Konifelenisi Lahi
Tuʻunga Fakaākonga Tuʻuloá
Konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2022


Tuʻunga Fakaākonga Tuʻuloá

Te tau lava ʻo maʻu ha loto-lahi mo ha nonga fakalaumālie ʻi heʻetau tanumaki ʻa e ngaahi ʻulungaanga māʻoniʻoni te ne lava ke pouaki mo tafunaki ʻa e afi ʻo ʻetau tuí.

Lolotonga e faʻahitaʻu māfana ne toki ʻosí, ne laka hake ʻi ha toko 200,000 ʻo hotau kakai kei talavou ʻi he funga ʻo e māmaní ne tupulaki ʻenau tuí ʻi ha taha ʻo e ngaahi fakatahaʻanga uike taha ʻe laungeau ʻo e konifelenisi Ki hono Fakamālohia ʻo e Toʻutupú pe FSY. Ki ha tokolahi, ko e mavahe mai ko ia mei he fakataputapui ʻo e mahaki fakaʻauhá ke kau ki aí, ko ha tui ia ki he ʻEikí. Ko ha tokolahi ʻo e fānau kei talavou naʻe kaú naʻe hangē ne nau muimui hake ʻi ha sīpinga tatau ki ha ului lahi angé. Naʻá ku saiʻia ke ʻeke ange ʻi he fakaʻosinga ʻo e uiké, “Naʻe fēfē?”

Naʻa nau faʻa talamai ha meʻa hangē ko ʻení: “Ko e Mōnité, naʻá ku fuʻu ʻita lahi heʻeku fineʻeikí, heʻene ʻai ke u haʻu ki hení. Pea naʻe ʻikai ke u ʻilo ha taha. Pea naʻe ʻikai ke u fakakaukau ko ha meʻa ʻeni kiate au. Pea he ʻikai ʻi ai haku ngaahi kaungāmeʻa. … Ka ko e Falaité ʻeni, pea ʻoku ou fie nofo pē au heni. ‘Oku ou fie ongoʻi ʻa e Laumālié ʻi heʻeku moʻuí. ʻOku ou fie moʻui peheni pē.”

ʻOku takitaha ʻi ai ʻenau ngaahi talanoa ke fai ki he ngaahi momeniti mahino mo e ngaahi meʻafoaki fakalaumālie naʻe malingi kiate kinautolu mo faitokonia kinautolu ʻi he hakenga tupulekina ko iá. Naʻe liliu mo au ʻe he faʻahitaʻu māfana ko ʻeni ʻo e FSY, ʻi heʻeku mātā e tokoni taʻetuku ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá ki he holi māʻoniʻoni ʻo e loto ʻo e siʻi fānau kei talavou tokolahí ni ʻa ia ne nau maʻu fakafoʻituitui ha loto-toʻa ke falala kiate Ia ʻi ha uike ʻe taha ʻo ʻEne tauhí.

ʻOku tau moʻui ʻi ha ʻātakai ʻoku hōloa fakalaumālie, hangē ha ngaahi vaka ukamea ngingila ʻi tahí, kuo pau ke tokangaʻi lelei ʻa e ngaahi tui fakaʻofoʻofá telia naʻa makohi, pea ʻumeʻumea, pea iku ʻauha.

Ko e Hā Ha Faʻahinga Meʻa Te Tau Lava ʻo Fai ke Pukepuke ʻAki ʻEtau Tuí?

ʻE lava ʻa e ngaahi aʻusia hangē ko e ʻū konifelenisi FSY, kemí, houalotu sākalamēnití, mo e ngāue fakafaifekaú, ʻo tokoni ke fakamālohia ʻetau fakamoʻoní, ʻo ʻave kitautolu ʻi he ngaahi hakenga ʻo e tupulakí mo e ʻilo fakalaumālié ki ha ngaahi potu ʻoku nongá. Ka ko e hā kuo pau ke tau fai ke nofomaʻu ai mo kei “vivili atu ki muʻa ʻi he tui mālohi kia Kalaisi” (2 Nīfai 31:20) kae ʻikai fakaholomuí? Kuo pau ke tau hoko atu ʻi hono fai e ngaahi meʻa naʻá ne ʻomai kitautolu ki he tuʻunga ko iá, hangē ko e lotu maʻu peé, fakafemoʻuekinaʻi kitautolu ʻi he folofolá, mo e ngāue fakamātoató.

Ki hatau niʻihi, mahalo naʻa fiemaʻu ai ha feinga ke falala ki he ʻEikí pea naʻa mo e ʻalu ki he houalotu sākalamēnití. Ka ʻi heʻetau ʻi aí pē, ʻe lava ʻe he ivi faifakamoʻui ʻo e sākalamēniti ʻa e ʻEikí, fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, pea mo e lehilehiʻi ʻe he ʻātakai ʻo e Siasí ke fakafoki mai kitautolu ki ʻapi ʻi ha tuʻunga māʻolunga ange.

ʻOku Maʻu Mei Fē ʻa e Mālohi ʻo e Kau Tonu ki he Fakataha Fakakātoá?

ʻI he FSY, naʻe aʻu ʻo ʻilo lelei ange ai ʻe ha toʻutupu ʻe lau mano pea toe tokolahi ange, ʻa e Fakamoʻuí, ʻaki haʻanau fakaʻaongaʻi e kiʻi founga faingofua ʻo e fakatahatahá ʻa ia ne fakataha ai ha toko ua pe tokolahi ange ʻo kinautolu ʻi Hono huafá (vakai, Mātiu 18:20), ako mo fakaʻaongaʻi e ongoongoleleí mo e folofolá, hiva fakataha, lotu fakataha, mo maʻu ʻa e nonga ʻia Kalaisí. Ko ha founga mālohi fau ʻeni ki he fakaakeake fakalaumālié.

Kuo foki atu ki ʻapi he taimí ni ʻa e kau finemui mo e kau talavou ko ʻeni mei he funga ʻo e māmaní ke fakakaukauʻi hono ʻuhinga ʻo e kei “falala ki he ʻEikí” (Lea Fakatātā 3:5; kaveinga ʻa e toʻutupú ki he 2022) ʻi he taimi ʻoku ʻātakaiʻi ai kinautolu ʻe he ngaahi ivi tākiekina kehekehe ʻo e māmaní. Ko ha meʻa kehe ke “fanongo kiate Ia” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:17) ʻi ha potu lōngonoa ʻo e fakalaulaulotó mo fakaava e folofolá. Ka ko ha toe meʻa kehe ia ke fakahaaʻi hotau tuʻunga fakaākongá ʻi he ʻātakai ʻo e ngaahi takihala ko ʻeni ʻa e māmaní, ʻa ia kuo pau ke tau feinga ke “fanongo kiate Ia,” ʻo aʻu ai pē ki he nenefu ʻo e hohaʻa kiate kitá pea hōloa mo e loto-falalá. ʻOua naʻa ʻi ai ha tālaʻa, ko e natula ia ʻo e kau heló ne fakafōtunga ʻe hotau toʻutupú ʻi he taimi ne tuku ai honau lotó mo ʻenau fakakaukaú ke tuʻu maʻu ʻo fakafepakiʻi ʻa e ngaahi palopalema fakamōlale feliliuaki ʻi hotau kuongá.

Ko e Hā ʻe Lava ke Fai ʻe he Ngaahi Fāmilí ʻi ʻApi ke Fakatupulaki ʻa e Ivi Mālohi Kuo Fokotuʻu ʻe he Ngaahi ʻEkitivitī ʻa e Siasí?

Naʻá ku hoko ‘i ha taimi ko e husepāniti ki he palesiteni ʻo e Kau Finemui ʻi he siteikí. Naʻe fakafatongiaʻi au ʻi ha pō ʻe taha ke u fokotuʻutuʻu ʻa e kūkisí ʻi he loki tataliʻangá, lolotonga hono tataki ʻe hoku uaifí ha faeasaiti ʻi he falelotú ki he ngaahi mātuʻá mo ʻenau fānau fefine ʻoku teu ke hū ki he kemi ʻa e Kau Finemuí ʻi he uike hokó. ʻOsi ʻene fakamatalaʻi ʻa e feituʻu ke nau ʻi aí mo e meʻa ke ʻomí, peá ne pehē ange, “Sai, ko e taimi te mou tuku mai ai hoʻomou fānau fefiné he pongipongi Tūsité, ki he pasí, fāʻofua pea kuku maʻu kinautolu. Pea feʻiloaki fakamāvae mo kinautolu—he tahá te nau toe foki mai.”

Naʻá ku fanongo ki ha taha ʻoku fakatau ʻene mānavá, peá u toki fakatokangaʻi ko au pē ia. “ʻIkai toe foki mai?”

Ka naʻá ne toe hoko atu: “Ko e taimi te mou tuku mai ai e fānau fefine ko ia he Tūsité, te nau sītuʻa ai mei he ngaahi takihala ʻa e ngaahi meʻa ʻikai mahuʻingá kae fakaʻaongaʻi fakataha ha uike ʻe taha ke ako mo tupulaki ai pea falala ki he ʻEikí. Te mau lotu fakataha mo hiva, feimeʻatokoni pea mo ngāue fakataha pea mo fevahevaheʻaki fakataha e fakamoʻoní pea fakahoko e ngaahi meʻa ʻoku tau lava ai ʻo ongoʻi e Laumālie ʻo e Tamai Hēvaní, ʻi he uiké kakato, kae ʻoua kuo tōkakano ia ʻo aʻu ki homau ngaahi huí. Pea ʻi he Tokonakí, ko e fānau fefine ko ia te mou mamata ʻoku hifo mai he pasí ʻoku ʻikai ko kinautolu ia ne mou tuku mai he Tūsité. Te nau hoko ko ha kakai foʻou. Pea kapau te mou tokoni ke nau hoko atu mei he tuʻunga tupulaki fakalaumālie ko iá, te nau fakaʻohovaleʻi kimoutolu. Te nau hokohoko atu ke liliu mo tupulaki. Pea ʻe pehē mo homou fāmilí.”

ʻI he Tokonaki ko iá, naʻe tatau tofu pē ia mo ʻene fakamatalá. ʻI he lolotonga ʻeku fakaheka e ʻū tēnití, ne u fanongo ki he leʻo hoku uaifí ʻi he kiʻi fale fakataha naʻe fakatahataha ki ai ʻa e tamaiki fefiné kimuʻa pea nau toki foki ki ʻapí. Naʻá ku fanongo ki heʻene pehē, “Ko kimoutolu ʻena. Kuo mau siofi kimoutolu ʻi he uiké kakato. Ko ʻemau fānau fefine ʻo e Tokonakí.”

ʻOku foua ʻe hotau toʻutupu mateaki ʻo Saioné ha ngaahi taimi fakaofo. Ko ʻenau tefitoʻi tukupaá, ke maʻu ha fiefia ʻi he māmani ko ʻeni ne kikiteʻi ʻene moveuveú kae ʻikai hoko ko ha konga ʻo e māmani ko iá, he ʻoku ʻikai fakaʻilo ia ki he māʻoniʻoní. ʻI he taʻu nai ʻe teau kuohilí, naʻe lea ʻa G. K. Sesitatoni ʻo hangē naʻá ne vakai ki he ngāue ko ʻení ʻoku fakatefito ʻi ʻapi pea poupouʻi ʻe he Siasí, ʻi heʻene pehē, “Kuo pau ke tau ongoʻi fakaʻangataha pē ʻa e ʻunivēsí ʻoku hangē ha kāsolo ʻo ha fuʻu saieniti ke ʻohofi, ka ko hotau kiʻi fale pē ia, te tau lava ʻo foki ki ai ʻi he efiafí” (Orthodoxy [1909], 130).

Fakamālō pē, ʻoku ʻikai ke nau ʻalu tokotaha ki he taú. ʻOku nau fetokoniʻaki. Pea ʻoku nau maʻu mo kimoutolu. Pea ʻoku nau muimui ʻi ha palōfita moʻui, ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, ʻokú ne taki ʻaki e fakatuʻamelie ʻa ha tangata kikite ʻi hono talaki ko e ngāue maʻongoʻonga ʻo e ngaahi kuonga ko ʻení—ko e tānaki ʻo ʻIsilelí—ʻe lahi mo fakaʻeiʻeiki fakatouʻosi (vakai, “ʻAmanakiʻanga ʻo ʻIsilelí” [Fakataha lotu fakaemāmani lahi ʻa e toʻutupú, 3 Sune, 2018], HopeofIsrael.ChurchofJesusChrist.org).

Ne ma fetongi vaka he faʻahitaʻu māfana ko ʻení mo hoku uaifi ko Keiliní, ʻi ʻAmisitatemi, ʻa ia naʻá ku hoko ai ʻi he ngaahi taʻu lahi kimuʻá ko ha faifekau foʻou. Hili ha ngaahi māhina ʻo ʻeku fefaʻuhi he feinga ke ako e lea faka-Hōlaní, naʻe tō mai ʻema vaka KLM, pea fai ʻe he kapitení ha fanongonongo taʻemahino he meʻa fakaongoleá. Hili ha kiʻi momeniti lōngonoa, naʻe fanafana leʻo siʻi mai hoku hoá, “ʻOku ou tui ko e lea faka-Hōlani ʻena.” Ne ma tafoki hake, ʻi heʻema ʻilo ʻema fakakaukaú: “Ne siva kotoa e ʻamanakí.”

Ka naʻe ʻikai siva e meʻa kotoa pē. ʻI heʻeku fakatumutumu ki he ngaahi ngāue ʻi he tui ne ma fakahoko ʻi heʻema luelue ʻi he malaʻe vakapuna ko ʻení, ʻo ma fakatau ki he ngaahi mana ʻe taumalingi mai kiate kimaua ko e ongo faifekaú, naʻe fakafoki mai au ki he lolotongá ʻe ha faifekau moʻui, ʻoku kei mānava, ʻa ia naʻá ne heka hake ki ha vakapuna ke foki ki ʻapi. Naʻá ne fakafeʻiloaki mai ia mo fehuʻi, “Palesiteni Lani, ko e hā te u fai ke u kei mālohi aí? Ko e hā te u fai ke u kei mālohi aí?”

Ko e fehuʻi tatau pē ʻeni ʻi he fakakaukau ʻo hotau toʻutupú ʻi he taimi ʻoku nau mavahe ai mei he ngaahi konifelenisi FSY, kemi ʻa e toʻutupú, fononga ki he temipalé, mo ha taimi pē ʻoku nau ongoʻi ai e ngaahi mālohi ʻo e langí: “ʻE liliu fēfē e ʻofa ki he ʻOtuá ki he tuʻunga fakaʻākonga tuʻuloá?”

Naʻá ku ongoʻi ha ʻofa lahi ki he faifekau ko ʻeni ʻokú ne ngāueʻi e ngaahi houa fakaʻosi ʻo hono misioná, pea ʻi he momeniti ko ia hono ongoʻi e Laumālié, ne ʻikai mei ongo hoku leʻó heʻeku pehē ange, “ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke ke tui e pine hingoá ka ke toki toʻo Hono huafá.”

Naʻá ku fie ala atu ki hono umá mo pehē ange, “Ko e meʻa ʻeni te ke faí. Foki ki ʻapi peá ke fai pē ʻeni. ʻOkú ke fuʻu sai koe pea ʻokú ke mei ulo ʻi he fakapoʻulí. Kuo ʻai koe ʻe hoʻo mapuleʻi ʻi he misioná mo e ngaahi feilaulaú ke ke hoko ko ha foha fakaʻofoʻofa ʻo e ʻOtuá. Kei fakahoko ai pē ʻi ʻapi ʻa e meʻa kuo ngāue lelei kiate koe ʻi hení. Kuó ke ako ke lotu mo ia ke ke lotu ki aí pea mo e fakalea ʻo e lotú. Kuó ke ako ʻEne folofolá pea aʻu o ʻofa he Fakamoʻuí ʻaki hoʻo feinga ke tatau mo Iá. Kuó ke ʻofa he Tamai Hēvaní hangē ko ʻEne ʻofa ki Heʻene Tamaí, tokoni ki he niʻihi kehé hangē ko ʻEne tokoni ki he niʻihi kehé, mo moʻui ʻaki e ngaahi fekaú hangē ko ʻEne moʻui ʻaki kinautolú—pea ko e taimi naʻe ʻikai ke ke moʻui ʻaki aí, kuó ke ʻosi fakatomalaʻi. Ko ho tuʻunga fakaākongá ʻoku ʻikai ko ha foʻi lea pē ʻi ha falani—kuo hoko ia ko ha konga hoʻo moʻuí kuo moʻui fakataumuʻa maʻa ha niʻihi kehe. Ko ia ai, foki ki ʻapi ʻo fakahoko ia. Fakahoko pē ia. Pukepuke ʻa e mālohi fakalaumālié ni he toenga hoʻo moʻuí.”

ʻOku ou ʻilo ʻe tuʻunga ʻi he falala ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo ʻEne hala ʻo e fuakavá, haʻatau lava ʻo maʻu ha loto-falala mo ha nonga fakalaumālie ʻi heʻetau tanumaki ʻa e ngaahi tōʻonga mo e ʻulungaanga māʻoniʻoni te ne lava ke pouaki mo tafunaki ʻa e afi ʻo ʻetau tuí. ʻOfa ke tau takitaha ʻunu ʻo ofi ange ki he ngaahi afi māfana ko iá pea tuʻu maʻu neongo pe ko e hā e ngaahi meʻa ʻe hokó. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.