Konifelenisi Lahi
Ngaahi Sīpinga ʻo e Tuʻunga Faka-Ākongá
Konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2022


Ngaahi Sīpinga ʻo e Tuʻunga Faka-Ākongá

ʻOku hanga ʻe he ako kia Kalaisi mo ʻEne foungá ʻo taki kitautolu ke tau ʻilo mo ʻofa ʻiate Ia.

Sīpinga ʻo e Tuí

Ko e pongipongi ní, ne mamata ai ha toko ua ʻo ʻema fānaú mo e makapuna ʻe toko tolu ʻi ʻAmelika Tokelau, mo ha vaeua nai ʻo māmani, ki he ngingila ʻo e laʻaá ʻi heʻene hopo fakaʻofoʻofa hake ʻi he hahaké. Ko e toko tolu kehe ʻo e fānaú mo e makapuna ʻe toko fitu ʻi ʻAfiliká, pea mo e vaeua ʻe taha ʻo e māmaní, ne nau mamata ki he maluʻaki mai ʻa e fakapoʻulí mo e taaitō ʻa e laʻaá ʻi he tapaʻi langi fakahihifó.

ʻOku hoko e hokohoko pau mai ʻa e ʻahó mo e poʻulí ko ha fakamanatu fakaʻaho ia ʻe taha ʻo e ngaahi moʻoni ʻoku nau puleʻi ʻetau moʻuí, he ʻikai ke tau lava ʻo liliu. ʻI he taimi ʻoku tau fakaʻapaʻapaʻi ai mo fakatonutonu e meʻa ʻoku tau faí ki he ngaahi moʻoni taʻengatá ni, ʻoku tau aʻusia leva ha nonga mo e fiemālie ʻo e lotó. Ko e taimi ʻoku ʻikai aí, ʻoku tau taʻemanonga, pea ʻikai hoko e ngaahi meʻá ʻo hangē ko ʻetau ʻamanakí.

Ko e ʻahó mo e poʻulí ko ha fakatātā ia ʻe taha ʻo e ngaahi sīpinga kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá ki he taha kotoa pē kuo ʻosi moʻui ʻi māmani, ʻo e ngaahi meʻá ʻo hangē ko honau anga moʻoní. Ko ha foʻi moʻoni taʻe-ueʻia ʻo ʻetau moʻui ko e tangatá he ʻikai ke tau lava ʻo filifili fakatatau mo ʻetau ngaahi holí pea tau hao ai. ʻOku ou manatu ki heni ʻi he taimi kotoa ʻoku ou puna mai ai mei ʻAfilika ke haʻu ki he konifelenisi lahí, ʻa e toe liliu fakafoki e uasí ʻaki ha houa ʻe 10 ʻi he ʻaho pē ʻe taha.

Ko ha taimi pē ʻoku tau fie fakatokangaʻi ai, ʻoku tau ʻiloʻi kuo ʻosi foaki mai ʻe he Tamai Hēvaní kiate kitautolu ha ngaahi fakamoʻoni feʻunga ʻo e moʻoní ke ne puleʻi ʻetau moʻuí, ke tau lava ʻo ʻiloʻi Ia mo maʻu e tāpuaki ʻo e nongá mo e fiefiá.

Naʻe toe fakamahino ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá: “Pea ko e tahá, te u foaki kiate kimoutolu ha sīpinga ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē, koeʻuhí ke ʻoua naʻa kākaaʻi ʻa kimoutolu; he ʻoku ʻalu holo ʻa Sētane ʻi he fonuá, pea ʻokú ne ʻalu atu ʻo kākaaʻi ʻa e ngaahi puleʻangá.”1

Naʻe tō ʻa e tangata fakafetau kia Kalaisi ko Koliholá ʻi he faʻahinga kākā peheé, ʻo ʻikai tui ʻoku moʻui e ʻOtuá pea mo e hāʻele mai ʻa Kalaisí. Naʻe fakamoʻoniʻi kiate ia ʻe he palōfita ko ʻAlamaá, “ʻOku fakahā ʻe he meʻa kotoa pē ʻoku ʻi ai ha ʻOtua; ʻio, naʻa mo e māmaní, pea mo e ngaahi meʻa kotoa ʻoku ʻi hono funga ʻo iá, ʻio, mo ʻene ʻalú, ʻio, kae ʻumaʻā foki mo e ngaahi palanite kotoa pē ʻa ia ʻoku nau ʻalu ʻi honau anga ʻonautolú ʻoku nau fakamoʻoni ʻoku ʻi ai ha Tupuʻanga Fungani Māʻolunga.”2

Ko e taimi naʻe vili kikihi ai ʻa Kolihola ke ʻoange ha fakaʻilonga kimuʻa pea toki tuí, naʻe ʻai ia ʻe ʻAlamā ke noa. ʻI he loto fakatōkilalo ʻa Kolihola ʻi heʻene faingataʻaʻiá, naʻá ne vetehia tauʻatāina naʻe kākaaʻi ia ʻe he tēvoló.

ʻOku ʻikai fiemaʻu ke kākaaʻi kitautolu. ʻOku tau mātā maʻu pē ʻa e mana ʻo e moʻui potó. ʻOku hanga ʻe ha kiʻi vakai mo ha fakakaukau nounou ki he ngaahi meʻa fakaofo ʻo e langí kuo fokotuʻutuʻu mo e ngaahi fetuʻu mo e ngaahi pupunga fetuʻu taʻe-faʻalauá ʻo ueʻi e laumālie ʻo e loto-tuí ke ne talaki, “ʻE Hoku ʻOtua, ʻokú ke tāpuhā!”3

ʻIo, ʻoku moʻui e ʻOtua ko ʻetau Tamai Hēvaní, pea ʻokú Ne fakahaaʻi maʻu pē Ia kiate kitautolu ʻi he taimi kotoa pē ʻi ha ngaahi founga kehekehe.

Sīpinga ʻo e Loto-fakatōkilaló

Ka ke tau fakamoʻoniʻi, tui, mo hoko atu ʻi he ʻOtuá, ʻe fiemaʻu hotau lotó ke ne ongoʻingofua ʻa e Laumālie ʻo e moʻoní. Naʻe akoʻi ʻe ʻAlamā ʻoku muʻomuʻa ʻa e loto-fakatōkilaló ʻi he tuí.4 Naʻe toe pehē ʻe Molomona ʻoku ʻikai malava ha taha ʻoku ʻikai “angamalū mo loto-fakatōkilalo,” ʻo maʻu ha tui mo ha ʻamanaki lelei pea mo maʻu ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá.5 Naʻe fakahā ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ko ha taha pē ʻokú ne fakamuʻomuʻa ʻa e lāngilangi ʻo e māmaní ko e “fili ia ki he ʻOtuá.”6

ʻI he hōifua ʻa Sīsū Kalaisi ke papitaiso ke fakahoko ʻa e māʻoniʻoni kotoa neongo naʻe ʻosi angatonu mo māʻoniʻoní, naʻá Ne fakafōtunga ai e loto-fakatōkilalo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ko ha tefitoʻi ʻulungaanga ʻo ʻEne kau ākongá.7

ʻOku fiemaʻu ʻa e kau ākonga foʻou kotoa pē ke nau fakahaaʻi ʻa e loto-fakatōkilaló ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻo fou ʻi he ouau ʻo e papitaisó. Ko ia, “ko kinautolu kotoa pē ʻoku nau fakavaivaiʻi ʻa kinautolu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, ʻo nau holi ke papitaisó, pea nau ō mai mo e loto-mafesifesi mo e laumālie fakatomala … ʻe tali ʻa kinautolu ʻi he papitaisó ki hono siasí.”8

ʻOku tataki ʻe he loto-fakatōkilaló ʻa e loto ʻo e ākongá ke fakatomala mo talangofua. ʻOku toki lava leva ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá ʻo ʻomi ʻa e moʻoní ki he loto ko iá, pea ʻe lava ke tali ʻa e moʻoni ko iá.9

Ko e siʻi ia e loto-fakatōkilaló ʻoku tokoni lahi taha ki hono fakahoko ʻo e kikite ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní:

“Koeʻuhí ʻe ʻofa ʻa e kau tangatá kiate kinautolu pē, ʻo manumanu, mo polepole, mo laukau, mo leakovi mo talangataʻa ki he mātuʻá, mo taʻe-fakafetaʻi mo taʻe-māʻoniʻoni,

“ʻO taʻe-maʻu ʻa e ʻofa ʻoku ngali mo e kāingá, ʻo liʻaki ʻa e lea fakapapaú, ko e kau [tukuakiʻi halaʻi], ko e kau holi kovi, ko e kau angamālohi, ko e kau manuki kiate kinautolu ʻoku leleí.”10

Ko e fakaafe ko ia ʻa e Fakamoʻuí ke ako ʻiate Iá, ko ha fakaafe ia ke tafoki mei he ngaahi fakatauele ʻo e anga fakamāmaní pea hoko ʻo tatau mo Ia—ʻo angavaivai, angamalū mo loto-fakatōkilalo. ʻOku tau toki lava leva ke toʻo ʻEne haʻamongá pea ʻiloʻi ʻoku faingofua—ko e tuʻunga faka-ākongá ʻoku ʻikai ko ha kavenga ka ko ha fiefia, hangē ko ia kuo toutou akoʻi lelei mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní.

Sīpinga ʻo e ʻOfá

ʻOku hanga ʻe he ako kia Kalaisi mo ʻEne foungá ʻo taki kitautolu ke tau ʻilo mo ʻofa ʻiate Ia.

Naʻá ne fakahaaʻi ʻi he faʻifaʻitakiʻanga, ʻoku malava moʻoni ʻi he loto-fakatōkilaló ke ʻiloʻi pea mo ʻofa ʻi he ʻOtua ko e Tamaí ʻaki ʻetau moʻuí kotoa mo ʻofa ʻi he niʻihi kehé ʻo hangē ko ʻetau ʻofa ʻiate kitautolú, ʻo ʻikai toe taʻofi ha meʻa. Ko ʻEne ngāue ʻi māmaní, ʻa ia naʻá Ne momoi ai Hono lotó mo Hono sinó ki he ʻesifeilaulaú, ko ha sīpinga ia ki hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻeni ʻoku fakavaʻe ai ʻEne ongoongoleleí. ʻOku fakatou tākiekina ʻa e ongo tefitoʻi moʻoni ko ʻení ki he niʻihi kehé pea ʻoku fekauʻaki ia mo hotau anga ki he niʻihi kehé, kae ʻikai ko ha kumi lāngilangi pe nāunau fakataautaha.

Ko hono fakaofó he ko e taimi ʻoku tukutaha ai hotau lelei tahá ke ʻofa ki he ʻOtuá mo e niʻihi kehé, ʻoku tau lava leva ke ʻilo hotau mahuʻinga fakalangi moʻoni ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá ʻi he nonga mo e fiefia kakato ʻoku ʻomi ʻe he aʻusia ko ʻení.

ʻOku tau hoko ʻo taha mo e ʻOtuá pea ʻiate kitautolu, ʻi he ʻofá pea mo e ngāué. Pea te tau toki lava leva ke maʻu e fakamoʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki he ʻofa haohaoa ko iá, mo e fua ʻoku lau ki ai ʻa Līhai ʻoku “melie ʻaupito ia, ʻo laka hake ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē kuó [ne] kai ai ʻi muʻa.”11

Ko e pale naʻe maʻu ʻe Kalaisi ʻi hono foaki mo fakahoko ʻa e meʻa kotoa ʻi Hono iví, ke tā e sīpinga ʻo e ʻofa ki he Tamaí mo e ʻofa ʻiate kitautolú, ko e maʻu ʻa e mālohi kotoa, naʻa mo e meʻa kotoa pē ʻoku maʻu ʻe he Tamaí, ʻa ia ko e hakeakiʻí.12

ʻOku kamata ʻi ʻapi hotau faingamālie ke tanumaki ʻi hotau lotó ha ʻofa tuʻuloa ki he ʻOtuá pea mo hotau kaungāʻapí, ʻaki e ngaahi ʻulungaanga māʻoniʻoni ʻo e fetuʻutaki fakaʻaho mo e Tamaí ʻi he lotu fakafoʻituitui mo fakafāmili ʻi he huafa Hono ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupú, ako fakataha kiate Kinaua ʻi he ako folofola fakafoʻituituí mo fakafāmilí, tauhi fakataha e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoní, pea ʻi ai ha lekomeni temipale fakafoʻituitui ʻoku kei ʻaonga, ʻo fakaʻaongaʻi fakataha ia ʻi he lahi taha te tau lavá.

ʻI heʻetau tupulaki fakataautaha ʻi heʻetau ʻilo mo ʻofa ki he Tamaí mo e ʻAló, ʻoku tupulaki ai ʻetau fefakahoungaʻiʻakí mo e feʻofaʻakí. ʻOku tupulekina lahi ange leva ʻetau lava ke ʻofa mo tokoni ki he niʻihi makehe mei ʻapí.

Ko e meʻa ʻoku tau fakahoko ʻi ʻapí ko e tānakiʻanga moʻoni ia ʻo e tuʻunga faka-ākonga tuʻuloa mo fiefiá. Ko e ngaahi tāpuaki fakafiefia taha kuó u maʻu mo hoku uaifi ko Kelētisí, ʻi homau ʻapí, kuo maʻu ia mei he ako ke ʻilo mo fakaʻapaʻapa ki he ʻOtuá ʻi ʻapi pea mo vahevahe ʻEne ʻofá mo homa hakó.

Sīpinga ʻo e Ngāue Tokoní

Ko e ʻofa ki he ʻOtuá mo e fetokoniʻaki ʻoku tanumaki ʻi ʻapí pea mo e ngāue tokoni ki he niʻihi makehe mei ʻapí, ʻoku tupulaki ia ʻi he fakalau ʻa e taimí ki he ʻulungaanga ʻo e manavaʻofá.

ʻOku mahuʻinga tatau ʻeni mo e sīpinga ʻo e ngāue fakatapui ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá kuo fakahaaʻi mai ʻe he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo moʻui ʻa e ʻEikí. ʻOku tau hoko ʻo taha mo kinautolu.

ʻOku tau toki lava leva ke mamata, ʻo fou ʻiate kinautolu, ki he ʻEikí, “ʻi he fakakaukau kotoa pē,” koeʻuhí ke “ʻoua [te tau] “tālaʻa” mo “manavahē.”13

Te tau lava, ʻo hangē ko e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo moʻui ʻa e ʻEikí, ʻo laka atu mo e “fonu ʻa [hotau] lotó ʻi he manavaʻofa ki he kakai fulipē, pea ki he fale ʻo e tuí, [mo] … ngaohi ke fakaʻofoʻofa maʻu ai pē ʻe he angamaʻá ʻa [ʻetau] ngaahi fakakaukaú; pea … ʻāsili mālohi ʻa [ʻetau] falalá ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá; pea [mokulu] e tokāteline ʻo e lakanga fakataulaʻeikí … ki [hotau] laumālié ʻo hangē ko e ngaahi hahau mei he langí.”

Te tau lava foki fakataha mo e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo moʻui ʻa e ʻEikí, ʻo kau ʻi ha haʻofanga maʻa ʻo e tuí kuo fakamālohia ʻe he ngāue fakatapui ʻoku hoko ai e “Laumālie Māʻoniʻoní [ko hotau] takaua maʻu ai pē, ko [hotau] tokotokó ko e tokotoko taʻe-faʻa-liliu ʻo e māʻoniʻoni mo e moʻoni; pea ko [ʻetau] pulé … ko e pule taʻengata, pea ʻe tafe mai kiate [kitautolu] taʻe ʻi ai ha fakamālohiʻi ʻo taʻengata pea taʻengata.”14 He ko e talaʻofa ʻeni ʻo e palani ʻa e Tamaí. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.