Laipelí
ʻIuniti 5, ʻAho 1: Mātiu 18–20


ʻIuniti 5: ʻAho 1

Mātiu 18–20

Talateú

Naʻe akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi ki Heʻene kau ākongá ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe tokoni kiate kinautolu ʻi hono taki ʻa Hono Siasí hili ʻEne Hāʻele haké. Naʻá ne toe ʻomai foki mo e talanoa fakatātā ʻo e tamaioʻeiki angakoví ko e tali ki he fehuʻi ʻa Pita fekauʻaki mo e fakamolemolé, peá Ne akonaki ʻo kau ki he toputapu ʻo e nofo-malí. Naʻe fakamamafaʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e mahuʻinga ʻa e fili ki he moʻui taʻengatá ʻo muʻomuʻa ia ʻi he ngaahi koloa ʻo e māmaní, peá Ne ʻomai ʻa e talanoa fakatātā ʻo e kau ngāue ʻi he ngoue vainé.

Mātiu 18

Ko e akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi ki Heʻene kau ākongá ke tokoniʻi kinautolu ʻi hono tataki ʻo e Siasí, peá Ne ʻomai ʻa e talanoa fakatātā ʻo e tamaioʻeiki angakoví

ʻĪmisi
President Thomas S. Monson

Ko e fakamatala eni naʻe ʻomai ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni fekauʻaki mo ha fāmili ʻo ha kiʻi pēpē mahina ʻe ua naʻe mate. “[Ko e] tamaí ko e tokotaha ngaahi kapineti pea naʻá ne ngaohi ha puha mate fakaʻofoʻofa maʻá e sino ʻo e kiʻi tamasiʻi mahuʻinga ko ení. Ko e ʻaho naʻe fai ai ʻa e putú naʻe ʻaoʻaofia, ʻo hōhoa lelei pē ia mo e mamahi naʻa nau ongoʻi ʻi he mole kuo hokó. ʻI he lue atu ʻa e fāmilí ki he falelotú, ʻo fuofua pē ʻe he Tamaí ʻa e kiʻi puha maté, naʻe fakatahataha mai ha ngaahi maheni. Neongo iá, naʻe loka ʻa e matapā ia ʻo e falelotú. Naʻe ngalo ia ʻi he pīsope moʻumoʻuá ʻa e putú. Naʻe fai ʻa e feinga ke maʻu ia ka naʻe ʻikai pē. ʻI he ʻikai ke ne ʻilo ʻa e meʻa ke faí, naʻe toʻo leva ʻe he tamaí ʻa e puha maté ʻi hono lalo umá, pea mo hono fāmilí ʻi hono tafaʻakí, naʻa nau fua ia ki ʻapi, ʻo lue pē he ʻuha lōvaí” (“Hidden Wedges,”Ensign, Mē 2002, 19).

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Kapau ko ha mēmipa koe ʻo e fāmili ko iá, ko e hā ʻa e ongo naʻá ke mei maʻu ʻi he taimi naʻe ʻikai ke ʻalu atu ai ʻa e pīsopé ki he putú?

    2. Ko e hā ha ʻuhinga naʻe mei faingataʻa ai ke fakamolemoleʻi ʻa e pīsopé?

ʻOku tau lau ʻi he Mātiu 18:1–20 naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻEne kau ākongá ʻi Kāleli ke nau anga-fakatōkilalo pea ʻai ke nau hangē ha fānau īkí. Naʻá ne fakamatala foki ʻe malaʻia ʻa kinautolu ʻoku nau “fakahalaʻi” ʻEne kau muimui ʻoku siʻí, pe takihalaʻi kinautolú. (vakai veesi 6–7, kau ai ʻʻa e Mātiu 18:6, futinouti a).

ʻOku lava ke fakataipe ʻa e anga-fakatōkilalo ʻa e fānau īkí ki he anga-fakatōkilalo ʻa e kau papi ului foʻou ki he Siasí. Ko e hā ʻa e ngaahi lēsoni ʻoku lava ke tau ako meí he kau papi ului foʻoú? ʻE lava fēfē ke tau ohi hake fakatouʻosi ʻa e fānau īkí mo e kau papi ului foʻou ʻi he Siasí?

Naʻe ʻoatu leva ʻe he Fakamoʻuí ha faleʻi ki Heʻene kau ākongá ke toʻo mei heʻenau moʻuí ʻa e ngaahi meʻa ʻe lava ke ne fakahalaʻi kinautolú, pe fakatupunga haʻanau tō (vakai veesi 9). Naʻá Ne akoʻi foki ki he kau ʻAposetoló kapau ʻe ʻi ai ha taha ʻe faihala, pe fai angahala ange kiate kinautolu, pea ke nau tomuʻa kumi ke solova ʻa e palopalemá mo e tokotaha ko iá ʻi hona vaá pē. Kapau ʻe ʻikai loto ʻa e tokotaha ko iá ke fakatomala, pea ʻe lava leva ke ʻomai ia ki he ʻao ʻo e kau maʻu mafai ʻi he Siasí. (Fakatokangaʻi ange: ʻE toe aleaʻi ʻo loloto ange ʻa e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí ʻoku maʻu ʻi he Mātiu 18:1–14 ʻi he ngaahi lēsoni ʻi he Maʻake 9 mo e Luke 15.)

Hili ʻa e fakahinohino ko ʻení, naʻe ʻeke ʻe Pita ha fehuʻi ki he ʻEikí ʻo kau ki he fakamolemolé. Lau ʻa e Mātiu 18:21, ʻo kumi ʻa e fehuʻi ʻa Pitá.

Naʻe ʻi ai ʻa e kau takilotu ʻi he kuonga ʻo Pitá naʻa nau akoʻi mai ʻoku ʻikai fie maʻu ke ʻoatu ʻe ha taha ki ha taha kehe haʻane kole fakamolemole ʻo lahi hake he tuʻo tolú. ʻI he taimi naʻe fehuʻi ai ʻe Pita ki he ʻEikí pe ʻoku totonu nai ke ne fakamolemoleʻi tuʻo fitu ha taha, naʻe lava ke fakakaukau ʻa Pita ko e ʻofa lahi ia (vakai Pulusi R. McConkie, The Mortal Messiah: From Bethlehem to Calvary, 4 vols. [1979–81], 3:91). Lau ʻa e Mātiu 18:22, ʻo kumi ki he tali ʻa e Fakamoʻuí kia Pitá.

Ko e “fitungofulu lau ʻe fitu” ko ha founga ia hono talamai ke ʻoua te tau fokotuʻu ha fakangatangata ki he lahi ʻo e taimi te tau fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé. ʻOku akoʻi mai ʻi he tali ʻa e Fakamoʻuí kia Pitá ʻa e moʻoni ko ʻení, kuo fekau mai ʻa e ʻEikí kiate kitautolu ke tau fakamolemoleʻi ʻa kinautolu ʻoku nau fakahalaʻi pe faihala mai kiate kitautolú.

Ko hono fakamolemoleʻi ʻo e niʻihi kehé ʻa e fakafeangai ʻaki ʻa e ʻofá ki he tokotaha ʻokú ne fakahalaʻi pē fakamamahiʻi koé pea ʻoua naʻa ʻi ai haʻate ongo taʻeʻofa ki ai (vakai Fakahinohino ki he Folofolá, “Fakamolemolé,” scriptures.lds.org; T&F 64:9–11). ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻa e fakamolemolé ke hoko atu haʻo fakangofua ʻa e niʻihi kehé ke nau fakamamahiʻi koe, pe ʻikai tali ui ʻa e tokotaha faihalá ki heʻene tōʻonga naʻe faí, ʻo tatau ai pē pe ko e fakalao pē ʻi ha founga kehe.

Hili hono tali ʻa e fehuʻi ʻa Pitá, naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ki Heʻene kau ākongá ha talanoa fakatātā ʻe lava ke tokoni mai kiate kitautolu ke mahino ʻa e ʻuhinga ʻoku totonu ai ke tau fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé.

Lau ʻa e Mātiu 18:23–30, ʻo kumi ki he lahi ʻo e moʻua paʻanga ʻa e tamaioʻeikí mo e kaungā tamaioʻeikí.

Naʻe fiha ʻa e moʻua paʻanga ʻa e tamaioʻeikí ki he tuʻí?

Naʻe fiha ʻa e moʻua paʻanga ʻa e kaungā tamaioʻeikí ki he tamaioʻeikí?

Ngāueʻaki ʻa e fakamatala ko ʻení ke tokoni kiate koe ke fikaʻi e lahi ʻo e taimi ʻe fie maʻu kae lava ʻe he tokotaha moʻua takitaha ʻo totongi fakafoki ʻa hono moʻuá:

ʻI he kuonga ʻo Sīsuú “naʻe fakafuofua ʻa e mahuʻinga ʻo e taleniti ʻe 10,000 ki he tenali ʻe 100,000,000 [paʻanga Loma]. Ko e tenali ʻe tahá ko e vahe angamaheni ia ki he ngāue ʻa ha tokotaha ngāue ʻi he ʻaho ʻe taha” (Jay A. Parry and Donald W. Parry, Understanding the Parables of Jesus Christ [2006], 95). Fikaʻi angé ʻa e lahi ʻo e taimi ʻe fie maʻu kae lava ʻe he tamaioʻeiki ko ʻení ʻo totongi hono moʻuá ʻaki hono vahevahe ʻa e tenali ʻe 100,000,000 ʻaki ʻa e ʻaho ʻe 365.

Kapau naʻe ʻave kotoa ʻene vahé, ko e ʻaho ʻe fiha nai ʻe fie maʻu kae lava ʻe he tamaioʻeikí ʻo totongi hono moʻuá?

ʻI hono fakafehoanakí, ko e peni ʻe 100 ʻoku feʻunga ia mo e tenali ʻe 100. (Manatuʻi mo e tokolahi ʻo e kau ngāué ʻoku nau maʻu ʻa e vahe ko e tenali ʻe taha he ʻaho.) Fikaʻi angé ʻa e lahi ʻo e taimi ʻe fie maʻu kae lava ʻe he kaungā tamaioʻeikí ʻo totongi hono moʻuá.

Kapau naʻe ʻave kotoa ʻene vahé, ko e ʻaho ʻe fiha nai ʻe fie maʻu kae lava ʻe he kaungā tamaioʻeikí ʻo totongi hono moʻuá?

Lau ʻa e Mātiu 18:31–35, ʻo kumi ʻa e tali naʻe fai ʻe he tuʻí ʻi he taimi naʻá ne ʻilo ai ʻa e meʻa naʻe fai ʻe he tamaioʻeikí ki hono kaungā tamaioʻeikí?

Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻokú ke pehē naʻe talaange ai ʻe he tuʻí ki he tamaioʻeikí ʻokú ne angakovi ʻi he ʻikai ke ne fakamolemoleʻi ʻa e moʻua ʻa hono kaungā tamaioʻeikí?

ʻI hoʻo lau ʻa e veesi 35, tohi hifo ʻa e tokotaha ʻokú ke fakakaukau ʻoku lava ke fakafofongaʻi ʻe he toko tolu ko ʻení ʻi he talanoa fakatātaá:

Tuʻi = 

Tamaioʻeiki = 

Kaungā Tamaioʻeiki = 

Fakakakato ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻo ngāueʻaki ʻa e meʻa naʻá ke ako meí he talanoa fakatātaá: Kapau ʻoku tau fie maʻu ke fakamolemoleʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá, pea . Fakakaukau ke tohi e moʻoni ko ʻení ʻi he tafaʻakí ʻi hoʻo folofolá ʻo ofi ki he Mātiu 18:24–35.

Ko e hā ʻe lava ke fai ʻe ha tokotaha ʻo kapau ʻokú ne feinga ke fakamolemoleʻi ha taha?

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Sēmisi E. Fausi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo pehē:

ʻĪmisi
President James E. Faust

“ʻOku fie maʻu ke tau ʻiloʻi mo tala ʻoku tau ongoʻi ʻita. ʻE fie maʻu ha loto fakatōkilalo ke fakahoko ʻaki ʻeni, ka ʻo kapau te tau tūʻulutui ʻo kole ki he Tamai Hēvaní ke tau ongoʻi ha loto fakamolemole, te Ne tokoni mai leva. ʻOku finangalo ʻa e ʻEikí ke tau fakamolemoleʻi ʻa e kakai kotoa pē’ [T&F 64:10] ke tau lelei ai he ʻoku hanga ʻe he ʻloto tāufehiʻá ʻo fakatuaiʻi ʻetau tupulaki fakalaumālié’ [Orson F. Whitney, Gospel Themes (1914), 144]. Ko ʻetau toki toʻo atu pē ʻa e ongoʻi tāufehiʻá mo e ongoʻi ʻitá mei heʻetau moʻuí ko e toki lava ia ʻe he ʻEikí ʻo ʻomi ha loto fiemālie kiate kitautolu. …

“… ʻI he taimi ʻoku hoko mai ai ʻa e faingataʻá, ʻoku ʻikai totonu ke tau tali ia ʻaki haʻatau sāuni fakafoʻituitui, ka tau tuku ke fai ʻe he fakamaau totonú ʻa ʻene tafaʻakí pea tau tukuange leva ia. ʻOku ʻikai faingofua ke tukuange pea taʻofi mei hono fakaili ʻi hotau lotó ʻa e ongo tāufehiʻá. Kuo foaki mai ʻe he Fakamoʻuí kiate kitautolu kotoa pē ha melino pelepelengesi ʻo fakafou Heʻene Fakaleleí, ka ʻe lava ke toki hoko pē ʻeni ʻi heʻetau loto fiemālie ke toʻo atu ʻa e ongoʻi loto ʻitá, tāufehiʻá, pe sāuní. Kiate kitautolu kotoa ʻoku tau fakamolemoleʻi ʻa ʻkinautolu ʻoku faihala maíʻ [Liliu ʻa Siosefa Sāmita, Mātiu 6:13], naʻa mo kinautolu kuo nau fakahoko ha ngaahi hia mamafá, ʻoku ʻomi ʻe he Fakaleleí ha meʻafua ʻo e nonga mo e fiemālie” (“Ko e Mālohi Faifakamoʻui ʻo e Fakamolemolé,” Ensign pe Liahona, Mē 2007, 69).

  1. Tohi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ʻo kau ki ha taimi ne tokoniʻi ai koe ʻe he ʻEikí ke ke fakamolemoleʻi ha taha kuo fai angahala atu pe fakahalaʻi koe.

ʻĪmisi
President Thomas S. Monson

Ko e konga fakaʻosi eni ʻo e fakamatala ʻa Palesiteni Monisoni naʻe vahevahe mai ʻi he konga kimuʻa ʻo e lēsoni ko ʻení: “Kapau naʻe anga kovi ʻa e fāmili ko ení, naʻa nau mei tukuakiʻi ʻa e pīsopé mo tafunaki ha ngaahi loto-tāufehiʻa. ʻI he taimi naʻe ʻilo ai ʻe he pīsopé ʻa e meʻa naʻe hokó, naʻá ne ʻaʻahi ki he fāmilí mo kole fakamolemole. Neongo naʻe kei hā sino mai pē ʻa e mamahí ʻi hono fōtungá, ka naʻe tafe pē ʻa e loʻimata mei he fofonga ʻo e tamaí ni mo ne tali ʻa e kole fakamolemolé, pea fāʻofua ʻa e ongo tangatá ʻi he laumālie ʻo e femahinoʻaki” (“Hidden Wedges,” 19).

Fakalaulauloto kiate kinautolu ʻoku teʻeki ke ke fakamolemoleʻi ʻi hoʻo moʻuí. Lotu ke maʻu ha holi ke faʻa fakamolemole mo ha mālohi ke ke tukuange ʻa e mamahí mo e ʻitá kae lava ke tokoni atu ʻa Sīsū Kalaisi ke ke ongoʻi ha nonga mo ha fiemālie ʻo fakafou ʻi Heʻene Fakaleleí.

Mātiu 19:1–12

Ko e akoʻi ʻe he Fakamoʻuí kau ki he natula toputapu ʻo e nofo-malí

ʻĪmisi
bride and groom on temple grounds

ʻOku kehe ʻa e tokāteline ʻa e ʻEikí fekauʻaki mo e malí mo e vete malí meí he ngaahi konga lahi ʻo e ngaahi tui kehekehe ʻi he māmaní.

Ko e hā ha konga ʻo e ngaahi tui ʻa e māmaní fekauʻaki mo e malí mo e vete malí?

ʻI hoʻo ako ʻa e Mātiu 19:1–12, kumi ki he ngaahi akonaki ʻa e ʻEikí fekauʻaki mo emalí mo e vete malí peá ke fakakaukau ki hono mahuʻinga kiate koe ʻo e ngaahi akonaki ko ʻení.

Lau ʻa e Mātiu 19:1–3, ʻo kumi ki he fehuʻi naʻe ʻeke ʻe he kau Fālesí kia Sīsuú.

ʻOku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “ke tukuange hono ʻunohó ʻi he meʻa kotoa pē” (Mātiu 19:3) ki ha tangata ʻokú ne veteʻi hono malí koeʻuhí ko ha faʻahinga ʻuhinga pē, ʻo tatau ai pē pe ko ha kiʻi ʻuhinga siʻisiʻi pe siokita.

Lau ʻa e Mātiu 19:4–6, ʻo kumi ki he meʻa naʻe akoʻi mai ʻe he Fakamoʻuí ʻo kau ki he malí mo e vete malí.

ʻOku akoʻi mai ʻe he ngaahi veesi ko ʻení ko e mali ʻi he vā ʻo ha tangata mo ha fefine ko ha vā toputapu ia naʻe faʻu mo fokotuʻu ʻe he ʻOtuá. Fakakaukau ke tohi e tokāteline ko ʻení ʻi he tafaʻakí ʻi hoʻo folofolá ʻo ofi ki he Mātiu 19:6. Naʻe fakapapauʻi mai ʻe he ʻEikí ʻi he ngaahi fakahā ʻi he ngaahi ʻaho ní “ko e fuakava foʻou mo taʻengata ʻo e nofo-malí” (mali ʻi he temipalé) ʻoku mahuʻinga fau ia ki he hakeakiʻí (vakai T&F 131:1–4).

Lau ʻa e Mātiu 19:7, ʻo kumi ki he fehuʻi ʻe taha naʻe ʻeke ʻe he kau Fālesí kia Sīsū.

ʻOku lēkooti ʻi he Mātiu 19:8–9 naʻe talaange ʻe he Fakamoʻuí ki he kau Fālesí naʻe fakangofua ʻe Mōsese ʻa e vete malí ke hoko ʻi hono ʻahó koeʻuhí ko e fakafefeka ʻa e ngaahi loto ʻo e kakaí. Ko e foʻi lea ko e “tukuange” ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ʻoku lava ke toe ʻuhinga pē ia ki he māvae pe liʻaki.

ʻĪmisi
Elder Dallin H. Oaks

ʻOku tokoni ʻa e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke fakapapauʻi ʻa e founga ʻoku fekauʻaki ai ʻa e akonaki ko ʻení mo hotau kuongá: “Ko e faʻahinga nofo-mali ʻoku fie maʻu kae maʻu ʻa e hakeakiʻí ʻoku—taʻengata hono fuoloá pea faka-ʻOtua—ʻikai faʻa fakakaukaua ai ʻa e vete malí. ʻI he ngaahi temipale ʻo e ʻEikí, ʻoku mali ha ongomeʻa ki he kotoa ʻo e taʻengatá. Ka ʻoku ʻi ai e ngaahi nofo-mali ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke nau tupulaki ki he moʻoni ko iá. Koeʻuhí ko e ʻfefeka [hotau] lotóʻ [Mātiu 19:8], pea ʻoku ʻikai fakamālohiʻi ʻe he ʻEikí ʻa e ola ʻo e tuʻunga moʻui fakasilesitialé. ʻOkú Ne fakangofua ʻa e taha kuo veté ke toe mali ʻo ʻoua naʻa fakameleʻi ʻe he ʻuli ʻo e angaʻulí, ʻa ē ʻoku fakamahinoʻi ʻi he fono ʻoku māʻolunga angé” (“Vete Malí,” Ensign pe Liahona, Mē 2007, 70).

  1. Lisi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ha niʻihi ʻo e ngaahi founga ʻokú ke teuteu ai ki he “faʻahinga nofo-mali ʻoku lava ke maʻu ai ʻa e hakeakiʻí” ʻa ia naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā ʻOakesí. Ko e hā te ke lava ʻo fai ke ke maʻu ha nofo-mali ʻoku taʻengata mo ʻi ai ha fetauhiʻaki ʻoku mālohi ke ne lava ʻo solova ʻa e ngaahi faikehekehé kae ʻikai iku ki he vete malí?

Mātiu 19:13–20:34

Ko e akonaki ʻa Sīsū kau ki he moʻui taʻengatá, peá Ne ʻomai ʻa e talanoa fakatātā ʻo e kau ngāue ʻi he ngoue vainé.

ʻOku lēkooti ʻi he Mātiu 19:13–30 naʻe fakalotolahi ʻa Sīsū ki Heʻene kau muimuí ke nau kumi ki he moʻui taʻengatá kae ʻikai ko e ngaahi koloa ʻo e māmaní. Naʻe fehuʻi ʻe Pita pe ko e hā ʻa e meʻa ʻe maʻu ʻe he kau ākongá koeʻuhí ko ʻenau siʻaki ʻenau ngaahi koloa fakamāmaní kae muimui ki he Fakamoʻuí. (Fakatokangaʻi ange: Ko e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻoku fakamatala ki ai ʻa e ngaahi veesi ko ʻení ʻe toe fakaikiiki atu ia ʻi he lēsoni ki he Maʻake 10.)

ʻĪmisi
workers in vineyard

ʻOku tau lau ʻi he Mātiu 20:1–16 ki hono akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa ʻEne kau ākongá ha talanoa fakatātā ke tokoni kiate kinautolu ke mahino ʻa e fakaʻamu ʻa e Tamai Hēvaní ke ʻoange ki Heʻene fānaú kotoa ʻa e faingamālie ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. ʻI he talanoa fakatātā ko ʻení, naʻe ʻomai ʻe ha tangata ha kau ngāue ke nau ngāue ʻi heʻene ngoue vainé ʻi ha taimi kehekehe lolotonga ʻa e ʻahó, peá ne totongi tatau pē kinautolu ʻi he fakaʻosinga ʻo e ʻahó.

ʻOku lēkooti ʻi he Mātiu 20:17–34 ʻa hono tomuʻa fakahā ʻe Sīsū Kalaisi ʻe lavakiʻi Ia pea tamateʻi ʻi Heʻene foki ki Selusalemá. Naʻá Ne akoʻi ki Heʻene kau ākongá ʻoku totonu ke nau muimui ki Heʻene sīpingá ʻo tokoni ki he niʻihi kehé kae ʻoua te nau feinga ke maʻu ha tuʻunga mo ha mafai.

  1. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai ʻi he ʻahó ni ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e Mātiu 18–20 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (ʻaho).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau mo e ʻilo makehe ʻoku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó: