Konifelenisi Lahi
Tukufakaholo ʻo e Poupoú
Konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2022


Tukufakaholo ʻo e Poupoú

ʻOku ou poupou atu ke mou hokohoko atu ʻi he fāifeinga ke taau ke foki ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou houngaʻia ke ʻi heni mo kimoutolu ʻi he konifelenisi lahi ko ʻeni ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoʻniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Kuo mau ongoʻi hoʻomou tuí mo e ʻofá ʻi ha feituʻu pē ʻoku mou kau mai mei ai. Kuo fakamaamaʻi kitautolu ʻe he ngaahi akonaki fakalaumālié, ngaahi fakamoʻoni mālohí, pea mo e mūsika fakaʻofoʻofá.

ʻOku ou poupou atu ke mou hokohoko atu ʻi he fāifeinga ke taau ke foki ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi. Ko e fē pē feituʻu ʻokú ke ʻi ai ʻi he hala ʻo e fuakavá, te ke aʻusia ai ha faingataʻa ʻi he ngaahi ʻahiʻahi fakatuʻasino ʻo e moʻui fakamatelié mo e fakafepaki ʻa Sētané.

Hangē ko hono talamai ʻe heʻeku faʻeé ʻi heʻeku lāunga he faingataʻa ha meʻá, “Ko ia pē Hala, kuo pau pē ke faingataʻa. Kuo pau pē ke pehē. Ko e moʻuí ko ha siviʻanga ia.”

Naʻá ne lava ʻo lea ʻaki ia ʻi he fiemālie, naʻa mo ha malimali pē, koeʻuhí he naʻá ne ʻiloʻi ha meʻa ʻe ua. Neongo pe ko e hā e faingataʻá, ko e meʻa mahuʻinga tahá ke aʻu ki ʻapi ke nofo mo ʻene Tamai Hēvaní. Pea naʻá ne ʻiloʻi te ne lava ʻo fakahoko ia ʻi he tui ki hono Fakamoʻuí.

Naʻá ne ongoʻi ʻokú Ne ofi kiate ia. ʻI he ngaahi ʻaho naʻá ne ʻiloʻi ai ʻoku vave ʻene mālōloó, naʻá ne talanoa mai ai kau ki he Fakamoʻuí ʻi heʻene tokoto ʻi hono loki mohé. Naʻe ʻi ai ha matapā ki ha loki ʻe taha ofi ki hono mohengá. Naʻá ne malimali mo sio ki he matapaá ʻi heʻene lea fiemālie ʻe vavé ni pē haʻane mamata kiate Iá. ʻOku ou kei manatuʻi pē ʻeku sio ki he matapaá mo fakakaukauloto ki he loki ʻi mui aí.

ʻOkú ne ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié he taimí ni. Naʻá ne lava ʻo tukutaha ʻene tokangá ʻi he pale naʻá ne fiemaʻú neongo e ngaahi taʻu ʻo ʻene faingataʻaʻia fakaesino mo fakatāutahá.

Ko e tukufakaholo ʻo e poupou naʻá ne tuku mai maʻamautolú ʻoku fakamatalaʻi lelei taha ia ʻi he Molonai 7, ʻa ia naʻe poupouʻi ai ʻe Molomona hono foha ko Molonaí mo hono kakaí. Ko ha tukufakaholo ia ʻo e poupou ki ha hakó ʻo hangē ko ia ne fai ʻe heʻeku faʻeé ki hono fāmilí. Naʻe tuku ʻe Molomona e tukufakaholo ko ia ʻo e poupoú kiate kinautolu kotoa pē ʻoku nau loto-fakapapau ke fakafeʻungaʻi kinautolu ki he moʻui taʻengatá, ʻi honau ngaahi sivi kotoa pē he matelié.

ʻOku kamata ʻa Molomona ʻi he ngaahi ʻuluaki veesi ʻo e Molonai 7 ʻaki ha fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi, kau ʻāngeló, pea mo e Laumālie ʻo Kalaisí, ʻa ia ʻoku tau lava ai ke ʻilo ʻa e leleí mei he koví pea mo lava ʻo fili ki he totonú.

ʻOkú ne fakamuʻomuʻa ʻa Sīsū Kalaisi, ʻo hangē ko ia ʻoku fakahoko ʻe kinautolu kotoa kuo nau lavameʻa ʻi hono poupouʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻia ʻi he hala ki honau ʻapi fakalangí:

“He ʻoku ʻikai lava ʻo fakamoʻui ha tangata, ʻo fakatatau ki he ngaahi folofola ʻa Kalaisí, kapau ʻoku ʻikai ke nau tui ki Hono huafá, ko ia, kapau kuo ngata ʻa e ngaahi meʻá ni, pea kuo ngata mo e tuí foki; pea ʻoku fakamanavahē ʻa e tuʻunga ʻoku ʻi ai ʻa e tangatá, he ʻoku nau hangē kuo ʻikai ke fai ha huhuʻí.

“Kae vakai, ʻe hoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku mou lelei ange ai, he ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku mou maʻu ʻa e tui kia Kalaisí koeʻuhí ko hoʻomou angamaluú; he kapau ʻoku ʻikai ke mou maʻu ha tui kiate ia tā ʻoku ʻikai te mou feʻunga ke lau ʻa kimoutolu fakataha mo e kakai ʻo hono siasí.”1

Naʻe vakai ʻa Molomona ki heʻenau angamaluú ko ha fakamoʻoni ki he mālohi ʻo ʻenau tuí. Naʻá ne vakai ʻoku nau ongoʻi ʻoku nau fakafalala ki he Fakamoʻuí. Naʻá ne poupou kiate kinautolu ʻaki ʻene fakamatala ki he tui ko iá. Naʻe hokohoko atu hono poupouʻi kinautolu ʻe Molomoná ʻaki ʻene tokoniʻi kinautolu ke nau ʻiloʻi ʻe hanga ʻe heʻenau tuí mo e angamaluú ʻo langaki ʻenau fakapapau mo e loto-falala ki he lavameʻa ʻi honau faingataʻaʻiá:

“Pea ko e tahá, ʻe hoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou fie lea kiate kimoutolu ʻo kau ki he ʻamanaki leleí. ʻE lava fēfē ke mou maʻu ʻa e tuí, kapau ʻoku ʻikai te mou maʻu ʻa e ʻamanaki leleí?

“Pea ko e hā ʻa e meʻa ke mou ʻamanaki lelei ki aí? Vakai ʻoku ou pehē kiate kimoutolu te mou maʻu ʻa e ʻamanaki leleí ʻi he fakalelei ʻa Kalaisí pea mo e mālohi ʻo ʻene toetuʻú, ke fokotuʻu hake ki he moʻui taʻengatá, pea ʻe fai ʻeni koeʻuhí ko hoʻomou tui kiate ia ʻo fakatatau mo e talaʻofá.

“Ko ia, kapau ʻoku maʻu ʻe ha tangata ʻa e tuí kuo pau ke ne maʻu mo e ʻamanaki leleí; he kapau ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha ʻamanaki ʻe ʻikai lava ke ʻi ai ha tui.

“Pea ko e tahá, vakai ʻoku ou pehē kiate kimoutolu ʻe ʻikai te ne maʻu ʻa e tuí mo e ʻamanakí, kapau ʻoku ʻikai te ne angamalū mo loto-fakatōkilalo.”2

ʻOku poupouʻi leva kinautolu ʻe Molomona ʻaki ʻene fakamoʻoni ʻoku nau ʻi he hala ki hono maʻu e meʻaʻofa hono fakafonu honau lotó ʻaki e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí. ʻOkú ne fakatahatahaʻi maʻanautolu ʻa e ngaahi fengāueʻaki ʻo e tui kia Sīsū Kalaisí, angamaluú, loto-fakatōkilaló, Laumālie Māʻoniʻoní, pea mo e ʻamanaki mālohi ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. ʻOkú ne poupouʻi kinautolu ʻi he foungá ni:

“He ʻoku ʻikai ha taha ʻoku hōifua ki ai ʻa e ʻOtuá, ka ko e angamaluú mo e loto-fakatōkilaló; pea kapau ʻoku angamalū mo loto-fakatōkilalo ha tangata, ʻo ne fakamoʻoniʻi ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ko Sīsū ʻa e Kalaisí, kuo pau ke ne maʻu ʻa e manavaʻofá; he kapau ʻoku ʻikai te ne maʻu ʻa e manavaʻofá ko e meʻa noa pē ia; ko ia kuo pau ke ne maʻu ʻa e manavaʻofá.”3

ʻI heʻeku vakai ki muí, kuó u fakatokangaʻi he taimí ni ʻa e founga ne hanga ai ʻe he meʻa-foaki ʻo e manavaʻofá—ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí—ʻo fakamālohia, tataki, poupouʻi, mo liliu ʻeku faʻeé ʻi heʻene fāinga ke foki ki ʻapí.

“Pea ʻoku kātaki fuoloa ʻa e manavaʻofá, pea ʻoku ʻofa ia, pea ʻoku ʻikai meheka, pea ʻoku ʻikai fakafuofuolahi, ʻoku ʻikai kumi ʻene meʻa ʻaʻaná, ʻoku ʻikai ʻitangofua, ʻoku ʻikai fakakaukau kovi, pea ʻoku ʻikai fiefia ʻi he angahalá ka ʻoku fiefia ʻi he moʻoní, ʻokú ne kātaki ʻi he meʻa kotoa pē, ʻoku tui ki he meʻa kotoa pē, ʻoku ʻamanaki ki he meʻa kotoa pē, ʻoku kātekina ʻa e meʻa kotoa pē.

Ko ia, ʻe hoku kāinga ʻofeina, kapau ʻoku ʻikai te mou maʻu ʻa e manavaʻofá, ko e meʻa noa pē ʻa kimoutolu, he ʻoku ʻikai fakaʻau ʻo ngata ʻa e manavaʻofá. Ko ia, mou nofo maʻu ʻi he manavaʻofá, ʻa ia ʻoku mahuʻinga taha ʻi he meʻa kotoa pē, he kuo pau ke ngata ʻa e meʻa kotoa pē—

Ka ko e manavaʻofá ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí, pea ʻoku tolonga ia ʻo taʻengata; pea ko ia ia ʻe ʻiloʻi ʻokú ne maʻu ia ʻi he ʻaho fakaʻosí, ʻe lelei ia kiate ia.

“Ko ia, ʻe hoku kāinga ʻofeina, lotu ki he Tamaí ʻaki ʻa e ivi kotoa ʻo e lotó, koeʻuhí ke fakafonu ʻa kimoutolu ʻaki ʻa e ʻofá ni, ʻa ia kuó ne foaki kiate kinautolu kotoa pē ʻoku muimui moʻoni ʻi hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí; koeʻuhí ke mou hoko ko e ngaahi foha ʻo e ʻOtuá; koeʻuhí ka hoko ʻa e taimi te ne hā mai aí te tau tatau mo ia, he te tau mamata kiate ia ʻi hono anga totonú; koeʻuhí ke tau maʻu ʻa e ʻamanaki leleí ni; koeʻuhí ke fakahaohaoaʻi ʻa kitautolu ʻo hangē ko ʻene haohaoá.”4

ʻOku ou houngaʻia ʻi he poupou ʻa e sīpinga mo e akonaki ʻa Molomoná. Kuo tāpuekina foki au ʻe he tukufakaholo ʻo ʻeku faʻeé. Kuo fakamālohia au ʻe he kau palōfita meia ʻĀtama ʻo aʻu mai ki he lolotonga ní, ʻi heʻenau ngaahi akonakí mo e sīpingá.

ʻI heʻeku fakaʻapaʻapa kiate kinautolu ʻoku ou ʻilo fakataautaha mo honau ngaahi fāmilí, kuó u fili ai ke ʻoua naʻá ku feinga ke ʻiloʻi e fakaikiiki ʻo ʻenau faingataʻaʻiá pe ke lea ʻi he kakaí ki heʻenau ngaahi meʻa-foaki maʻongoʻongá. Ka kuo poupouʻi mo liliu au ʻe he meʻa kuó u mamata aí ke u toe lelei ange.

Koeʻuhí ke ʻoua naʻá ku maumauʻi e totonu fakafoʻituitui ʻa hoku uaifí, te u tānaki atu ha kiʻi lipooti nounou ʻo ʻene poupoú. Te u fakahoko ia ʻi he tokanga. Ko ha tokotaha fakafoʻituitui ia ʻoku ʻikai fekumi pe houngaʻia ʻi he fakahīkihikí.

Ko e taʻu ʻeni ʻe 60 ʻema malí. Koeʻuhí ko e aʻusia ko iá kuo mahino ʻeni kiate au ʻa e ʻuhinga ʻo e ngaahi lea fakafolofola ko ʻení: ʻa e tuí, ʻamanaki leleí, angamaluú, kātakí, ʻikai siokitá, fiefia ʻi he moʻoní, ʻikai fakakaukau koví, pea mahulu hake aí, ko e manavaʻofá.5 Tuʻunga ʻi he aʻusia ko iá, ʻoku ou lava ai ʻo fakamoʻoniʻi ʻe lava ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ʻo fakaʻaongaʻi e ngaahi fakakaukau lelei kotoa ko iá ʻi heʻenau moʻui fakaʻahó ʻi heʻenau tupulaki ʻi he ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí.

ʻOku ʻilo ʻe ha lauimiliona ʻo kimoutolu ʻoku fanongo maí ha faʻahinga kakai pehē. Ko ha tokolahi ʻo kimoutolu ʻoku pehē. ʻOku tau fiemaʻu kotoa pē ha ngaahi sīpinga pehē ʻo e poupoú mo ha ngaahi kaungāmeʻa ʻofa.

ʻI hoʻo tangutu mo ha taha ʻokú ke ngāue fakaetauhi ki aí, ʻokú ke fakafofongaʻi ʻa e ʻEikí. Fakakaukau ki he meʻa te Ne fai pe lea ʻakí. Te Ne fakaafeʻi kinautolu ke nau haʻu kiate Ia. Te Ne poupouʻi kinautolu. Te Ne fakatokangaʻi mo fakahīkihikiʻi ʻa e kamata e ngaahi liliu ʻe fiemaʻu ke nau fakahokó. Pea te Ne hoko ko e faʻifaʻitakiʻanga haohaoa ke nau muimui aí.

He ʻikai lava ʻe ha taha ʻo fakahoko fakaʻaufuli ia, ka ʻi hoʻo fanongo ki he konifelenisí ni, te ke lava ʻo ʻiloʻi ʻokú ke ʻi he halá. ʻOku ʻafioʻi fakaikiiki ʻe he Fakamoʻuí hoʻo ngaahi faingataʻaʻiá. ʻOkú Ne ʻafioʻi e meʻa lahi te ke malavá ke tupulaki ai ʻi he tuí, ʻamanaki leleí, mo e ʻofa faka-Kalaisí.

Ko e ngaahi fekau mo e ngaahi fuakava ʻokú Ne ʻoatú ʻoku ʻikai ko ha ngaahi sivi ia ke puleʻi koe. Ko ha meʻaʻofa ia ke langaki hake ʻaki koe ki hono maʻu kotoa e ngaahi meʻaʻofa ʻa e ʻOtuá pea foki ki ʻapi ki hoʻo Tamai Hēvaní mo e ʻEikí, ʻa ia ʻokú Na ʻofa ʻiate koé.

Naʻe totongi huhuʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻetau ngaahi angahalá. ʻE lava ke tau ʻekea ʻa e tāpuaki ʻo e moʻui taʻengatá kapau te tau maʻu ha tui feʻunga kiate Ia ke fakatomala pea hoko ʻo hangē ha kiʻi tamasiʻí, ʻo haohaoa mo mateuteu ke maʻu e meʻaʻofa maʻongoʻonga taha ʻi he ngaahi meʻaʻofa kotoa pē ʻa e ʻOtuá.

ʻOku ou lotua te mou tali ʻEne fakaafé pea ke mou vahevahe atu ia ki he niʻihi kehe ʻo e fānau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní.

ʻOku ou lotua ʻetau kau faifekau he funga ʻo e māmaní. Fakatauange ʻe ueʻi fakalaumālie kinautolu ke poupouʻi e tokotaha kotoa pē ke nau fiemaʻu pea ke tui, ko e fakaafé meia Sīsū Kalaisi ʻo fakafou ʻi Heʻene kau tamaioʻeiki kuo nau toʻo kiate kinautolu Hono huafá.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻokú Ne moʻui mo taki Hono Siasí. ʻOku ou hoko ko ʻEne fakamoʻoni. Ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e palōfita moʻui ʻa e ʻOtuá ki he māmaní kotoa. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku moʻoni ia. ʻI he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.