Laipelí
Talateu kia Filipai


Talateu kia Filipai

Ko e hā ‘Oku Ako ai e Tohí Ni?

ʻI he Tohi ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ki he kakai Filipaí, naʻá ne ʻoatu ha poupou mo ha fakalotolahi ki he Kāingalotu ʻi Filipaí ke nau tuʻu maʻu ʻo uouangataha pea ngāue fakataha ke taukaveʻi ʻa e tuí. Mahalo ko e taha ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga taha naʻe akoʻi ʻe Paula ʻi Filipaí, ko e lotu ki he ʻOtuá mo falala kiate Ia ʻoku ʻomi ai ʻa e “melino ʻo e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku lahi hake ʻaupito ʻi he faʻa ʻiloá” (Filipai 4:7). ʻE tokoni kiate koe hoʻo ako ʻa e ngaahi pōpoaki fakalotolahi ʻa Paula ʻi he tohi ko ʻení ʻi hoʻo feinga ke kātaki ki he ngataʻangá ʻi he tui mateaki. ʻI hoʻo feinga ke muimui ʻia Kalaisí, ʻe lava ke ke lotolahi foki mo koe, mo fakahā, ʻo hangē ko Paulá, “ʻOku ou faʻa fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻia Kalaisi [ʻokú Ne] fakamālohiʻi aú” (Filipai 4:13).

Ko Hai Naʻá Ne Hiki e Tohí Ni?

Neongo ʻoku ʻasi ʻa Tīmote fakataha mo Paula ʻi he fekita fakafeʻiloaki ʻo e tohí ni (vakai Filipai 1:1), naʻe tohi ʻe Paula ʻa e Tohí ki he kakai Filipaí. ʻOku fakamahino eni ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻa e fetonginauna singulali ko e [ke u] ʻi he tohí kae pehē foki ki he lave kia Tīmote ʻi he Filipai 2:19. Mahalo ko Tīmote ʻa e tangata tohi ʻa Paulá, ʻo ne hiki ʻa e tohí ʻo fakatatau ki he fakahinohino ʻa Paulá.

Naʻe Tohi Ia ‘Anefē pea ‘i Fē?

ʻOku hangē naʻe hiki ʻe Paula ʻa Filipai ʻi he vahaʻa ʻo e T.S. 60 mo e 62, he lolotonga ʻene nofo pōpula ʻi Lomá (vakai Filipai 1:7, 13, 16; vakai foki Ngāue 28:16–31; Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá “Filipaí, Tohi ki he Kakai,” scriptures.lds.org).

Ko Hai Naʻe Fakataumuʻa Ki Ai Hono Hikí Pea Ko e Hā Hono ʻUhingá?

Ko Filipai ʻa e fuofua feituʻu ʻi ʻIulope naʻe malangaʻi ai ʻe Paula ʻa e ongoongoleleí mo fokotuʻu ai ha kolo ʻo e Siasí (vakai Ngāue 16:11–40; Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Paulá, Ngaahi Tohi ʻA”). Ko e taha e ngaahi taumuʻa ʻa Paula ʻi hono hiki ʻo e tohi ko ʻení ko hono fakahaaʻi ʻene houngaʻia ʻi he ʻofa mo e tokoni fakapaʻanga ʻa e Kāingalotu ʻi Filipaí kiate ia lolotonga ʻene fononga fakafaifekau hono uá mo ʻene nofo pōpula ʻi Lomá (vakai Filipai 1:3–11; 4:10–19; vakai foki, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Paulá, Ngaahi Tohi ʻA”).

Naʻe toe vikia foki ʻe Paula ʻa e kāingalotu ʻi Filipaí ko ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí pea faleʻi kinautolu ʻo makatuʻunga ʻi he fakamatala kau kiate kinautolu naʻá ne maʻu mei ha ākonga ʻi Filipai naʻe ui ko ʻEpafalotaito (vakai Filipai 4:18). Naʻe kau ʻi he faleʻi ʻa Paulá ha poupou ki he loto-māʻulaló mo e uouangatahá (vakai Filipai 2:1–18; 4:2–3). Naʻe toe naʻinaʻi foki ʻa Paula ki he kakai Filipaí ke nau tokanga koeʻuhí ko e kau Kalisitiane faihalá, ʻo hangē ko kinautolu ne nau akoʻi naʻe fie maʻu ʻa e kamú ki he uluí. Naʻe hala ʻa e pehē ʻe he niʻihi ko ʻení (naʻe faʻa ui ko e kau Siutasí) naʻe fie maʻu ke talangofua ʻa e kau ului foʻoú ki he fono motuʻa ʻo e kamú ʻi he Fuakava Motuʻá ki muʻa pea nau toki hoko ko ha Kalisitiane (vakai Filipai 3:2–3).

Ko e Hā Ha Ngaahi Fōtunga Makehe ʻo e Tohí Ni?

ʻOku faʻa ui ʻa Filipai ko ha tohi pōpula, fakataha mo ʻEfesō, Kolose, mo Filimone. Neongo naʻe hiki ʻa e tohi ʻa Paula ki he kakai Filipaí mei he fale pōpulá, naʻe ʻosi fakamatalaʻi ia ʻe he kau matiketiká ko e tohi fakafiefia taha ia ʻi heʻene ngaahi tohí. Naʻe fakahaaʻi ʻe Paula ʻene houngaʻia, ʻofa, mo ʻene loto-toʻá ki he kāingalotu ʻo e Siasí; fakamatalaʻi ʻa e ngaahi feilaulau naʻá ne fai ke muimui ai kia Sīsū Kalaisí; pea fakahinohino ʻa e Kāingalotu ʻi Filipaí ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻui angatonú. ʻE lava ke fakatokangaʻi ʻe he kau akó ʻi he Filipai 4:8 ʻa e konga ʻo e ngaahi lea naʻe fakaʻaongaʻi ʻi he tefitoʻi tui hono taha tolú, ʻa ia naʻe hiki ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

Naʻe fakamatala fakaheliaki ʻe Paula ʻa e āfeitaulalo ʻa e Fakamoʻuí mei he moʻui faka-ʻOtua ʻi he maama fakalaumālié ki he moʻui fakamatelié, ʻa ia naʻá Ne mamahi ai ʻi he “mate ʻi he ʻakaú” (vakai Filipai 2:3–8). Hili hono fakakakato ʻe Sīsū Kalaisi Hono misiona faka-ʻOtuá, naʻe hakeakiʻi Ia, pea ʻe hoko mai ʻa e ʻaho ʻe “tuʻulutui ki he huafa ʻo Sīsuú ʻa e tui … kotoa pē” ʻi Hono ʻaó pea “fakahā ʻe he ʻelelo kotoa pē ko e ʻEikí ʻa Sīsū Kalaisi” (Filipai 2:10–11). Naʻe fakahā ʻe Paula ko ʻene loto-toʻá mo hono mālohí ko e ʻomi meia Sīsū Kalaisi (vakai Filipai 4:13).

Fokotuʻutuʻú

Filipai 1. ʻOku fakahaaʻi ʻe Paula ʻene houngaʻia ʻi he fakafeohi ʻa e Kāingalotu ʻi Filipaí. ʻOkú ne akoʻi ʻoku tokoniʻi ʻe he ngaahi fakafepaki kuó ne aʻusia ʻi heʻene ngāue maʻá e ʻEikí, ʻo kau ai ʻene nofo pōpulá ʻa e tupulaki ʻa e Siasí. ʻOkú ne poupouʻi ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ke nau tuʻu maʻu ʻo uouangataha ʻi hono taukapoʻi ʻo e tuí.

Filipai 2. ʻOku toe poupouʻi foki ʻe Paula ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ke nau uouangataha peá ne fakatātāʻaki ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ko Sīsū Kalaisí. ʻE ʻi ai e ʻaho ʻe fakahā ai ʻe he tokotaha kotoa ko e ʻEikí ʻa Sīsū Kalaisi. ʻOku fakahinohino ʻe Paula ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ke nau fakakaukauʻi hono takitaha fakamoʻui kinautolú.

Filipai 3. ʻOku fakatokanga ʻa Paula koeʻuhí ko e kau Siutá. ʻOkú ne fakamatalaʻi ʻene moʻui kimuʻa ko e Fālesí pea mo ʻene loto ke liʻaki ʻa e meʻa kotoa koeʻuhí ke muimui kia Sīsū Kalaisi. ʻOkú ne poupou fefeka ki he Kāingalotú ke nau ngaʻunu ki muʻa ki he fakamoʻuí. ʻOku fakamatala ʻe Paula ʻe liliu ʻe Sīsū Kalaisi hotau ngaahi sino fakatuʻasino taʻehaohaoá ki he ngaahi sino ʻo hono nāunaú ʻo hangē ko Iá.

Filipai 4. ʻOku poupouʻi ʻe Paula ʻa e Kāingalotú ke nau fiefia maʻu pē ʻi he ʻEikí. ʻOkú ne poupouʻi fefeka kinautolu ke fetongiʻaki ʻenau hohaʻá ʻa e lotu mo e hū fakamālō, mo talaʻofa te nau maʻu e nonga ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku lahi hake ʻaupito ʻi he ʻilo kotoa pē. ʻOku naʻinaʻi ʻa Paula ki he kāingalotu ʻo e Siasí ke nau fekumi ki he ngaahi meʻa ʻoku totonu, moʻoni, angatotonu, haohaoa, fakaʻofoʻofa, ongoongolelei, mo māʻoniʻoni. ʻOkú ne fakahā ʻe lava ke ne fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻo fakafou ʻia Sīsū Kalaisi, ʻa ia ʻokú Ne fakamālohia iá.