Konifelenisi Lahi
Hoko ʻo Haohaoa ʻIate Ia
Konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2022


Hoko ʻo Haohaoa ʻIate Ia

ʻOku toki lava pē hotau fakahaohaoaʻí ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá.

ʻOku maʻu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní mo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ʻa e mālohi ke fakamoʻui mo liliu kitautolu. Te Na lava ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau hoko ʻo hangē ko Kinauá.

ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuohilí, naʻe kamata ke mahamahaki ha taha ʻo homa mokopuna tangata ko ʻĒloné. Naʻá ne ongosia, ʻi ai mo ha ngaahi lavelavea pea naʻe ʻikai ke ne fōtunga moʻui lelei. Hili ha ngaahi sivi fakafaitoʻo, ne ʻilo ʻoku vai ʻaupito hono totó, ko ha mahaki ia ʻoku ʻikai ke toe faʻu ʻe he uho ʻo e ngaahi huí ʻa e selo kulokulá, selo hinehiná mo e peletiletí (platelets). Ka ‘ikai faitoʻo pea ka ʻikai pau e faitoʻó, he ʻikai lava ke fatu lelei hono totó pe tāmateʻi e fanga kiʻi vailasí, naʻa mo haʻane kiʻi humu, lavea pe puke iiki ʻe vave pē ke ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻa ʻene moʻuí.

Ne ʻi ai ha kiʻi vahaʻataimi, naʻe fakahoko maʻu pē ha huhu peletileti mo ha huhu toto kiate ia ke ne hao mei he fakatuʻutāmakí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he kau toketaá ko e faitoʻo pē ki he mahakí ko ha tafa ke fetongi e uho ʻi hono huí (bone marrow), pea ko e faingamālie lelei taha ke lavameʻa aí ko e ʻomi e uho ʻo hano tokoua. Kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻo hono ngaahi tokouá ʻe tatau mo ia, ʻe lava ke hoko e tafá ko ha fakahaofi moʻui. Naʻe sivi ʻa hono ngaahi tehina ʻe toko faá, pea naʻe ʻilo ai ko Mekisuele toko taha pē naʻe hōhoa tatau mo iá.

Neongo ne maʻu ha taha ʻokú na hōhoa tatau, ka ʻoku kei ʻi ai pē ha ngaahi fakatuʻutāmaki ʻe ala hoko ʻi he tafa ke fetongi e uho ʻo e huí. Naʻe fiemaʻu ʻe he ngāue ia ko ʻení ke fakaʻauha e fanga kiʻi selo ʻi he uho mahakiʻia ʻo ʻĒloné ʻaki ha faitoʻo kimo mo e mīsini hulu (radiation) kimuʻa pea toki fakahū mai e ngaahi selo tefitó (stem cells) mei he uho ʻi he hui ʻo hono tehina ko Mekisuelé. Pea koeʻuhí kuo uesia e sisitemi maluʻi (immune system) ʻo ʻĒloné, naʻe fiemaʻu ke tuku mavahe ia ʻi he falemahakí ʻi ha ngaahi uike pea hoko atu ki ʻapi ʻi ha ngaahi māhina mo ha ngaahi tuʻutuʻuni, fakataputapui mo ha faitoʻo makehe.

Ko e ola ʻo e tafa ne fai ki ai e ʻamanakí ke ʻoua naʻa taʻe tali ʻe he sino ʻo ʻĒloné ʻa e ngaahi selo tokoní pea ke faʻu pē ʻe he selo ʻo Mekisuelé ʻa e ngaahi selo kulokula mo e hinehiná pea mo e ʻū peletileti naʻe fiemaʻu ʻi he sino ʻo ʻĒloné. ʻOku fakatupunga ʻe ha tafa fakafetongi ola leleí ha liliu moʻoni ʻi he sinó. Ko e fakaofó, ne fakamatalaʻi ʻe ha toketā kapau ʻe faihia ʻa ʻĒlone pea ʻilonga hono totó he feituʻu ne faihia aí, ʻe lava ke puke ʻe he kau polisí ʻa hono tokoua ko Mekisuelé. Ko hono ʻuhingá he ʻe tupu e toto ʻo ʻĒloné mei he ngaahi selo ne ʻoatu meia Mekisuelé pea ʻe ʻilonga ai e DNA ʻo Mekisuelé, pea ʻe peheni ai pē ʻi he toenga ʻo ʻene moʻuí.

Kuo hoko ʻa hono fakahaofi ʻa ʻĒlone ʻe he toto hono tokouá ke fakatupunga ai ha ngaahi fakakaukau kehekehe fekauʻaki mo e toto fakalelei ʻo Sīsū Kalaisí pea mo e ola ʻo ʻEne Fakaleleí kiate kitautolú. ʻOku ou fakaʻamu ke lea he ʻahó ni fekauʻaki mo e liliu tuʻuloa mo foaki moʻui ʻoku hoko ʻi heʻetau fakaʻatā e ʻEikí ke Ne fakahoko ha ngaahi mana ʻiate kitautolú.1

Naʻe ʻikai maʻu ʻe ʻĒlone ʻa e mālohi ʻiate ia pē ke ikunaʻi e mahakí. Naʻe ʻikai lava ke faʻu ʻe hono sinó ʻa e ngaahi selo ne fiemaʻu ʻe he totó ke ne moʻui aí. Naʻe tatau ai pē pe ko e hā ha meʻa te ne fai fakataautaha, he ʻikai ke ne lava ʻo faitoʻo ʻa e uho ʻi hono huí. ʻOku tatau pē ʻa e ʻikai lava ʻe ʻĒlone ʻo faitoʻo iá, mo e ʻikai ke tau lava ʻo fakahaofi kitautolú. ʻE tatau ai pē pe ko e hā e lahi hotau iví, ko ʻetau akó, potó, pe mālohí, he ʻikai ke tau lava ʻo fakamaʻa kitautolu mei heʻetau angahalá, liliu hotau sinó ki ha tuʻunga taʻe-faʻa-mate, pe hakeakiʻi kitautolu. ʻOku toki lava pē ia ʻi he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí mo ʻEne Fakalelei taʻe fakangatangatá. “ʻOku ʻikai ha hala pe ha hingoa kuo tuku mai ʻi he lalo langí ʻa ia ʻe lava ʻo fakamoʻui ai ʻa e tangatá ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.”2 Ko Hono toto faifakaleleí ʻokú ne fakamaʻa kitautolu mo fakamāʻoniʻoniʻi kitautolú.3

Neongo naʻe ʻikai lava ʻe ʻĒlone ʻo fakamoʻui ia, ka ke lava e faitoʻó ʻo ngāué naʻe fiemaʻu ke ne loto-fiemālie ke fakahoko e ngaahi meʻa naʻe kole ange ʻe he kau toketaá—naʻa mo ha ngaahi meʻa mātuʻaki faingataʻa ʻaupito. Neongo he ʻikai ke tau lava ʻo fakahaofi pē kitautolu, ka ʻi he taimi te tau fakavaivai ai ki he finangalo ʻo e ʻEikí mo tauhi ʻetau ngaahi fuakavá, ʻoku fakaʻatā ʻa e halá maʻa hotau huhuʻí.4 Hangē ko e founga fakaofo ʻo e liliu e DNA ʻi he toto ʻo ʻĒloné, ʻe lava foki ke liliu mo hotau lotó,5 ke maʻu ʻa Hono tataú ʻi hotau fofongá,6 pea hoko ko ha kakai foʻou ʻia Kalaisi.7

Naʻe fakamanatu ʻe ʻAlamā ki he kakai Seilahemalá fekauʻaki mo e toʻu tangata kimuʻa naʻe uluí. Naʻe lea ʻa ʻAlamā fekauʻaki mo ʻene tamaí ʻo pehē naʻe “fakatatau ki heʻene tuí naʻe hoko ha fuʻu liliu lahi ʻi hono lotó.”8 Naʻá ne fehuʻi ange leva ʻo pehē, “Kuo mou ongoʻi koā ʻa e fuʻu liliu lahí ni ʻi homou lotó?”9 Naʻe ʻikai ko e kakaí ne nau liliu honau loto pē ʻonautolú. Ko e ʻEikí naʻá Ne fakahoko ʻa e liliu moʻoní. Naʻe fakamahinoʻi lelei ʻeni ʻe ʻAlamā. Naʻá ne pehē, “Vakai, naʻá ne liliu honau lotó.”10 Naʻa nau “fakavaivaiʻi ʻa kinautolu ʻo nau falala ki he ʻOtua moʻoni mo moʻuí … [pea] naʻa nau tui faivelenga ʻo aʻu ki he ngataʻangá … [pea] naʻe fakamoʻui ʻa kinautolu.”11 Naʻe loto-fiemālie ʻa e kakaí ke fakaava honau lotó mo fakahaaʻi ʻa e tuí, pea naʻe liliu leva ʻe he ʻEikí honau lotó. Pea ko ha fuʻu liliu lahi moʻoni ia! Fakakaukau ki he faikehekehe ʻi he moʻui ʻo e ongo tangata ko ʻeni ne ui ko ʻAlamaá, kimuʻa pea ʻi he hili ʻa e liliu hona lotó.12

Ko e fānau kitautolu ʻa e ʻOtuá mo ha ikuʻanga fakalangi. ʻE lava ke tau liliu mo kitautolu pea hoko ʻo hangē ko Iá pea maʻu e “kakato ʻo e fiefiá.”13 Ka ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku loto ʻa Sētane ke tau moʻui mamahi ʻo hangē pē ko iá.14 ʻOku tau maʻu ʻa e ivi malava ke fili ʻa e tokotaha te tau muimui aí.15 Ko e taimi ʻoku tau muimui ai kia Sētané, ʻoku tau foaki ange ha mālohi kiate ia.16 Ko e taimi ʻoku tau muimui ai ki he ʻOtuá, ʻokú Ne foaki mai ʻa e mālohí kiate kitautolu.

Naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻoku totonu “ke [tau] haohaoa.”17 ʻE malava ke ngali faingataʻa ʻeni. ʻOku ou lava lelei pē ʻo vakai ki heʻeku ngaahi taʻefeʻunga fakatāutahá mo ʻiloʻi ʻeku kei taumamaʻo mei he haohaoá. Mahalo te tau fakahehema ke fakakaukau kuo pau ke tau fakahaohaoaʻi kitautolu, ka ʻoku ʻikai malava ia. He ʻikai hoko ia ʻi hano muimuiʻi e fokotuʻu kotoa pē ʻi he tohi kotoa pē ʻi he māmaní fekauʻaki mo e tokoniʻi pē kitá. ʻOku taha pē ʻa e foungá pea ʻoku taha pē ʻa e hingoa ʻoku hoko ai ʻa e haohaoá. ʻOku “fakahaohaoaʻi [kitautolu] ʻia Sīsū ko e fakalaloa ʻo e fuakava foʻoú, ʻa ia naʻá ne fakahoko ʻa e fakalelei haohaoa ko ʻení ʻi he lilingi hono taʻataʻa ʻoʻoná.”18 ʻOku toki lava pē hotau fakahaohaoaʻí ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá.

ʻOkú ke lava nai ʻo fakakaukauloto ki he mei ongoʻi lōmekina ʻe homa mokopuna kei siʻi ko ʻĒloné ke ne fakakaukau naʻe pau ke mahino kiate ia peá ne fakahoko ʻiate ia pē ʻa e ngaahi ngāue fakafaitoʻo kotoa pē ʻoku kaunga ki hono tafá? ʻOku ʻikai totonu ke tau mahalo ʻoku fiemaʻu ke tau fai pē ʻa e meʻa naʻe fakahoko ʻe he Fakamoʻuí ʻi he hala fononga fakaofo ʻo hotau fakahaohaoaʻí.

ʻI he fakaʻosi ʻe Molonai ʻene lekōtí, naʻá ne akonaki ʻo pehē: “Io, haʻu kia Kalaisi, pea hoko ʻo haohaoa ʻiate ia, … pea kapau te mou fakafisi ʻa kimoutolu mei he anga taʻe-māʻoniʻoni kotoa pē, pea ʻofa ki he ʻOtuá ʻaki homou iví, ʻatamaí, mo e mālohí kotoa pē, pea ʻe toki feʻunga ʻa ʻene ʻaloʻofá kiate kimoutolu, koeʻuhí ke tupu ʻi heʻene ʻaloʻofá ʻa hoʻomou haohaoa ʻia Kalaisí”19 Ko ha moʻoni fakafiemālie mo mālohi ia! ʻOku feʻunga ʻa ʻEne ʻaloʻofá kiate au. ʻOku feʻunga ʻa ʻEne ʻaloʻofá kiate koe. ʻOku feʻunga ʻa ʻEne ʻaloʻofá kiate kinautolu kotoa pē “ʻoku feinga mo mafasiá.”20

Ko e ngaahi faitoʻo ko ia ne fai kia ʻĒloné, ʻoku ʻi ai maʻu pē ha faʻahinga fakaʻalongaua ki he olá. Ko hono moʻoní, naʻe fiemaʻu ke toe fai ha tafa hono ua kia ʻĒlone ʻi he taimi naʻe hoko ai ha ngaahi faingataʻa ʻi he ʻuluaki tafá. Fakafetaʻi ko e liliu fakalaumālie ʻo e lotó, he ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke tau fifili pe ʻe hoko nai ia. ʻI he taimi ʻoku tau moʻui ai ʻo fakatatau mo Hono finangaló, “ʻo falala kakato ki he ngaahi lelei ʻaʻana ʻa ia ʻokú ne māfimafi ke fakamoʻuí,”21, ʻoku ʻi ai ha fakapapau peseti ʻe 100 ʻe fakamaʻa kitautolu ʻe he taʻataʻa ʻo e Fakamoʻuí pea iku ʻo fakahaohaoaʻi [kitautolu] ʻiate Ia. Ko Ia “ko e ʻOtua ʻo e moʻoní, pea ʻoku [ʻikai lava ke] loi.”22

ʻOku ʻikai ha tālaʻa ko e ngāue ko ʻeni ki he liliú ʻe fiemaʻu ki ai ha taimi lahi pea he ʻikai kakato ia kae ʻoua kuo ʻosi ʻa e moʻuí ni, ka ʻoku pau ʻa e talaʻofá. Ko e taimi ʻoku ngali taumamaʻo ai ʻa e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá, te tau kei fakatuʻamelie pē ki he ngaahi talaʻofa ko iá mo ʻiloʻi kuo pau ke fakakakato ia.23

Kuo hoko ʻa e liliu fakaofo ʻi he moʻui ʻa ʻĒloné ke ʻomi ai ha fiefia lahi ki homau fāmilí. Fakakaukauloto angé ki he fiefia lahi ʻi he langí ʻi he taimi ʻe hoko ai ha ngaahi liliu lahi ʻi hotau laumālié.

ʻOku ʻofa ʻetau Tamai Hēvaní mo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ʻiate kitautolu pea kuó Na ʻaloʻofa mai ke liliu mo fakahaohaoaʻi kitautolu. ʻOkú Na finangalo ke fai ʻeni. ʻOku mahuʻinga ia ki Heʻena ngāué mo e nāunaú.24 ʻOku ou fakamoʻoni atu ʻokú Na maʻu ʻa e mālohi ke fakahoko ʻení ʻi heʻetau omi kiate Kinaua ʻi he tuí. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.