Konifelenisi Lahi
ʻUnuʻunu ke Ofi Ange ki he Fakamoʻuí
Konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2022


ʻUnuʻunu ke Ofi Ange ki he Fakamoʻuí

ʻI heʻetau fekumi ke ʻiloʻi mo ʻofa ʻi he Fakamoʻuí, ʻoku tau fakamavaheʻi ai kitautolu mei he māmaní ʻo fakafou ʻi he ngaahi fuakava mo e ʻOtuá, makehe kae ʻikai ke tau fakamavaheʻi kitautolu mei he niʻihi ʻoku kehe ʻenau tuí.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou lea he efiafí ni ki he kau muimui loto-fakatōkilalo mo mateaki ʻo Sīsū Kalaisí. ʻI heʻeku vakai ki he lelei ʻo hoʻomou moʻuí mo hoʻomou tui ki hotau Fakamoʻuí ʻi he fonuá ni mo e ngaahi puleʻanga he funga ʻo e māmaní, ʻoku ou ʻofa lahi ange ai ʻiate kimoutolu.

ʻI he ofi ki he fakaʻosinga ʻo ʻEne ngāué, naʻe kole ʻe he kau ākonga ʻa Sīsuú kiate Ia ke Ne fakahā kiate kinautolu ʻa e “fakaʻilonga ʻo [ʻEne hāʻele ʻAnga Ua maí], pea mo e ngataʻanga ʻo māmaní.”1

Naʻe fakahā ange ʻe Sīsū kiate kinautolu ʻa e ngaahi tuʻunga ʻe hoko kimuʻa ʻi Heʻene hāʻele maí pea fakaʻosi ʻaki ʻEne folofola “ʻO ka mou ka mamata ki he ngaahi meʻá ni kotoa pē, [te mou] ʻilo ʻoku ofi [ʻa e taimí].”2

ʻI he konifelenisi lahi kuo ʻosí, naʻá ku fakafanongo lelei ki he ngaahi lea ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi: “ʻOku tatau ai pē ko fē feituʻu ʻoku tau ʻi aí, ka ʻoku tau ʻiloʻi kotoa ʻoku tau moʻui ʻi ha taimi ʻoku fakautuutu ai e koví. … ʻOku ʻiloʻi ʻe he taha kotoa pē ʻoku ʻi ai hono mata ke mamata ki he ngaahi fakaʻilonga ʻo e taimi ko iá, mo e telinga ke fanongo ki he ngaahi lea ʻa e kau palōfitá, ʻoku moʻoni ʻeni.”3

Naʻe fakahikihikiʻi ʻe Sīsū ʻEne kau ākonga loto-toʻa: “Ka ʻoku monūʻia homou matá, he ʻoku nau mamata: mo homou telingá, he ʻoku nau ongoʻi.”4 Fakatauange ke tau maʻu ʻa e tāpuakí ni ʻi heʻetau fakafanongo fakalelei ki he ngaahi folofola ʻa e ʻEikí ʻoku fakafou mai ʻi Heʻene kau palōfitá mo e niʻihi kehe ʻi he konifelenisi ko ʻení.

Uité mo e ʻAkau Koví

Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí ʻi he taimi fakaʻosi ko ʻeni kimuʻa peá Ne toe hāʻele maí, ʻe tupu fakataha hake ʻa e “uité,” ʻa ia ʻokú Ne fakamatalaʻi “ko e fānau ia ʻo e puleʻanga,”5 mo e “ʻakau kovi,” pe ko kinautolu ʻoku ʻikai ke ʻofa ki he ʻOtuá pea ʻikai tauhi ʻene ngaahi fuakavá. Te na “tupu fakataha,”6 ʻi he feituʻu tatau.

Ko hotau māmaní ʻeni kae ʻoua kuo toe hāʻele mai ʻa e Fakamoʻuí, ʻoku lahi e ngaahi meʻa ʻoku leleí mo e koví ʻi he tafaʻaki kotoa pē.7

Mahalo te mou ongoʻi ha ngaahi taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ko ha kauʻi uite mālohi kimoutolu. Faʻa kātakiʻi pē koe! Naʻe folofola ʻa e ʻeikí ʻe kau ʻi he uité ha ngaahi muka ʻe tupu litolito.8 Ko ʻEne kāingalotu kitautolu kotoa, pea neongo e teʻeki ke tau aʻusia e tuʻunga ʻoku tau fakaʻamuá, ʻoku tau maʻu e holi moʻoni ke hoko ko ʻEne kau ākonga.

Fakamālohia ʻEtau Tui kia Sīsū Kalaisí

ʻOku tau ʻiloʻi ko e taimi ʻoku tupulaki ai ʻa e koví ʻi he māmaní, ʻe fiemaʻu ʻe heʻetau moʻui fakalaumālié, pea mo e moʻui fakalaumālie ʻa kinautolu ʻoku tau ʻofa aí, ke tau tanumaki kakato ange, poupouʻi mo fakamālohia ʻa e ngaahi aka ʻo ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí. Naʻe akonaki mai ʻa e ʻaposetolo ko Paulá ke tau aka,9 tuʻumaʻu, mo tuʻu fakamakatuʻu10 ʻi heʻetau ʻofa ki he Fakamoʻuí mo ʻetau vilitaki ke muimui kiate Iá. ʻOku fiemaʻu ʻi he ʻahó ni mo e ngaahi ʻaho ka hoko maí ha tokanga mo ha ngāue fakatefito ange, ʻo maluʻi mei he ngaahi tohoakiʻi kehekehé mo e taʻetokangá.11

Naʻa mo e fakautuutu ko ia e ivi tākiekina ʻo e māmaní ʻi heʻetau moʻuí, ʻoku ʻikai fiemaʻu ke tau manavahē. He ʻikai teitei liʻaki ʻe he ʻEikí ʻEne kakai ʻo e fuakavá. ʻOku ʻi ai ha mālohi totongi huhuʻi ʻo e ngaahi meʻafoaki fakalaumālié mo e fakahinohino fakalangi maʻá e kau māʻoniʻoní.12 Ka neongo ia, ʻoku ʻikai nofoʻia kitautolu ʻe he tāpuaki makehe ko ʻeni ʻo e mālohi fakalaumālié koeʻuhí pē he ko e konga kitautolu ʻo e toʻu tangatá ni. ʻOku maʻu ia ʻi heʻetau fakamālohia ʻetau tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú, ʻi heʻetau ʻiloʻi mo ʻofa ʻiate Iá. Naʻe lotu ʻa Sīsū ʻo pehē, “Ko ʻeni ʻa e moʻui taʻengatá, ko ʻenau ʻilo koe ko e ʻOtua moʻoni pē tahá mo Sīsū Kalaisi ʻa ia naʻá ke fekaú.”13

Hangē ko ia ʻoku tau ʻiloʻí, ko e tui kia Sīsū Kalaisí mo e hoko ko ha ākonga moʻoní ʻoku mahulu ange ia ʻi ha fili ʻoku fakahoko tuʻo taha pē—ʻoku mahulu ange ʻi ha meʻa ʻoku hoko tuʻo taha pē. Ko ha founga ngāue toputapu ia ʻoku tupulaki mo lahi ange ʻi he ngaahi faʻahitaʻu ʻo ʻetau moʻuí, ʻo hokohoko atu kae ʻoua kuo tau tūʻulutui ʻi Hono toʻukupu kelekelé.

ʻI he tupu fakataha ʻa e uité fakataha mo e tea ʻi he māmaní, ʻe lava fēfē ke tau fakaloloto mo fakamālohia ʻetau tukupā ki he Fakamoʻuí ʻi he ngaahi ʻaho ka hokó?

Ko ha ngaahi fakakaukau ʻeni ʻe tolu:

Tau Ako Lahi Ange ki he Moʻui ʻa Sīsuú

ʻUluakí, te tau lava ʻo fakafemoʻuekinaʻi kakato ange kitautolu ʻi he moʻui ʻa Sīsuú, ʻEne ngaahi akonakí, Hono fakaʻeiʻeikí, Hono mālohí, mo ʻEne feilaulau fakaleleí. Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí, “Sio pē kiate au ʻi he fakakaukau kotoa pē.”14 ʻOku fakamanatu mai ʻe he ʻAposetolo ko Sioné, “ʻOku tau ʻofa kiate ia, koeʻuhí ko ʻene tomuʻa ʻofa mai kiate kitautolú.”15 ʻI heʻetau aʻusia lelei ange ʻEne ʻofá, ʻoku tau ʻofa lahi ange ai kiate Ia pea ʻoku fakanatula pē ke tau muimui ki Heʻene sīpinga ʻofa mo tokanga kiate kinautolu ʻoku tau feohí. ʻOku tau toe vakai lelei ange ai kiate Ia ʻi heʻetau ʻunu kiate Ia ʻi he ngaahi ngāue māʻoniʻoni.16 ʻOku tau ʻofa kiate Ia pea feinga ʻi heʻetau fanga kiʻi founga īkí ke muimui kiate Ia.17

Fai e Ngaahi Fuakava mo e ʻEikí

Hokó, ʻi heʻetau ʻiloʻi lelei ange mo ʻofa ʻi he Fakamoʻuí, ʻoku lahi ange ʻetau holi ke tukupā kiate Ia ʻetau līʻoá mo e falalá. ʻOku tau fai ha ngaahi fuakava mo Ia. ʻOku tau kamata ʻaki ʻetau ngaahi palōmesi ʻi he papitaisó, pea ʻoku tau fakapapauʻi ʻa e ngaahi palōmesi ko ʻení mo e ngaahi palōmesi kehé ʻi heʻetau fakatomala fakaʻahó, kolea ha fakamolemolé, mo ʻamanaki loto-vēkeveke ke maʻu ʻa e sākalamēnití he uike takitaha. ʻOku tau tukupā ke “manatu maʻu ai pē kiate ia, mo tauhi ʻene ngaahi fekaú.”18

ʻI he taimi ʻoku tau mateuteu aí, ʻoku tau tali ʻa e ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava ʻo e temipalé. ʻI heʻetau ongoʻi ʻa e ivi tākiekina ʻo ʻitānití ʻi hotau ngaahi momeniti toputapu mo fakalongolongo ʻi he fale ʻo e ʻEikí, ʻoku tau fiefia ke fai ha ngaahi fuakava mo e ʻOtuá mo fakamālohia ʻetau tukupā ke tauhi kinautolú.

ʻOku fakaʻatā ʻe hono fakahoko mo tauhi ʻo e ngaahi fuakavá ke tō loloto ange ai e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí ki hotau lotó. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻi he Liahona ʻo e māhina ní: “ʻE tataki kitautolu ʻe [heʻetau ngaahi] fuakavá ke tau ofi ange kiate Ia. … He ʻikai liʻaki ʻe he ʻOtuá Hono vā fetuʻutaki mo kinautolu kuo nau fokotuʻu ha faʻahinga vā fetuʻutaki pehē mo Iá.”19 Pea hangē ko e lea fakaʻofoʻofa ʻa Palesiteni Nalesoni he pongipongí ni, “ʻOku ʻi ai ha mālohi faka-ʻOtua lahi ange ʻoku haʻu ki he māmaní ʻi hono fakatapui e temipale takitaha, ke fakamālohia ai kitautolu ke tau matuʻuaki e fakalalahi e ngaahi ngāue ʻa e filí.”20

ʻE lava nai ke tau vakai ki he ʻuhinga ʻe tataki ai ʻe he ʻEikí ʻEne palōfitá ke ʻomi e ngaahi temipale toputapú ke ofi ange kiate kitautolu pea tuku ke tau toutou ʻalu ki Hono falé?

ʻI heʻetau hū ki he temipalé, ʻoku fakatauʻatāinaʻi fakataimi ai kitautolu mei he ngaahi ivi tākiekina fakamāmani ʻoku tau fefaʻuhi mo iá, ʻi heʻetau ako ki he taumuʻa ʻo ʻetau moʻuí mo e ngaahi meʻafoaki taʻengata ʻoku foaki mai ʻo fakafou ʻi hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.

Ko Hono Maluʻi e Meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní

Fakaʻosí, ko ʻeku fakakaukau hono tolú: ʻi he ngāue toputapú ni ʻoku tau mataʻikoloa ʻaki, maluʻi pea taukaveʻi mo maluʻi ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ne toki fakatou lea atu ʻa Palesiteni M. Lāsolo Pālati mo ʻEletā Kēvini W. Piasoni ki he fakatokanga fakaepalōfita ʻa Palesiteni Nalesoní ʻa ia te u toe fakahoko atu: “he ʻikai lava ke tau moʻui fakalaumālie taʻe-kau ai ʻa e tataki, fakahinohino mo e ivi fakafiemālie, mo tatau maʻu pē ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”21 Ko ha meʻafoaki ia he ʻikai lava ke fakamahuʻingaʻi. ʻOku fai hotau lelei tahá ke maluʻi ʻetau ngaahi aʻusia fakaʻahó, ke nofoʻia kitautolu ʻe he ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko ha maama kitautolu ki māmani, pea ʻo ka fiemaʻu, ʻoku tau loto-fiemālie ke fili ke kehe mei he niʻihi kehé. Naʻe toki fehuʻí ni ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ki he kakai lalahi kei talavoú: “ʻOkú [ke] ‘fili nai ke makehe?’ … Ka ko e mahuʻinga [tahá] … ʻa e ngaahi fili ʻokú ke fai ʻi hoʻo moʻui fakatāutahá. … ʻOkú ke fehangahangai nai mo e fakafepaki ʻa e māmaní?”22

Fili ke Makehe mei he Māmaní

ʻI ha tohi ne toki fakahoko kimuí ni mai ʻi he mītia fakasōsialé, ne u kole ki ha kaungā-ākongá ke vahevahe e ngaahi fili ne nau fai ne fiemaʻu ai ke nau makehe mei he māmaní. Naʻá ku maʻu ha ngaahi tali ʻe laungeau.23 Ko ha niʻihi pē ʻeni:

ʻAmanitā: Ko ha neesi au ʻoku ngāue ʻi he fale fakapōpula fakalotofonuá. ʻOku ou feinga ke tokangaʻi e kau pōpulá ʻo hangē ko ia naʻe mei fai ʻe Kalaisí.

Lesieli: Ko ha tokotaha hiva opera au, pea ʻoku faʻa pehē te u tui ha teunga pē ʻe ʻomai kiate au, ʻo tatau ai pē pe ʻoku taau. [Koeʻuhí ʻoku ou maʻu ʻenitaumeni,] Naʻá ku talaange [ki he kau pulé] ʻoku fiemaʻu ke [taau] ʻa e teungá. Naʻa nau loto-mamahi … ka naʻe faifai pe pea nau fai e ngaahi liliú. He ʻikai ke u fakafetongi e nonga ʻoku maʻu mei he tuʻu ko ha fakamoʻoni ʻo Kalaisí ʻi he taimi kotoa pē.

Kulisi: Ko ha taha inu kava mālohi au (ʻoku ou fakaakeake), moʻui taau mo e temipalé, mēmipa ʻo e Siasí. ʻOku ʻikai ke u fakalongolongo pē fekauʻaki mo ʻeku ngaahi aʻusia ʻi he maʻunimaá mo hono maʻu ha fakamoʻoni ki he Fakaleleí [ʻa Sīsū Kalaisí].

Loleini: Naʻá ku lolotonga faʻu ha kiʻi faiva mo hoku kaungāako ʻi he ako māʻolungá. Naʻá na fiemaʻu ke liliu hoku ʻulungāanga fakalongolongo mo maá ki he lea kapekapé. Naʻá na toutou fakaʻaiʻai au, ka naʻe ʻikai ke u tali peá u tuʻumaʻu.

ʻĀtama: ʻOku tokolahi ha kakai ʻoku ʻikai ke nau tui mai ʻi heʻeku talaange ʻoku ou tauhi ʻa e fono ʻo e angamaʻá pea fili ke fakamamaʻo mei he ponokalafí. ʻOku ʻikai mahino kiate kinautolu ʻa e lelei ʻo e fiefia mo e nonga fakaʻatamai ʻokú ne ʻomi kiate aú.

ʻEla: Ko ʻeku tamaí ko ha taha ʻo e kau LGBTQ. ʻOku ou feinga maʻu pē ke fakakaukau ki he ongo ʻa e niʻihi kehé lolotonga ʻeku tuʻu ko ha fakamoʻoni ʻo Kalaisi pea tauhi moʻoni ki he meʻa ʻoku ou tui ki aí.

ʻAnitulate: Naʻá ku fakakaukau ke hokohoko atu ʻeku ʻalu ki he lotú ʻi he taimi naʻe fili ai hoku fāmilí ke ʻoua naʻa nau toe ʻalú.

Pea ko e fakaʻosí meia Seli: Naʻá ma kau atu ki ha polokalama he fale ʻo e kōvaná. Naʻa nau tufa mai ha uaine ke fai ha “fakamonūʻia”. Naʻá ku vili ki he vaí, neongo naʻe pehē ʻe he kau ngāué ʻe fakatupu loto-ʻita. Naʻa mau fakamonūʻiaʻi ʻa e kōvaná, pea naʻá ku hiki maʻolunga hake ʻeku ipu vaí! Naʻe ʻikai loto-ʻita ʻa e kōvaná.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni, “ʻIo, ʻokú ke moʻui ʻi he māmaní, ka ʻoku kehe ʻaupito ho ngaahi tuʻunga ʻulungaanga mei he māmaní ke tokoniʻi koe ke ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi ʻuli ʻo e māmaní.”24

Ko ʻAnasitāsiá, ko ha faʻē kei talavou ʻi ʻIukuleini naʻe ʻi he falemahakí he naʻá ne toki fāʻeleʻi ha pēpē tangata ʻi he kamata ʻa e pomu ʻi Kiví ʻi Fēpueli ne toki ʻosí. Naʻe fakaava hake ʻe ha neesi ʻa e matapā ʻo e loki ʻi falemahakí peá ne pehē mai ʻi ha leʻo fakavavevave, “Kofukofuʻi hoʻo pēpeé, peá ke ʻalu ki he holó—he taimí ni!”

Naʻe pehē ʻe ʻAnasitāsia kimui ange:

“Naʻe ʻikai ke u teitei fakakaukau ʻe fuʻu faingataʻa hoku ngaahi fuofua ʻaho ʻo e tuʻunga fakafaʻeé, ka … ʻoku ou tokanga taha pē … ki he ngaahi tāpuaki mo e ngaahi mana kuó u mamata aí.

“ʻI he taimi ní, … mahalo ʻe ngali taʻemalava ke fakamolemoleʻi ʻa kinautolu kuo nau fakatupu ha maumau mo ha fakatuʻutāmaki lahi …, ka ʻi heʻeku hoko ko ha ākonga ʻa Kalaisí, ʻoku ou maʻu ha tui te u lava pē ʻo [fakamolemoleʻi]. …

“ʻOku ʻikai ke u ʻiloʻi e meʻa kotoa ʻe hoko ʻi he kahaʻú … ka ʻoku ou ʻiloʻi ʻe hanga ʻe hono tauhi ʻetau ngaahi fuakavá ʻo fakaʻatā ke nofoʻia maʻu pē kitautolu ʻe he Laumālié, … ʻo tau lava ai ke ongoʻi ʻa e fiefiá mo e ʻamanaki leleí, … naʻa mo e ngaahi taimi faingataʻá.”25

Ko e Talaʻofa ʻo e Moʻui Taʻengatá mo e Langilangi Faka-Selesitialé

Kāinga, kuo tāpuekina au ke u maʻu lahi e ʻofa ʻa hotau Fakamoʻui ʻofeina ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ou ʻiloʻi ʻokú Ne moʻui mo tataki ʻEne ngāue māʻoniʻoní. ʻOku ʻikai ke u maʻu ha lea feʻunga ke fakahaaʻi ʻaki ʻeku ʻofa kiate Iá.

ʻOku tau hoko kotoa ko e “fānau ʻo e fuakavá” ʻo kāpui ʻa e māmaní ʻi he ngaahi puleʻanga mo e anga fakafonua ʻi he konitinēniti kotoa, ʻo toko laui miliona, ʻi heʻetau tatali ki he hāʻele nāunauʻia mai hotau ʻEiki mo e Fakamoʻuí. ʻI heʻetau ulo atu ko ha maama kiate kinautolu ʻoku tau feohí, ʻoku tau fakafōtunga lelei ai ʻetau ngaahi holí, fakakaukaú, filí, mo e tōʻongá. ʻI heʻetau fekumi ʻaki hotau lotó kotoa ke ʻiloʻi mo ʻofa ʻi he Fakamoʻuí, ʻoku tau fakamavaheʻi ai kitautolu mei he māmaní ʻo fakafou ʻi he ngaahi fuakava mo e ʻOtuá, ʻaki ʻetau fakaʻapaʻapa makehe kiate Ia mo ʻEne ngaahi akonakí, kae ʻikai ke tau fakamavaheʻi kitautolu mei he niʻihi ʻoku kehe ʻenau tuí.

ʻOku fakaofo ʻa e fonongá ke hoko ko ha uite ʻi he lotolotonga ʻo e teá, pea fakamamahi he taimi lahi, ka ʻoku fakanonga ʻe he tui kuo matuʻotuʻa mo fakapapauʻi tonu maí. ʻI hoʻo fakaʻatā hoʻo ʻofa ki he Fakamoʻuí mo ʻEne ʻofa ʻiate koé ke tōkakano ki ho lotó, ʻoku ou palōmesi atu ha loto-falala, ha nonga, mo ha fiefia lahi ange ʻi hoʻo fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ʻo hoʻo moʻuí. Pea naʻe talaʻofa e Fakamoʻuí: “[Te u] tānaki fakataha ʻa hoku kakaí, ʻo fakatatau ki he talanoa fakatātā ʻo e uité mo e teá, koeʻuhí ke lava ʻo maluʻi ʻa e uité ʻi he ngaahi feleokó ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá, pea fakakalauni ʻaki ʻa e nāunau fakasilesitiale.”26 ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Mātiu 24:3.

  2. Mātiu 24:33.

  3. Henry B. Eyring, “Tuʻu Maʻu ʻi he Ngaahi Matangi Mālohí,” Liahona, Mē 2022, 27.

  4. Mātiu 13:16; tānaki atu hono fakamamafaʻí.

  5. Mātiu 13:38.

  6. Mātiu 13:30.

  7. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele: “ʻE nofo ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he tūkunga ko ʻeni ʻo e uite-mo-e-teá kae ʻoua ke hoko ʻa e Nofo Tuʻí. ʻOku ʻi ai ha ngaahi tea ʻoku fakapuli ko e uite” (“Becometh as a Child,” Ensign, May 1996, 68).

  8. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 86:4, 6.

  9. Vakai, Kolose 2:7.

  10. Vakai, Kolose 1:23; vakai foki, ʻEfesō 3:17; Neal A. Maxwell, “Grounded, Rooted, Established, and Settled” (Brigham Young University devotional, Sept. 15, 1981), speeches.byu.edu.

  11. ʻI he Mātiu 13:22, naʻe fakatokanga ʻa Sīsū ki Heʻene kau ākongá ke ʻoua naʻa tuku e tokanga ki he ngaahi meʻa ʻo e māmaní mo e kākā ʻo e koloá ke “fakakāsiaʻi ʻa e folofolá” pea taʻofi ʻenau tupulaki fakalaumālié. ʻOku ou saiʻia ke fakafehokotaki ʻa e kupuʻi lea “fakakāsiaʻi ʻa e folofolá” ki he vahe ʻuluaki ʻo e tohi ʻa Sioné, ʻa ia ʻoku pehē ai ʻe Sione ko e folofolá ʻa Sīsū: “Naʻe ʻi he kamataʻanga ʻa e Folofola, pea naʻe ʻi he ʻOtuá ʻa e Folofola. … Naʻe ngaohi ʻe ia ʻa e meʻa kotoa pē; pea naʻe ʻikai ha meʻa ʻe ngaohi kae ʻiate ia pē” (Sione 1:1, 3). ʻE lava ke fakakāsiaʻi ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí, mo ʻetau vilitaki ke muimui kate Iá, ʻa ʻetau ʻofa ki he Fakamoʻuí, pe taʻofi ʻene tupulakí koeʻuhí ko hono taʻofi ʻo e maama mo e meʻakai fakalaumālié (vakai, ʻAlamā 32:37–41).

  12. Vakai, Neil L. Andersen, “A Compensatory Spiritual Power for the Righteous” (fakataha lotu ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí, 18 ʻAokosi 2015), speeches.byu.edu.

  13. Sione 17:3.

  14. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:36.

  15. 1 Sione 4:19.

  16. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Tēvita B. Haiti:

    “Ko e moʻoni kuo mamata ha niʻihi ki he Fakamoʻuí, ka ʻi he taimi ʻe vakai ai ha taha ki he tikisinalé, ʻokú ne ʻilo ʻoku lahi e ngaahi fakaʻuhinga ki he foʻi lea ko e mamatá, hangē ko e ʻilo kau kiate Iá, faʻa ʻiloʻilo kau kiate Iá, ko hono ʻiloʻi Ia mo ʻEne ngāué, ʻa Hono mahuʻingá, pe ko hono maʻu ha mahino kiate Iá.

    “ʻOku ‘atā e fakamaama fakalangi mo e ngaahi tāpuaki peheé maʻatautolu kotoa” (“Temples and Work Therein,” Ensign, Nov. 1990, 61).

  17. Vakai, Mōsaia 5:13.

  18. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:77.

  19. Russell M. Nelson, “Ko e Fuakava Taʻengatá,” Liahona, ʻOkatopa 2022, 5.

  20. Russell M. Nelson, “Ko e hā ʻa e Moʻoní?,” Liahona, Nōvema 2022, 29.

  21. Russell M. Nelson, “Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau Moʻuí,” Liahona, Mē 2018, 96.

  22. Dallin H. Oaks, “Going Forward in the Second Century” (fakatahalotu ʻa e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi, 13 Sepitema 2022), speeches.byu.edu. Naʻe fai ʻe Palesiteni ʻOakesi ko e kupuʻi lea “loto-toʻa ke makehe” ne toʻo mei ha fakamatala ne toki fai ʻi he Deseret Magazine ʻe ʻEletā Kalake G. Kilipati, ko e Komisiona ʻo e Potungāue Ako ʻa Siasí, ʻo kau ki hono tauhi ʻo e ʻiloʻi ʻo e tuʻunga fakalotú ʻi he ako māʻolunga angé (vakai, “Dare to Be Different,” Deseret Magazine, Sept. 2022, deseret.com).

  23. Kapau ʻokú ke fie ako mei he niʻihi kehe ne nau fakamatala ki he founga ne nau kehe ai mei he māmaní, te ke lava ʻo lau ʻenau ngaahi fakamatalá ʻi he Facebook (vakai, Neil L. Andersen, Facebook, Aug. 18, 2022, facebook.com/neill.andersen) pe Instagram (see Neil L. Andersen, Instagram, Aug. 18, 2022, instagram.com/neillandersen).

  24. Russell M. Nelson, “ʻAmanakiʻanga ʻo ʻIsilelí” (fakatahalotu fakamāmani lahi ʻa e toʻu tupú, 3 Sune 2018), HopeofIsrael.ChurchofJesusChrist.org.

  25. Anastasia Kocheva, “Facing the Conflict in Ukraine, Healing the Conflict in My Heart,” YA Weekly, Mē 2022.

  26. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 101:65.