Laipelí
Talatali Lelei Koe ki he Fuakava Foʻoú


Talatali Lelei Koe ki he Fuakava Foʻoú

Ko e Hā ʻa e Fuakava Foʻoú?

ʻOku maʻu ʻi he Fuakava Foʻoú ha ngaahi tohi ʻa e ʻuluaki kau ʻAposetolo mo e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisi he kuonga muʻá, ʻa ia naʻa nau tohi ʻo fakatatau ki he ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku maʻu ai ʻa e faaʻi Kosipelí, ʻa e ngaahi fakamoʻoni ʻa Mātiu, Maʻake, Luke, mo Sioné kia Sīsū Kalaisi ko e Mīsaia naʻe talaʻofa maí—ko e Fakamoʻuí mo e Huhuʻí—pea ko e ʻEiki kuo toetuʻú. ʻOku fakamatala ʻa e faaʻi Kosipelí ki he ngaahi meʻa ʻi he moʻui ʻa Sīsuú pea ko e lekooti ia ʻo e konga lahi ʻo ʻEne ngaahi akonakí. ʻOku maʻu ʻi he Fuakava Foʻoú ʻa e ngaahi tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí mo ʻEne kau ʻAposetoló ke tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau ʻilo ʻa e founga ke toe foki ai ʻo nofo fakataha mo e ʻOtua ko e Tamaí mo maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. Ki he Kāingalotu ʻo e Siasí, ʻoku tuʻu fakataha ʻa e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, mo e Mataʻitofe Mahuʻingá ko e folofola toputapu (vakai Ngaahi Tefito ʻo e Tuí, 1:8).

Naʻe fakamatalaʻi fakanounou ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻoku ʻi he Fuakava Foʻoú: “Ko e Fuakava Foʻoú … ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa hono fakakakato ʻo e ngaahi talaʻofa ʻi he kuonga muʻá; fakamatala ki he ʻaloʻi mo e ngāue mo e feilaulau fakalelei ʻa e Tokotaha Kuo Talaʻofa Mai ʻAkí; fakamatalaʻi ʻa e ngaahi tokāteline fakahaofi ʻo ʻene ongoongolelei taʻengatá; lekooti ʻa e halanga ʻo e tupulaki mo e mafola ʻo e ongoongoleleí ʻi he vahevahenga-mālie ʻo taimí; kikiteʻi ʻa e hē fakamāmani lahi mei he tuí ʻi he hili hono ʻomi ki he kāingalotú; talaʻofa ʻaki hono toe fakafoki nāunauʻia mai ʻo e ongoongoleleí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí; pea kikiteʻi, ʻi he ʻata mo e ngaahi ʻīmisi fakatātā, ʻa e ngaahi meʻa ʻe hoko he kahaʻú, lolotongá, mo muimui mai ʻi he Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa e Foha ʻo e Tangatá. Ko hono tefitoʻi taumuʻá ke fakamoʻoniʻi ʻa Kalaisi” (A New Witness for the Articles of Faith [1985], 392).

Ko e Hā ʻoku Mahuʻinga Ai Hono AKo ʻo e Fuakava Foʻoú?

ʻOku tatau pē ʻa e Fuakava Foʻoú mo e ngaahi folofolá kotoa ʻi hono akoʻi mo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi mo Hono tuʻunga fakalangí. Naʻe pehē ʻe he ʻAposetolo ko Sioné ko e taumuʻa ʻene tohi ʻene Kosipelí ke fakalotoa ʻa e niʻihi kehé ke “tui ko e Kalaisí ʻa Sīsū, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá; pea ke mou maʻu ʻi hoʻomou tuí ʻa e moʻuí ʻi hono huafá” (Sione 20:31). ʻI hono ako ʻa e Fuakava Foʻoú, te ke ʻilo ai ki he māʻongoʻonga ʻo e ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻuí, fakamoʻoni ki Heʻene ngaahi maná mo ʻEne ngaahi fakamoʻuí, fanongo ki he mahulu atu ʻa e ngaahi moʻoni ʻo ʻEne ongoongoleleí, mo aʻusia ʻa e ngaahi ʻaho ʻo ʻEne feilaulau fakaleleí, kalusefaí, mo ʻEne toetuʻu nāunauʻiá. ʻI hoʻo ako ki he moʻui mo e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí, te ke ʻilo ʻa e founga ke haʻu ai kiate Ia ke maʻu ʻa e ʻamanaki leleí, fakamolemolé, nongá, mo e fiefia taʻengatá. ʻE hoko hoʻo ako fakamātoato ʻa e Fuakava Foʻoú ke fakamālohia hoʻo tui kia Sīsū Kalaisí mo tokoniʻi koe ke falala ki Heʻene ngaahi akonakí mo ʻEne Fakaleleí.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā L. Tomu Peuli ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e Fuakava Foʻoú “ko e uho ia ʻo ʻetau hisitōlia fakafolofolá, ʻo hangē pē ko e totonu ke hoko tonu ʻa e Fakamoʻuí ko e uho ʻo ʻetau moʻuí. Kuo pau ke tau fakatukupaaʻi kitautolu ke ako mo mataʻikoloaʻaki ia!

“ʻOku ʻi ai ha ngaahi ʻilo mahuʻinga ʻaupito ʻe lava ke maʻu ʻi heʻetau ako ʻa e Fuakava Foʻoú” (“Ko e Sāpaté mo e Sākalamēnití,” Ensign pe Liahona, Mē 2011, 6).

Ko e konga ʻeni ʻo e ngaahi moʻoni mo e ʻilo mahuʻinga ʻaupito ʻoku maʻu ʻi he Fuakava Foʻoú:

  • Ko Sīsū Kalaisi “ko e halá, mo e moʻoní, pea mo e moʻuí,” pea te ke lava ʻo haʻu ki he Tamai Hēvaní ʻo fou ʻiate Ia (vakai, Sione 14:6–7).

  • Ko e Laumālie Māʻoniʻoní “ko e Fakafiemālie, … te ne akoʻi ʻa kimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē, mo fakamanatuʻi ʻa kimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē” (Sione 14:26).

  • Ko e fatongia ʻo e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí ke malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻi he māmaní kotoa (vakai, Mātiu 28:19).

  • ʻOku hokohoko atu hono fakahinohino ʻe he Fakamoʻuí Hono Siasí ʻi he fakahā ki Heʻene kau tamaioʻeiki kuo filí (vakai, Ngāue 1:2).

  • Ko e hako, pē fānau, koe ʻa e ʻOtuá (vakai, Ngāue 17:28–29).

  • ʻE ikuna ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he maté, pea toe moʻui, koeʻuhí ko e toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí (1 Kolinitō 15:21–26).

  • Kapau ʻoku ʻikai te ke maʻu ʻa e ʻiló ʻe lava ke ke kole ki he ʻOtuá ʻi he lotu, pea te Ne tali (vakai, Sēmisi 1:5–6).

  • ʻE maʻu ʻe he Kāingalotu faivelenga te nau ikunaʻi ʻa e koví ʻa e moʻui taʻengatá (vakai, Fakahā 3).

ʻOku ʻomai ʻe ha meʻa naʻe hoko ʻi he moʻui ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha sīpinga ʻo e founga ʻe lava ke tākiekina mo tokoniʻi ai koe ʻi hoʻo moʻuí ʻi hoʻo ako ʻa e Fuakava Foʻoú. ʻI he kei talavou ʻa Siosefá, naʻá ne fefaʻuhi mo e faingataʻaʻia ʻi heʻene fie ʻilo pe ko fē ʻa e siasi ʻoku moʻoní. Naʻá ne kumi ʻi he Tohi Tapú peá ne lau ʻi he ʻaho ʻe taha ʻa e potufolofola ʻi he Sēmisi 1:5. Naʻe tohi ʻe Siosefa kimui ʻo pehē: “Naʻe teʻeki ai ke hū mamafa ha potufolofola ki he loto ʻo ha tangata ʻo lahi ange ʻi he mālohi naʻe hū ʻaki ʻa e meʻá ni ki hoku lotó ʻi he taimi ko ʻení. Naʻe hangē naʻe hū ia ʻaki ʻa e fuʻu mālohi lahi ki he ongo kotoa pē ʻo hoku lotó. Naʻá ku toutou fifili ki ai” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:12).

Hili hono lau mo fakakaukauʻi ʻe Siosefa ʻa e ngaahi lea ko ia ʻi he Fuakava Foʻoú, naʻá ne pehē ke ne muimui ki he moʻoni kuó ne ʻiló peá ne kole ki he ʻOtuá, ʻo hangē ko ia naʻe akoʻi ʻe Sēmisí. Naʻe hoko ʻene fili ko iá ke maʻu ai ʻene ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Mai māʻongoʻongá. ʻI hoʻo ako ʻosikiavelenga ʻa e Fuakava Foʻoú, te ke ongoʻi foki mo koe ʻa e ala atu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki ho lotó mo tokoniʻi koe ke ke ʻilo ʻa e ngaahi founga ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e ngaahi tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi hoʻo moʻuí.

ʻI hoʻo ako ʻi he faʻa lotu ʻa e Fuakava Foʻoú, ngāue ʻo fakatatau ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Te ke lava ʻo ului kakato ki he ʻEikí ʻi hono fai ʻení. ʻOku hoko e ului moʻoní ʻi he hokohoko atu hoʻo ngāueʻi e tokāteline ʻokú ke ʻilo ʻoku moʻoní pea tauhi e ngaahi fekaú, mei he ʻaho ki he ʻaho, pea mei he māhina ki he māhina, ʻi he toenga hoʻo moʻuí.

Fekauʻaki mo e Fuakava Foʻoú

ʻOku ʻikai ko ha tohi pē ʻe taha ʻa e Tohi Tapú. Ko ha ngaahi tohi ia kuo fakatahatahaʻi. ʻOku ʻuhinga ʻa e foʻi lea faka-Kalisi ne haʻu mei ai ʻa e lea tohi tapú “ko e ngaahi tohi.” “ʻOku vahe ua ʻa e Tohi Tapu Faka-Kalisitiané, ʻa ia ʻoku ʻiloa ko e Fuakava Motuʻá mo e Fuakava Foʻoú” (Fakahinohino ki he Folofolá, “Tohi Tapú,” scriptures.lds.org). Ko e foʻi lea naʻe liliu ko e fuakava (testament), ʻe lava pē ke toe liliu ko e fuakava (covenant). Ko ia ai, ko e Fuakava (Testament) Foʻoú ʻa e fuakava (covenant) foʻou.

ʻI he tūkunga ʻo e ongoongoleleí, ko e fuakavá ko ha aleapau makehe ʻi he vā ʻo e ʻEikí mo ha tokotaha pe falukunga kakai. Ko e Fuakava Motuʻá, ko ha fono naʻe ʻoange ʻe he ʻEikí ki Hono kakaí ʻi he kuonga muʻá. “ʻI he taimi ʻo e hāʻele mai ʻa e Fakamoʻuí ʻi he vahevahenga-mālie ʻo taimí, naʻá Ne toe fakafoki mai ʻa e ongoongoleleí ki he kakai Siu ʻi Palesitainé. Koeʻuhí naʻa nau talangataʻa, ʻo aʻu ki heʻenau talangataʻa ki he fono ʻa Mōsesé, naʻe hoko ia ko ha fuakava foʻou kiate kinautolu” (Bible Dictionary, “Bible”).

ʻOku angamaheni ke vahevahe ʻa e Fuakava Foʻoú ki he Ngaahi Kosipelí, Ngaahi Ngāue ʻa e Kau ʻAposetoló, ngaahi tohi ʻa Paulá, ngaahi tohi fakakātoá, mo e tohi ʻo e Fakahaá.

  1. Ko e Ngaahi Kosipelí. ʻOku ui ʻa e ngaahi tohi ʻa Mātiu, Maʻake, Luke, mo Sioné ko e ngaahi Kosipelí, pea ʻoku fakahingoa ʻa e tohi takitaha ki he tokotaha naʻá ne faʻú. ʻOku ʻuhinga ʻa e foʻi lea ongoongoleleí ki he ongoongo ʻoku lelei. Neongo e kehekehe ʻa e faaʻi Kosipelí ʻi ha fanga kiʻi fakamatala fakaikiiki mo e fakakaukaú, ʻoku nau fakamatala kotoa pē ki he ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he moʻui mo e ngāue fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí ʻi he māmaní ʻi he lotolotonga ʻo e kakai Siú. ʻOku akoʻi mo fakamoʻoniʻi ʻe he faaʻi Kosipelí kotoa ko Sīsū Kalaisí ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá pea mo e Fakamoʻui ʻo e māmaní. “ʻOku fakahaaʻi ʻe he ngaahi lekooti ʻa Mātiu, Maʻake, mo Luké ha tātānaki ʻo ha ngaahi meʻa mei faitatau pea fakalea tatau, ngaahi ʻuhinga tatau, pea ko ia ai ʻoku faʻa taku he taimi ʻe niʻihi ko e “Fakamatala Fakanounou ʻo e Ngaahi Kosipelí” (Synoptic Gospels) (ʻo ʻuhinga ʻoku “tatau e vakaí”). Ka neongo iá, ʻoku nau takitaha makehe pē pea ʻoku lahi mo e ngaahi fakamatala fakaikiiki ʻoku ʻikai ke vahevahe ia ʻi he ngaahi tohi kehé. ʻOku kehekehe ʻaupito ʻa e lekooti ʻa Sioné mei he toko tolu ko eé ʻi he ngaahi foʻi leá, fakaleá, mo hono fakamatalaʻi e ngaahi meʻa ne hokó” (Bible Dictionary, “Gospels”).

  2. Ko e Ngāue ʻa e Kau ʻAposetoló. Naʻe tohi ʻa e Ngaahi Ngāue ʻa e Kau ʻAposetoló ʻe Luke, pea ko e fakamatala ia ki he tupulaki ʻa e Siasí lolotonga ʻa e taki kinautolu ʻe Pita mo e kau ʻAposetolo kehé (vakai, Fakahinohino ki he Folofolá, “Ngāue ʻa e Kau ʻAposetoló”).

  3. Ngaahi tohi ʻa Paulá. Ko e ngaahi tohi ʻa Paulá naʻe fakahingoa ia ki he kolo ʻo e Siasí pe tokotaha pe falukunga kakai ne fakataumuʻa kiate kinautolu ʻa e tohí. ʻOku fakahokohoko ʻa e ngaahi tohi ʻa Paulá ʻo fakatatau “ki hono lōloa e tohí, ʻo fakaholoholo mei he lōloa tahá (Loma) ki he nounou tahá (Filimone). ʻOku peheni kotoa tukukehe ʻa e tohi ki he kau Hepeluú, ʻa ia ne fakamuimui koeʻuhí he naʻe fehuʻia ʻe ha niʻihi pe naʻe tohi ia ʻe Paula pe ʻikai” (Bible Dictionary, “Pauline Epistles”).

  4. Ngaahi tohi fakakātoá. ʻOku faʻa ui ʻa e ngaahi tohi ʻo kamata mei he tohi ʻa Sēmisí ʻo aʻu kia Sute ko e ngaahi tohi fakakātoá koeʻuhí, makehe ange mei he 2 mo e 3 Sioné, naʻe ʻikai fakataumuʻa fakapatonu ia ki ha taha pe kolo ʻo e Siasí. ʻOku ui pē kinautolu ki he niʻihi naʻa nau faʻú. (Vakai, Bible Dictionary, “General Epistles.”)

  5. Ko e tohi ʻo e Fakahaá. Naʻe fai ʻa e tohi ʻo e Fakahaá (ʻoku faʻa ui ko e ʻApokalipisí) ʻe he ʻAposetolo ko Sioné, ʻa ia naʻá ne toe tohi ʻa e Kosipeli mo e ngaahi tohi ʻoku fakahingoa kiate iá. Ko e fakamatala ia ʻa Sione ki he fakahā naʻá ne maʻu mei he ʻEikí. (Vakai, Fakahinohino ki he Folofolá, “Fakahā kia Sioné.”)

Ko e Liliu ʻa Siosefa Sāmitá mo e Siosefa Sāmita–Mātiu

Naʻe fekau ʻe he ʻEikí ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ke ne liliu, pe toe hiki, ʻa e pulusinga ko ia ʻo e Tohi Tapu ʻa Kingi Sēmisí. Ko e Liliu ʻa Siosefa Sāmitá (ʻoku faʻa fakanounou ko e LSS) ʻoku ʻikai ko ha liliu ʻo e Tohi Tapú mei he lea ʻe taha ki ha lea ʻe taha. Ka ʻoku maʻu ai ha ngaahi liliu naʻe ueʻi fakalaumālie ʻe he ʻEikí ʻa e Palōfitá ke ne fai ki he fakalea ʻo e Tohi Tapú.

Naʻe kamata ʻe Siosefa Sāmita ʻene liliú ʻi Sune 1830 pea kakato ia ki Siulai 1833, neongo naʻe hokohoko atu ʻene fai ha ngaahi fakalelei ki he tohí ʻo aʻu pē ki he taimi nounou ki muʻa pea mate ʻi he 1844 (vakai, Fakahinohino ki he Folofolá, “Liliu ʻa Siosefa Sāmitá”). Neongo naʻe pulusi ʻa e konga ʻo e liliu ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he lolotonga ʻene moʻuí, naʻe fuofua pulusi kakato ʻa ʻene liliu ʻo e Tohi Tapú ʻi he ueʻi fakalaumālié ʻi he 1867 ʻe he Toe Fokotuʻutuʻu Foʻou ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní (ʻoku ui he taimí ni ko e Komiunitī ʻo Kalaisí). Talu mei he 1979 mo hono fakakau ki he paaki ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻo e pulusinga ʻo e Tohi Tapú ʻa Kingi Sēmisí ʻi he lea faka-Pilitāniá, ha ngaahi folofola fakatokāteline mahuʻinga mei he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá ʻi he futinoutí mo e fakalahí. (Vakai, Robert J. Matthews, “Joseph Smith’s Efforts to Publish His Bible ‘Translation,’” Ensign, Jan. 1983, 57–64; Bible Dictionary, “Joseph Smith Translation.”) Talu mei 2009 mo hono toe fakakau atu foki ki he paaki ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻo e Tohi Tapú ʻi he lea faka-Sipēnisí, pulusinga Reina-Valera, ha ngaahi folofola ʻi he futinoutí mo e fakalahí. Naʻe pulusi ʻa e tatau ʻo e Siasí ki he Tohi Tapú ʻi he lea faka-Putukalí ʻi he 2015.

Siosefa Sāmita—Mātiu, ʻi he Mataʻitofe Mahuʻingá, ko e toʻo mei he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá (Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Mātiu 23:39–24:56). Ko e liliu ia ʻo e Mātiu 23:39–24:55 ʻo fakatatau ki he fakahinohino fakalaumālie.

ʻOku fakalahi ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá ʻetau ʻilo ki he Fuakava Foʻoú ʻi hono toe fakafoki mai ʻo e ngaahi moʻoni faingofua mo mahuʻinga naʻe mole mei he Tohi Tapú (vakai 1 Nīfai 13:20–41) mo tānaki mai ʻa e ngaahi fakamatala mo e fakamaʻalaʻala mei he ʻEikí.