Konifelenisi Lahi
ʻI He ʻAho Ní
Konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2022


ʻI He ʻAho Ní

ʻOku fakahoko ʻe hotau palōfita moʻuí ʻa ʻene tafaʻakí ke lōmakiʻi e māmaní ʻaki ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Kuo pau ke tau muimui ki heʻene takí.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku toutou ngāue ʻaki ʻe he Tohi ʻa Molomoná e kupuʻi lea ko e “ʻi he ʻaho ní”1 ke fakamanatu mai e faleʻi, ngaahi talaʻofa, mo e ngaahi akonaki. Ne akonaki e Tuʻi ko Penisimaní ki he kakaí ʻi heʻene lea fakaʻosí ʻo pehē, “Fanongo ki heʻeku ngaahi lea ʻa ia te u lea ʻaki kiate kimoutolu he ʻaho ní; … fakaava homou telingá ke mou ongoʻi, mo homou lotó koeʻuhí ke mou ʻiloʻi, pea mo homou ʻatamaí koeʻuhi ke lava ʻo fakahā kiate kimoutolu ʻa e ngaahi meʻa lilo ʻa e ʻOtuá ke mahino kiate kimoutolu.”2 ʻOku tatau pē ia mo e tūkunga ʻo e konifelenisi lahí. ʻOku tau haʻu ke fanongo ki he faleʻi “ʻi he ʻaho ní,” koeʻuhí ke tau “faivelenga ʻi he meʻa kotoa pē”3 ki he ʻEikí mo ʻEne ongoongoleleí. ʻOku ou ongoʻi mālohi “ʻi he ʻahó ni” ki he mahuʻinga hono toe fakafoʻou ʻetau tukupā ki he Tohi ʻa Molomoná, ʻa ia ne fakahā ʻe Siosefa Sāmita “ko e tohi tonu taha ia ʻi ha toe tohi he funga māmaní.”4

ʻĪmisi
Ko Hono ʻOmi ʻo e Tohi ʻa Molomoná

ʻOku ou pukepuke atu ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Ko ʻeku tatau motuʻa ʻeni mei he 1970, pea ʻoku mahuʻinga ia kiate au. ʻOku mahino ʻa e lahi hono fakaʻaongaʻí, ka ʻoku ʻikai ke toe ʻi ai ha tohi ʻe mahuʻinga ange ki heʻeku moʻuí mo ʻeku fakamoʻoní ka ko e tohí ni. Ne u maʻu ha fakamoʻoni mei he Laumālié ʻi heʻeku lau iá ko Sīsū Kalaisi e ʻAlo ʻo e ʻOtuá,5 ko Ia ʻa hoku Fakamoʻuí,6 ko e ngaahi folofolá ni ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá,7 pea kuo fakafoki mai e ongoongoleleí.8 ʻOku tō loloto e ngaahi moʻoni ko iá ʻi hoku lotó. Pea hangē ko e lea ʻa e palōfita ko Nīfaí, “ʻOku fiefia hoku laumālié ʻi he ngaahi meʻa ʻa e ʻEikí.”9

ʻĪmisi
Ko ʻEletā Lasipeni mo ʻene palesiteni fakamisioná mo ʻEletā Hāngisi

Mei toʻohema ki toʻomataʻu: ʻEletā Lānolo A. Lasipeni, ko ha faifekau kei talavou; Palesiteni Hāloti Uilikenisoni, palesiteni ʻo e Misiona Eastern States; mo ʻEletā Melioni D. Hāngisi, Fitungofulu Taki Māʻolungá.

Ko e talanoa ʻeni ki heʻeku Tohi ʻa Molomoná. ʻI heʻeku hoko ko ha faifekau kei talavoú, ne u fakahoko e faleʻi ʻa ʻEletā Melioni D. Hāngisí, ʻa ia naʻá ne ʻaʻahi ange kiate kimautolu ʻi he Misiona Eastern States. Ko e palesiteni mālōlō ʻo e Misiona British, pea ʻoku ʻi muʻá ni ʻi he ʻahó ni ha toko ua ʻo ʻene kau faifekaú: ko hoku Tokoua ʻofeina ko ʻEletā Sefilī R. Hōlani mo ʻEletā Kuenitini L. Kuki.10 Pea hangē pē ko ʻene kau faifekau ʻi ʻIngilaní, naʻá ne fakatukupaaʻi kimautolu ke mau lau tuʻo ua pe lahi ange mei ha tatau teʻeki fakaʻilongaʻi ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Ne u fakahoko e tukupaá. ʻI he lau ʻuluakí, ne fiemaʻu ke u fakaʻilongaʻi pe laineʻi e meʻa kotoa pē ʻokú ne tataki ʻeku tokangá pe fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi. Ne u ngāue ʻaki ha penivahevahe kulokula ʻo laineʻi ha ngaahi potufolofola lahi. ʻI he lau hono uá, ne pehē ʻe ʻEletā Hāngisi ke fakaʻilongaʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e tokāteline ʻo e ongoongoleleí, pea ne u ngāue ʻaki e lanu puluú ke fakaʻilongaʻi ʻaki e folofolá. Ne u lau tuʻo ua e Tohi ʻa Molomoná, ʻo hangē ko ia ne fokotuʻu maí, pea toe lau tuʻo ua kae fakaʻaongaʻi e lanu engeengá mo e lanu ʻuliʻulí ke fakaʻilongaʻi e ngaahi potufolofola ne fuʻu mahuʻinga kiate aú.11 Hangē ko ia ʻoku mou vakai mai ki aí, naʻá ku fakaʻilongaʻi ha ngaahi meʻa lahi.

ʻĪmisi
Naʻe fakaʻilongaʻi ʻa e tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná

Na‘e mahulu atu e meʻa ne u laú ʻi hono fakaʻilongaʻi pē ʻo e folofolá. ʻI he taimi kotoa pē ne u lau ai e Tohi ʻa Molomoná, mei muʻa ki muí, ne u maʻu ha ʻofa lahi moʻoni ki he ʻEikí. Ne u ongoʻi ha fakamoʻoni mālohi ki he moʻoni ʻo ʻEne ngaahi akonakí mo e anga ʻenau fekauʻaki ki he ngaahi meʻa “ʻi he ʻaho ní.” ʻOku tuha moʻoni pē ʻa e tohí ni ia mo hono hingoá, “Ko ha Toe Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisi.”12 Mei he ako ko iá fakataha mo e fakamoʻoni fakalaumālie ne u maʻú, ne u hoko ko ha faifekau ne ʻofa ʻi he Tohi ʻa Molomoná mo ha ākonga ʻa Sīsū Kalaisi.13

“ʻI he ʻaho ní,” ko e taha ʻo e kau faifekau maʻongoʻonga taha ʻo e Tohi ʻa Molomoná ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni. ʻI he taimi ne ui ai ia ko ha ʻAposetolo foʻoú, naʻá ne fai ha lea ʻi ʻĀkala, ʻi Kana.14 Ne ʻi he fakatahaʻangá ha kakai māʻolunga, ʻo kau ai ha tuʻi ʻo ha matakali ʻi ʻAfilika, ʻa ia naʻá na pōtalanoa ʻo fakafou ʻi ha tokotaha fakatonulea. Ko e tuʻí ko ha tokotaha ako fakamaatoato ia ʻo e Tohi Tapú peá ne ʻofa ʻi he ʻEikí. Hili e lea ʻa Palesiteni Nalesoní, ne hāʻele mai e tuʻí kiate ia, ʻo ʻeke ange ʻi he lea faka-Pilitānia lelei, “Ko hai koe?” Ne fakamatala ange ʻe Palesiteni Nalesoni ko iá ko ha ʻAposetolo ʻa Sīsū Kalaisi kuo fakanofo.15 Ko e fehuʻi hoko leva ʻa e tuʻí “Ko e hā te ke lava ʻo akoʻi mai kau kia Sīsū Kalaisi?”16

Ne toʻo hake ʻe Palesiteni Nalesoni e Tohi ʻa Molomoná ʻo fakaava hake ki he 3 Nīfai 11. Naʻe lau fakataha ʻe Palesiteni Nalesoni mo e tuʻí e malanga ʻa e Fakamoʻuí ki he kau Nīfaí: “Vakai, ko au ko Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he kau palōfitá ʻe haʻu ki he māmaní. … Ko au ko e maama mo e moʻui ʻa e māmaní.”17

Naʻe foaki ange ʻe Palesiteni Nalesoni e Tohi ʻa Molomona ko iá ki he tuʻí, pea folofola ange e tuʻí, “Naʻá ke mei lava pē ʻo ʻomai haʻaku taiamoni pe makakoloa, ka ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe mahuʻinga ange kiate au ka ko e ʻilo lahi ange ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.”18

ʻOku ʻikai ko e sīpinga pē ia ʻe taha ki he founga ʻoku vahevahe ai ʻe hotau palōfita ʻofeiná e Tohi ʻa Molomoná. Kuó ne tufa ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná ki ha kakai ʻe laungeau, mo fakahoko maʻu pē haʻane fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi. ʻI he taimi ʻoku feʻiloaki ai ʻa Palesiteni Nalesoni mo ha kau fakaafe, kau palesiteni, tuʻi, taki fakapuleʻanga, taki ʻo e pisinisi mo e ngaahi kautahá mo e ngaahi tui fakalotu kehekehé, ʻo tatau ai pē pe ʻi he ngaahi ʻuluʻiʻōfisi ʻo e Siasí pe ʻi honau ngaahi feituʻú, ʻokú ne foaki atu ʻi he loto-ʻapasia e tohí ni ko ha folofola ne maʻu ʻi he fakahā. Naʻá ne mei lava pē ia ʻo foaki kiate kinautolu ha ngaahi meʻa lahi ʻoku kofukofuʻi ʻaki ha līpine pea hili ʻi ha ʻū tēpile pe tesi pe toloa ko ha fakamanatu ʻo ʻene ʻaʻahí. Neongo ia, ʻokú ne foaki e meʻa ʻoku mahuʻinga taha kiate iá, ʻo laka ange ia he makakoloá mo e taiamoní, ʻo hangē ko e folofola ʻa e tuʻí.

Kuo pehē ʻe Palesiteni Nalesoni, “ʻOku maʻu ʻe he ngaahi moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻa e mālohi ke faitoʻo, fakanonga, fakafoki, tokoniʻi, fakamālohia, fakafiemālieʻi, mo fakafiefiaʻi hotau laumālié.”19 Kuó u mamata ki hono puke maʻu e ngaahi tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻe kinautolu ne nau maʻu ia mei hotau palōfita ʻa e ʻOtuá. He ʻikai ke toe ʻi ai ha meʻaʻofa lelei ange ai.

ʻĪmisi
Ko Palesiteni Nalesoni mo e hoa ʻo e palesiteni ʻo Kemipiá

Naʻá ne toki feʻiloakí ni mo e hoa ʻo e palesiteni ʻo Kemipiá ʻi hono ʻōfisí ʻo ne foaki ange ki ai ʻi he loto-fakatōkilalo haʻane Tohi ʻa Molomona. Naʻe ʻikai ko ia pē. Naʻá ne fakaava hono ngaahi pēsí ke na lau fakataha, ke akoʻi mo fakamoʻoni kia Sīsū Kaliaisi, ki Heʻene Fakaleleí, mo ʻEne ʻofa ki he fānau kotoa ʻa e ʻOtuá—ʻi he feituʻu kotoa pē.

ʻOku fakahoko ʻe hotau palōfita moʻuí ʻa ʻene tafaʻakí ko hono lōmakiʻi ʻa e māmaní ʻaki e Tohi ʻa Molomoná.20 Ka he ʻikai te ne lava ʻo fakahoko toko taha ia. Kuo pau ke tau muimui ki heʻene sīpingá.

Ne ueʻi au ʻe heʻene sīpinga fakalaumālié, kuó u feinga ʻi he loto-fakatōkilalo mo fakamaatoato ange ke vahevahe atu e Tohi ʻa Molomoná.

ʻĪmisi
Ko ʻEletā Lasipeni mo e palesiteni Mousemipīkí

Kimuí ni mai ne u folau atu ʻi ha fatongia ki Mousemipiiki. ʻOku faingataʻaʻia e kakai ʻo e fonua fakaʻofoʻofá ni ʻi he masivá, mahamahakí, taʻe maʻu ngāué, afaá, mo e moveuveu fakapolitikalé. Ne u lāngilangiʻia ke feʻiloaki mo e palesiteni ʻo e fonuá, ko Filipe Neiasi. ʻI heʻene kolé, ne u lotua ia mo hono fonuá; ne u talaange kiate ia naʻa tau langa ha temipale ʻo Sīsū Kalaisi21 ʻi hono fonuá. ʻI he ʻosi ʻema ʻaʻahí, ne u foaki kiate ia ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he lea faka-Potukalí, ko ʻene lea fakafonuá ia. ʻI heʻene tali fiefia e tohí, ne u fakamoʻoni ki he ʻamanaki lelei mo e talaʻofa maʻa hono kakaí, ʻoku maʻu ʻi he ngaahi folofola ʻa e ʻEikí ʻi he ngaahi peesi ʻo e Tohi ʻa Molomoná.22

ʻĪmisi
Ko ʻEletā Lasipeni mo e tuʻi mo e kuini ʻo Lēsofó

Ne ʻi ai ha taimi ne u feʻiloaki ai mo hoku uaifi ko Melanií, mo e Tuʻi ko Letisia III ʻo Lesofó mo e Kuiní ʻi hona ʻapí.23 Kiate kimauá, ko e tumutumu ia ʻo ʻema ʻaʻahí ko hono foaki kiate kinaua ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo hono vahevahe ange ʻeku fakamoʻoní. ʻI heʻeku manatu ki he aʻusia ko iá mo e ngaahi meʻa kehé, ʻokú ne fakamanatu mai kiate au ha veesi mei he folofola kimui ní: “Koeʻuhí ke lava ʻo malanga ʻaki hono kakato ʻo ʻeku ongoongoleleí ʻe he kau vaivaí mo e kau maʻulaló ki he ngaahi ngataʻanga ʻo e māmaní, pea ʻi he ʻao ʻo e ngaahi tuʻí mo e kau pulé.”24

ʻĪmisi
Ko ʻEletā Lasipeni mo e ʻAmipasitoa Panitií
ʻĪmisi
Ko e kau taki ʻo e Siasí mo Hono Pēteliake Toputapu ko Pātolomiú

Kuó u vahevahe e Tohi ʻa Molomoná mo e ʻAmipasitoa ʻo ʻInitia ki he Puleʻanga Fakatahatahá ʻi Sinivá, ʻInitila Mani Penitī25; pea mo ʻEne Pēteliake Toputapu ko Pātolomiú26 ʻo e Siasi ʻOfotokisī Hahaké mo ha niʻihi kehe tokolahi. Kuó u ongoʻi e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻiate kimautolu ʻi heʻeku ʻoange fakataautaha kiate kinautolu ʻa e “maka-tuʻu-loto [ko ʻeni] ʻo ʻetau tui fakalotú”27 mo fakahoko ʻeku fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi, ko e makatuliki ʻo ʻetau tuí.28

ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke ke ʻalu ki Mousemipiiki pe ʻInitia pe feʻiloaki mo ha ngaahi tuʻi pe kau taki ke foaki ki ha taha e tohi ko ʻeni ʻo e ngaahi akonaki mo e talaʻofa toputapú. ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu, ʻi he ʻahó ni, ke foaki ha Tohi ʻa Molomona ki hoʻo ngaahi kaungāmeʻá mo e fāmilí, kaungāngāué, ko hoʻo faiako soká, pe tangata fakatau vesitapolo ʻi hoʻo māketí. ʻOku nau fiemaʻu e ngaahi folofola ʻa e ʻEikí ʻoku maʻu ʻi he tohí ni. ʻOku nau fiemaʻu ha tali ki he ngaahi fehuʻi fakaʻahó mo e moʻui taʻengata ka hoko maí. ʻOku nau fiemaʻu ke ʻilo ki he hala ʻo e fuakavá kuo tuku mai maʻanautolú pea mo e ʻofa tuʻu maʻu ʻa e ʻEikí maʻanautolú. ʻOku maʻu kotoa ia ʻi heni ʻi he Tohi ʻa Molomoná.

ʻI he taimi ʻokú ke foaki ai kiate kinautolu ha Tohi ʻa Molomoná, ʻokú ke ʻoange ai hanau faingamālie ke nau ako mo ongoʻi e folofola ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke ke toʻo holo ha ngaahi tatau ʻo e tohi kuo pākí. ʻE faingofua pē haʻo vahevahe ia mei hoʻo telefoni toʻotoʻó mei he konga ʻo e ngaahi folofolá ʻi he polokalama ʻa e Gospel Library.29

Fakakaukau kiate kinautolu kotoa pē ʻe lava ke tāpuekina ʻenau moʻuí ʻe he ongoongoleleí, pea ʻave leva kiate kinautolu ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná mei hoʻo telefoní. Manatuʻi ke fakakau ai hoʻo fakamoʻoní mo e founga kuo tāpuekina ai he tohí ni ʻa hoʻo moʻuí.

Siʻoku ngaahi kaungāmeʻa ʻofeina, ʻi heʻeku hoko ko ha ʻAposetolo ʻa e ʻEikí, ʻoku ou fakaafeʻi kimoutolu ke muimui ki hotau palōfita ʻofeina ko Palesiteni Nalesoní, ʻi hono lomākiʻi ʻaki e māmaní e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku fuʻu lahi e fiemaʻú; pea ʻoku fiemaʻu ke tau ngāue leva he taimí ni. ʻOku ou palōmesi atu te ke kau ʻi he “ngāue maʻongoʻonga taha ʻi he māmaní,” ko hono tānaki ʻo ʻIsilelí,30 ʻi hono tataki fakalaumālie koe ke tokoniʻi ʻa kinautolu kuo “kei taʻofi mei he moʻoní koeʻuhí he ʻoku ʻikai pē te nau ʻilo ʻa e feituʻu ke ʻiloʻi ai iá.”31 ʻOku nau fie maʻu hoʻo fakamoʻoni ki he founga kuo liliu ai ʻe he tohí ni hoʻo moʻuí mo tataki koe ke ke ofi ange ki he ʻOtuá, ʻEne melinó,32 pea mo ʻEne “ongoongo ʻo e fiefia lahí.”33

ʻOku ou fakamoʻoni naʻe fokotuʻutuʻu fakalangi ke teuteuʻi e Tohi ʻa Molomoná ʻi ʻAmelika ʻi he kuonga muʻá ke ʻomi ke ne fakahaaʻi e folofola ʻa e ʻOtuá, ke ʻomi ai ha ngaahi laumālie kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongolelei kuo fakafoki mai “ʻi he ʻaho ní.” ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Sēkope 2:2–3; Mōsaia 2:14, 30; 5:7; ʻAlamā 7:15; mo e ngaahi veesi kehe lahi ʻi he Tohi ʻa Molomoná.

  2. Mōsaia 2:9.

  3. ʻAlamā 53:20.

  4. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 327. Ko e fakamatala kakato ne fai ʻe Siosefa Sāmita ʻi he ʻaho 28 ʻo Nōvema 1841, ʻi he fakataha alēlea ʻa e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “Naʻá ku fakahā ki he kau takí, ko e Tohi ʻa Molomoná ko e tohi totonu taha ia ʻi he ngaahi tohi kotoa pē ʻi he māmaní, pea ko e maka-tuʻu-loto ia ʻo ʻetau tui fakalotú, pea ʻe ofi ange ha tangata ki he ʻOtuá ʻi haʻane tauhi ki hono ngaahi akonakí, ʻi ha toe tohi kehe.” Ko e maʻuʻanga fakamatala tefito ki he “totonú” ʻe lava ke pehē ko e fakahā naʻe maʻu ʻi hono liliú pea mo e tokāteline naʻe akoʻi ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa ia ʻokú ne fokotuʻu lelei ange ʻi ha toe tohi ʻa e ngaahi moʻoni “mahinongofua mo mahuʻinga” ʻo e ongoongoleleí (vakai, 1 Nīfai 13:40).

  5. Vakai, “Ko e Kalaisi Moʻuí: Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló,” ko ha fakahā ne tuku mai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻi he ʻaho 1 Sānuali, 2000: “ʻOku mau fakamoʻoni, ʻi heʻemau hoko ko ʻEne kau ʻAposetolo moʻoni kuo ʻosi fakanofó—ko Sīsuú ko e Kalaisi Moʻuí Ia, ko e ʻAlo taʻe-faʻa-mate ʻo e ʻOtuá. Ko e Tuʻi Maʻongoʻonga ia ko ʻImānuelá, ʻoku tuʻu he ʻahó ni ʻi he toʻomataʻu ʻo ʻEne Tamaí. Ko Ia ʻa e maama, mo e moʻui, pea mo e ʻamanaki leleiʻanga ʻo e māmaní. Ko Hono ʻalungá, ko e hala ia ʻoku fakatau ki he fiefia ʻi he moʻui ko ʻení pea mo e moʻui taʻengata ʻi he maama ka hoko maí. Fakafetaʻi ki he ʻOtuá ʻi Heʻene meʻaʻofa taʻe mafakatataua mai ʻaki Hono ʻAlo fakalangí” (ChurchofJesusChrist.org).

  6. Vakai, ʻIsaia 49:26; 1 Nīfai 21:26; 22:12; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 66:1.

  7. ʻOku maʻu e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi folofolá. Hangē ko ʻení, naʻe ʻeke ʻe Leimana mo Lēmiuela ʻi he Tohi ʻa Molomoná, “Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e vaʻa ukameá?” ʻo ʻuhinga ki he misi ʻa Līhaí. Naʻe tali ange ʻe Nīfai, “Ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá; pea ʻilonga ʻa kinautolu ʻe tokanga ki he folofola ʻa e ʻOtuá, ʻo piki maʻu ki aí,ʻe ʻikai te nau teitei mate; pea ʻe ʻikai foki lava ke ikunaʻi ʻa kinautolu ʻe he ngaahi ʻahiʻahi mo e ngaahi ngahau vela ʻa e filí ke fakakuihi mo tohoakiʻi atu ʻa kinautolu ki he fakaʻauhá” (1 Nīfai 15:23–24).

  8. Vakai, “Ko e Fakafoki Mai ʻa e Kakato ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani ʻo e Taʻu Uangeaú,” ‘a ia ‘oku kau ai e ngaahi meʻá ni: “ʻOku mau fakahā ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻa ia ne fokotuʻu he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli 1830, ko hono fakafoki mai ia ʻo e Siasi ʻo Kalaisi ʻi he Fuakava Foʻoú. ʻOku fakavaʻe ʻa e Siasí ni ʻi he moʻui haohaoa ʻo hono fungani makatulikí, ʻa Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakalelei taʻefakangatangatá mo e Toetuʻu moʻoní. Kuo toe ui ‘e Sīsū Kalaisi ha kau ‘Aposetolo mo foaki kiate kinautolu e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOkú Ne fakaafeʻi kitautolu kotoa ke haʻu kiate Ia mo Hono Siasí, ke maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní, ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí, mo maʻu e fiefia ʻoku tuʻuloá. … ʻOku mau fakahā loto-fiefia ʻoku laka ki muʻa hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ne talaʻofá, ʻi he hokohoko atu hono maʻu ʻo e fakahaá. He ʻikai ke toe tatau ʻa e māmaní, he ʻe hanga ʻe he ʻOtuá ʻo ʻ[tānaki] fakataha ʻa e meʻa kotoa pē ʻia Kalaisiʼ (ʻEfesō 1:10)” (ChurchofJesusChrist.org).

  9. 2 Nīfai 4:16.

  10. Vakai, Quentin L. Cook, “Be Not Weary in Well-Doing” (Brigham Young University devotional, Aug. 24, 2020), speeches.byu.edu; Eliza Smith-Driggs, “This Week on Social: How to Develop a Love for the Lord, Yourself and Others,” Church NewsJuly 17, 2020, thechurchnews.com.

  11. Laukonga hono tolú, lanu engeenga: sioloki pe siokālafi; laukonga hono faá, lanu ʻuliʻulí: talanoa ne laineʻi ʻi he Tohi ʻa Molomoná.

  12. Ne tānaki ʻa e talamuʻaki “Ko ha Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisí” ki he ngaahi tatau kotoa pē ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Ne fai ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻa e liliu ki he hingoá ke toe fakamamafaʻi ai e taumuʻa ʻo e tohí ʻo hangē ko ʻene hā ʻi he peesi talamuʻakí: “Pea ki hono fakalotoʻi foki ʻo e Siú mo e Senitailé ko Sīsū ko e Kalaisí, ko e ʻOtua Taʻengatá, ʻokú Ne fakahā ia ʻe ia ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē.”

  13. Ko e hoko ko ia ko ha ākonga ʻo Sīsū Kalaisí ko hano fakahaaʻi ia ʻo ʻetau ʻofa kiate Iá. Kuo papitaiso e kau ākongá; pea nau toʻo kiate kinautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí; ʻoku nau feinga ke muimui ʻiate Ia ʻaki hono fakahoko Hono ngaahi ʻulungaanga ʻoku fakamatalaʻi ʻe he ʻAposetolo ko Pitá: “Ke mou mātuʻaki [faivelenga], ʻo taki hake hoʻomou tuí ki he loto-toʻá pea ki he loto-toʻá ʻa e ʻiló; pea ki he ʻiló ʻa e faʻa taʻofí; pea ki he faʻa taʻofí ʻa e faʻa kātakí; pea ki he faʻa kātakí ʻa e anga faka-ʻOtuá; pea ki he anga faka-ʻOtuá ʻa e angalelei fakakāingá; pea ki he angalelei fakakāingá ʻa e ʻofa [faka-Kalaisí]” (2 Pita 1:5-7; vakai foki, Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí: Ko ha Fakahinohino ki he Ngāue Fakafaifekaú [2019], 121–32).

  14. Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, ko ha toketā tafa mafu ʻiloa kimuʻa ʻi hono ui ia ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he 1984, ʻi haʻane fai ha lea ʻi he ʻapiako fakafaitoʻo ʻi ʻĀkala, Kana ʻi he 1986 ʻi he hisitōlia ʻo e tafa mafú. ʻI hono ʻinitaviu ia kimui ange ʻe he mītiá, naʻá ne fakamatalaʻi naʻá ne ʻi aí ko ha ”tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí ke tokoni [ki he kakaí] ke nau hoko ko ha tangataʻi fonua mo ha fefineʻi fonua lelei ange, mo fokotuʻu ha ngaahi fāmili mālohi, ke maʻu e fiefia moʻoní, pea tuʻumālie ʻi he fonuá.” Naʻá ne toe foki ki ʻĀkala, Kana ʻi he ʻaho 16 ʻo Nōvema 2001, ki hono tanupou ʻo e Temipale Accra Ghana (vakai, “Ground Broken for First Temple in West Africa,” Church News, Nov. 24, 2001, thechurchnews.com).

  15. Vakai, Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá: Ko e Ngāue ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, 5.1.1.1 ʻI hotau kuongá ni, ʻoku ui ʻe he ʻEikí ha kau tangata ʻo fakafou ʻi he Palesiteni ʻo e Siasí ke fakanofo ko ha kau ʻAposetolo pea ke nau ngāue ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:26–28). ChurchofJesusChrist.org).

  16. Vakai, Russell M. Nelson, “Ko e Tohi ʻa Molomoná: Ne Mei Fēfē Nai Hoʻo Moʻuí Ka Ne ʻIkai Ia?,”Liahona, Nōvema 2017, 60.

  17. 3 Nīfai 11:10–11.

  18. Russell M. Nelson, “Ko e Tohi ʻa Molomoná: Ne Mei Fēfē Nai Hoʻo Moʻuí Ka Ne ʻIkai Ia?,” 61.

  19. Russell M. Nelson, “Ko e Tohi ʻa Molomoná: Ne Mei Fēfē Nai Hoʻo Moʻuí Ka Ne ʻIkai Ia?,” 62.

  20. Vakai, Mōsese 7:62.

  21. Ne fakahā ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻi he ʻaho 4 ʻo ʻEpeleli 2021 ʻa e Temipale Beira Mozambique. ʻOku laka hake ʻi he kakai ʻe vaeua milioná ʻoku nau nofo ʻi Peila, ʻa ia ʻoku tuʻu he matāfanga ʻo e ʻŌseni ʻInitiá.

  22. Ko e ngaahi sīpinga ʻo e ʻamanaki leleí mo e ngaahi talaʻofa ʻoku maʻu ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻoku kau ai e 2 Nīfai 31:20; Sēkope 4:4–6; ʻAlamā 13:28–29; 22:16; 34:41; ʻEta 12:32; Molonai 7:41; 8:26.

  23. Ne feʻiloaki ʻa ʻEletā mo Sisitā Lasipeni mo e fāmili ʻo e tuʻí ʻi he ʻaho 10 Fēpueli 2020, ʻi heʻena folau ki ʻAfilika ke fakatapui e Temipale Durban South Africa.

  24. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:23.

  25. Ne feʻiloaki ʻa ʻEletā Lasipeni mo ʻAmipasitoa ʻInitila Mani Penitī, ko e Fakafofonga Tuʻumaʻu ʻo ʻInitia ki he Puleʻanga Fakatahatahá mo e Ngaahi Kautaha Fakavahaʻa-Puleʻanga Kehe ʻi Sinivá, ʻi haʻane folau ki he Fakataha ʻa e Tui Fakalotu Kehekehe ne fai ʻi Polokinā, ʻĪtali ʻi he ʻaho 17 ʻo Sepitema 2021.

  26. Naʻe feʻiloaki ʻa ʻEletā Lasipeni mo e Tangataʻeiki Pēteliake Toputapu Kotoa ʻo e ʻEkukomuniō ko Pātolomiu ʻo e Siasi ʻOfotokisī Hahaké ʻi haʻane folau ki he Fakataha ʻa e Tui Fakalotu Kehekehe ʻi Polokinā, ʻĪtali ʻi he ʻaho 13 ʻo Sepitema 2021.

  27. Ngaahi Akonaki: Siosefa Sāmita, 64. Ko e maka-tuʻu-lotó ko ha foʻi maka ia ʻi lotomālie ʻoku taupotu taha ki ʻolunga he ʻalesó, ʻokú ne fakamaʻu fakataha ʻa e toenga ʻo e ngaahi maká. Ne fakamatalaʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá e Tohi ʻa Molomoná ko e “maka-tuʻu-loto ʻo ʻetau tui fakalotú” koeʻuhí ko hono mahuʻinga ki hono fakatahaʻi ʻo e Siasí ʻi he ngaahii tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ouaú. ʻOku hoko e Tohi ʻa Molomoná ko ha “maka-tuʻu-loto” ki he moʻui ʻa e kāingalotú, ʻo tokoni ke nau nofo maʻu ʻi he hala ʻo e fuakavá.

  28. Vakai, ʻEfesō 2:19–20. Ko Sīsū Kalaisi ʻa e fungani makatuliki ʻo hotau Siasí, ʻa ia ʻokú Ne ʻai Hono huafá. Pea hangē ko hono fakatoka ʻo e makatulikí ʻi he temipalé ko ha fakatātā ki he maka tefito ʻokú ne faʻu e tuliki ki hono fakavaʻe e fale ʻo e ʻOtuá, ʻa ia ko Sīsū Kalaisi e makatuliki ʻo ʻetau tuí mo hotau fakamoʻuí. Naʻá Ne foaki ʻEne moʻuí kae lava ke tau moʻui; ʻoku ʻikai Hano tatau ʻi he mālohi, ʻi he taumuʻa, pe ʻi he ʻofa.

  29. Te ke lava ʻo vahevahe ia mei hoʻo telefoni toʻotoʻó. Ko e founga ʻe tahá ko hono fakaava ʻo e polokalama Gospel Library, ʻalu ki he “Ngaahi Folofolá,” pea lomiʻi ʻi he “Share Now” ʻi ʻolunga. Pe mei he polokalama ʻo e Tohi ʻa Molomoná, te ke lava ʻo lomiʻi ʻi he fakaʻilonga “Share,” ʻa ia ʻoku ʻasi ai e kouti fakakomipiuta QR ʻe lava ke faingofua hano scan ʻe ha kaungāmeʻa ʻo ngāue ʻaki pē ʻene telefoní.

  30. Russell M. Nelson, “ʻAmanakiʻanga ʻo ʻIsilelí” fakataha lotu fakamāmani lahi ʻa e toʻu tupú, 3 Sune 2018), HopeofIsrael.ChurchofJesusChrist.org. “Ne fakaafeʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni mo hono uaifi ko Uenitī W. Nalesoní ʻa e toʻu tupú ʻi he ʻaho 3 ʻo Sune 2018, ke nau ‘kau mai ki he kau tau ʻa e ʻEikí’ pea kau ʻi he ‘tukupā maʻongoʻonga taha, meʻa mahuʻinga taha, mo e ngāue mahuʻinga taha ʻi he māmaní.’ Pea ko e hā ʻa e tukupā māʻolunga tahá? Ko hono tānaki ʻo ʻIsilelí” (Charlotte Larcaball, “A Call to Enlist and Gather Israel,” New Era, Mar. 2019, 24).

  31. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 123:12.

  32. Vakai, 2 Nīfai 4:27; Mōsaia 4:3; 15:18; ʻAlamā 46:12.

  33. 1 Nīfai 13:37.