻe he ngaahi konga kehekehe ʻo e talanoa fakatātaá ni.

ʻOku tau ako mei he ngaahi veesi ko ʻení ʻoku fakafofongaʻi ʻe he vainé ʻa Sīsū Kalaisi, pea ʻoku fakafofongaʻi ʻe he ngaahi fuá ʻa e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí. (ʻE lava ke fakafofongaʻi ʻe he fuá ʻa e ngaahi ngāue lelei mo e tōʻonga ʻoku totonu ke fai ʻe he kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí.) Hiki ʻa e ngaahi ʻuhinga ko ʻení ʻi he tafaʻaki ʻo e ngaahi hingoa ʻi he fakatātaá. Ko e tauhi ngoué, ʻo hangē ko e lau ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Sione 15:1, ko e Tamai Hēvaní. Ko e tauhi ngoué ko ha taha ʻokú ne tokangaʻi ha ngoue vaine.

Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ʻa e feituʻu kotoa ʻoku ʻasi ai ʻa e lea nofo (abide) pe nofo (abideth) ʻi he Sione 15:4–5. ʻOku ʻuhinga ʻa e lea nofo, ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻi he ngaahi veesi ko ʻení, ke tuʻu maʻu pe nofo maʻu kia Sīsū Kalaisi mo Hono Siasí.

ʻOku tau ako ʻi he Sione 15:5, te tau lava ʻo fai ha ngaahi ngāue angatonu kapau te tau nofo ʻi he Fakamoʻuí.

ʻĪmisi
branch

ʻOku tau ako ʻi he Sione 15:6–8, naʻe akoʻi mai ʻe he Fakamoʻuí ko kinautolu ʻoku ʻikai ke nau nofo ʻiate Iá ʻoku nau hangē ha vaʻa kuo tuʻusí—ʻoku mae pea mate. Ko e kakai ʻoku nau nofo ʻia Sīsū Kalaisí ʻoku nau fai ha ngaahi ngāue angatonu ke vīkivikiʻi ai ʻa e ʻOtuá.

Ko e hā ʻe lava ke tau fai ke nofo, pe piki maʻu ki he, Fakamoʻuí?

Lau ʻa e Sione 15:9–11, ʻo kumi ki he meʻa naʻe akoʻi ʻe Sīsū ki Heʻene kau ākongá ke nau faí pea mo e ngaahi tāpuaki te nau maʻú. Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ʻa e meʻa ʻokú ke maʻú.

ʻOku ʻofa ʻa e Tamaí mo e ʻAló ʻiate kitautolu ʻi ha natula haohaoa mo taʻengata, pea ʻoku hoko ʻetau tauhi ʻEna ngaahi fekaú ke tau lava ʻo maʻu ai ʻa e kakato ʻo e ngaahi tāpuaki ʻokú Na fakaʻamu ʻi he anga-ʻofa ke tau maʻú (vakai 1 Nīfai 17:35; T&F 95:12; 130:20–21).

ʻOku tau ako mei he Sione 15:10–11, te tau nofo ʻi he ʻofa ʻa e Fakamoʻuí mo maʻu ha fiefia ʻoku kakato kapau te tau tauhi ʻa e ngaahi fekaú.

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Ko e hā ʻokú ke pehē ʻoku lava ai ke tau maʻu ʻa e fiefia kakató ʻi he taimi ʻoku tau nofo ai ʻi he Fakamoʻuí?

    2. Ko e hā ʻokú ke pehē ʻoku fai ai ʻe he niʻihi ʻoku nau nofo ʻi he Fakamoʻuí ha ngaahi ngāue angatonú?

Fakakaukau ki he ngaahi founga ʻoku lava ke ke piki maʻu ai ki he Fakamoʻuí pea maʻu ai ha fiefia kakato.

Sione 15:12–17

ʻOku fekau ʻe Sīsū ʻEne kau ākongá ke nau feʻofaʻaki ʻiate kinautolu

ʻĪmisi
Elder Russell M. Nelson

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Ko e moʻoni ko e fakamoʻoni lelei taha ʻo ʻetau ʻofa kia Sīsuú ʻa ʻetau faʻifaʻitaki kiate Iá” (“Ko e Misiona mo e Ngāue Fakafaifekau ʻa Sīsū Kalaisí,” Liahona ʻEpeleli 2013, 24).

Ko e ʻofá (adoration) ko e ʻofa lahi mo e fakaʻapaʻapa, pea ʻoku ʻuhinga ʻa e faʻifaʻitakí ke fakatatau.

Lau ʻa e Sione 15:12, ʻo kumi ki he kole mai ʻa e Fakamoʻuí ke tau faʻifaʻitaki kiate Iá. ʻE lava ke ke fakaʻilongaʻi ʻa e meʻa ʻokú ke maʻú.

Lau ʻa e Sione 15:13–17, ʻo kumi ki he founga naʻe ʻofaʻi ʻaki kitautolu ʻe he Fakamoʻuí. ʻI he veesi 13, fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ʻa e meʻa naʻe pehē ʻe he Fakamoʻuí ko e fakahā māʻongoʻonga taha ia ʻo e ʻofá.

ʻĪmisi
Elder Claudio R. M. Costa

Laineʻi ʻa e meʻa naʻe fokotuʻu mai ʻe ʻEletā Kolōtio R. M. Kositā ʻo e Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú ke tau fai ke foaki ai ʻetau moʻuí maʻanautolu ʻoku tau ʻofa aí: “E lava ke tau foaki ʻetau moʻuí maʻanautolu ʻoku tau ʻofa aí, ʻo ʻikai ʻi he mate fakatuʻasino maʻanautolu, ka ʻi he moʻui maʻanautolu—foaki hotau taimí; kau maʻu pē he ngaahi meʻa ʻi heʻenau moʻuí; tokoniʻi kinautolu; anga fakaʻapaʻapa, anga-ʻofa, pea fakahaaʻi ʻa e ʻofa moʻoni ki hotau fāmilí mo e kakai kotoa pē—hangē ko hono akoʻi mai ʻe he Fakamoʻuí” (“Don’t Leave for Tomorrow What You Can Do Today,” Ensign pe Liahona, Nov. 2007, 74).

Fakakaukau ki ha taha kuó ne foaki ʻene moʻuí maʻau ʻi he taha ʻo e ngaahi founga ko ʻení.

Sione 15:18–27

ʻOku fakatokanga ʻa Sīsū ki Heʻene kau ākongá fekauʻaki mo e fakatanga te nau fekuki mo ia ʻi heʻenau fakamoʻoni kiate Iá

Hili hono akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻEne kau ākongá fekauʻaki mo e nofo ʻiate Iá pea mo hono fakahaaʻi ʻa e feʻofaʻakí ʻiate kinautolú, naʻá Ne akoʻi ange ʻa e meʻa ʻe hoko kiate kinautolu koeʻuhí ko ʻenau fekauʻaki mo Iá. ʻOku tau ako ʻi he Sione 15:18–25, ʻe fehiʻa ʻa e māmaní, pe ko kinautolu ʻoku faiangahalá, ki he kau ʻAposetoló. Naʻe pehē ʻe Sīsū Kalaisi ko kinautolu ʻoku fehiʻa ʻiate Iá, ʻoku nau fehiʻa foki ki he Tamaí pea ʻe ʻeke kiate kinautolu ʻenau ngaahi filí.

Naʻe ʻomai ʻe Sīsū Kalaisi ha ngaahi founga ke maʻu ai ʻe he māmaní ha fakamoʻoni kiate Ia, neongo ʻa e fehiʻa mo e fakatanga ʻa e niʻihi kehé ki Hono kau muimuí. Lau ʻa e Sione 15:26–27, ʻo kumi ki he kau fakamoʻoni te nau fakamoʻoni maʻa Sīsū Kalaisi ki he māmaní.

  1. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai he ʻahó ni ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e John 14–15 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (‘ahó).

    Ko ha ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ʻilo makehe ʻoku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó: