Konifelenisi Lahi
Ko Sīsū ʻa e Talí
Konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2022


Ko Sīsū ʻa e Talí

Neongo ʻa e faingataʻa pe puputuʻu e ngaahi pole ʻi homou moʻuí kotoa, ka te mou lava ʻo manatuʻi maʻu pē ʻoku faingofua pē ʻa e talí: ko Sīsū maʻu pē.

Ko ha lāngilangi ke lea atu kiate kimoutolu ʻi he fakataha ko ʻeni ʻo e konifelenisí. ʻOku ou lea atu ko ʻení ki ha ngaahi kaungāmeʻa. Naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻi he Kosipeli ʻa Sioné, ko Hono ngaahi [kaungāmeʻa] kitautolu kapau ʻoku tau fai ʻa e meʻa ʻokú Ne kole mai ke tau faí.1

Ko ʻetau ʻofa fakafoʻituitui mo fakalūkufua ki he Fakamoʻuí, pea mo ʻetau ngaahi fuakava mo Iá, ʻoku haʻi fakataha ai kitautolú. Hangē ko e akonaki ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingí: “ʻOku ou fie lea atu ki he lahi ʻo e ʻofa mo e falala ʻa e ʻEikí kiate [kimoutolú]. Kae mahulu angé, ʻoku ou fie fakahaaʻi atu ʻa e lahi ʻo ʻEne falala kiate kimoutolú.”2

ʻI hono uiuiʻi au ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ke hoko ko ha Taki Māʻolungá, naʻe lahi ha ngaahi ongo ne u maʻu. Naʻe lōmekina moʻoni. Naʻá ku tatali loto-vēkeveke mo hoku uaifi ko Sulí ki he fakataha hoʻatā Tokonaki ʻo e konifelenisi lahí. Ne u maʻu ha ongoʻi fakatōkilalo ʻi hono hikinimaʻi aú. Naʻá ku lau fakalelei e ngaahi sitepu ki hoku nofoʻangá ke ʻoua naʻá ku tō ʻi hoku fuofua fatongiá.

ʻI he fakaʻosinga e fakataha ko iá, naʻe hoko ha meʻa naʻe ongo moʻoni kiate au. Naʻe tuʻu laine e kau mēmipa ʻo e kōlomú ʻo talitali e kau Taki Māʻolunga foʻou takitaha. Naʻa nau takitaha vahevahe mai ʻenau ʻofá mo e poupoú. ʻI ha abrazo (fāʻofua) fakamāfana ne nau pehē mai, “ʻOua te ke hohaʻa—ʻoku tonu hoʻo ʻi hení.”

ʻI hotau vā fetuʻutaki mo e Fakamoʻuí, ʻokú Ne ʻafio ki he lotó pea “ʻoku ʻikai filifilimānako.”3 Fakakaukau ki he founga naʻá Ne fili ʻaki ʻEne kau ʻAposetoló. Naʻe ʻikai ke Ne tokanga ki he tuʻungá pe koloá. ʻOkú Ne fakaafeʻi kitautolu ke tau muimui ʻiate Ia, pea ʻoku ou tui ʻokú Ne fakapapauʻi mai ʻoku tau kau fakataha mo Ia.

ʻOku tautautefito e pōpoaki ko ʻení ki he toʻutupu ʻo e Siasí. ʻOku ou vakai atu ki he meʻa ʻoku vakai ki ai ʻa Palesiteni Nalesoni ʻiate kimoutolú. Naʻá ne pehē “ʻoku ʻi ai ha meʻa makehe fekauʻaki mo e toʻu tangata kei talavou ko ʻení. Pau pē naʻe maʻu ʻe he Tamai Hēvaní ha loto-falala lahi moʻoni kiate kimoutolu ke mou haʻu ki he māmaní ʻi he kuongá ni. Naʻe fanauʻi kimoutolú ki ha tuʻunga maʻongoʻonga!”4

ʻOku ou houngaʻia ʻi he meʻa ʻoku ou ako mei he toʻutupú. ʻOku ou houngaʻia ʻi he meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe heʻeku fānaú, ko ʻetau kau faifekaú, mo hoku ngaahi ʻilamutú mo e fakafotú.

ʻIkai fuʻu fuoloa mei heni, naʻá ku ngāue ʻi heʻemau fāmá mo hoku ʻilamutu ko Nasí. ʻOkú ne taʻu ono pea ʻokú ne loto-maʻa. Ko hoku ʻilamutu ʻeni ko Nasí ʻoku ou saiʻia taha aí, pea ʻoku ou tui ko ʻene faʻētangata ʻeni ʻoku saiʻia taha aí ʻoku lea ʻi he konifelenisí he ʻaho ní.

ʻI heʻene tokoniʻi au ke u maʻu ha founga ke fakaleleiʻi ʻaki ʻema ngāué, naʻá ku pehē ange, “Nasi, ko ha fakakaukau lelei ia. Naʻe founga fēfē hoʻo fuʻu ʻatamai poto peheé?” Naʻá ne sio mai kiate au mo hā mei hono fofongá ʻene pehē, “Faʻētangata Laieni, ʻoku founga fēfē hoʻo taʻeʻilo e tali ki he fehuʻi ko ʻení?”

Naʻá ne fakamāhiki pē mo malimali peá ne pehē mai ʻi he loto-falala, “Ko Sīsū.”

Naʻe fakamanatu mai ʻe Nasi ʻi he ʻaho ko iá ʻa e akonaki faingofua kae mahuʻinga ko ʻení. ʻOku tatau maʻu pē ʻa e tali ki he ngaahi fehuʻi faingofua tahá mo e ngaahi palopalema faingataʻa tahá. Ko Sīsū Kalaisi ʻa e talí. ʻOku maʻu ʻiate Ia ʻa e founga fakalelei kotoa pē.

Naʻe folofola e Fakamoʻuí ki Heʻene kau ākongá ʻi he Kosipeli ʻa Sioné te Ne teuteu ha potu moʻonautolu. Naʻe puputuʻu ʻa Tōmasi peá ne pehē ki he Fakamoʻuí:

“ʻEiki, ʻoku ʻikai te mau ʻilo pe ʻokú ke ʻalú ki fē; pea ʻe fēfē ʻemau ʻilo ʻa e halá?

“Pea talaange ʻe Sīsū kiate ia, Ko au ko e hala, mo e moʻoni, pea mo e moʻui: ʻoku ʻikai haʻu ha tangata ʻe taha ki he Tamaí, kae ʻiate au.”5

Naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻEne kau ākongá ko Ia ʻa e “halá, moʻoní, pea mo e moʻuí.” Ko Ia ʻa e tali ki he fehuʻi ʻo e founga ke haʻu ai ki he Tamai Hēvaní. Ne u ako ʻi heʻeku kei talavoú ki hono maʻu ha fakamoʻoni ki Hono fatongia fakalangi ʻi heʻetau moʻuí.

Lolotonga ʻeku hoko ko ha faifekau ʻi ʻĀsenitiná, naʻe fakaafeʻi kimautolu ʻe Palesiteni Hauati W. Hanitā ke mau fakahoko ha meʻa naʻe ʻaonga lahi ki heʻeku moʻuí. Naʻá ne pehē, “Kuo pau ke tau ʻilo lahi ange kia Kalaisi ʻi he tuʻunga ʻo ʻetau ʻilo he taimi ní, kuo pau ke tau manatu lahi ange kiate ia ʻi ha toe taimi kimuʻa pea kuo pau ke tau tauhi kiate ia ʻi ha loto-toʻa lahi ange.”6

ʻI he taimi ko iá, naʻá ku hohaʻa ki he founga ke u hoko ai ko ha faifekau lelei angé. Ko e talí ʻeni: ke ʻiloʻi ʻa Kalaisi, manatu kiate Ia, pea tauhi kiate Ia. ʻOku faaitaha e kau faifekau kotoa ʻi he funga ʻo e māmaní ʻi he taumuʻa ko ʻení: ke fakaafeʻi e niʻihi kehé ke nau haʻu kia Kalaisi ʻaki hono tokoniʻi kinautolu ke nau tali e ongoongolelei kuo fakafoki maí ʻo fakafou ʻi he tui kiate Ia mo ʻEne Fakaleleí, fakatomalá, papitaisó, maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea mo e kātaki ki he ngataʻangá.”7 Ki hotau ngaahi kaungāmeʻa ʻoku fanongo ki he kau faifekaú, ʻoku ou tānaki atu ʻeku fakaafe ke haʻu kia Kalaisí. Te tau feinga fakataha ke ʻiloʻi Ia, manatu kiate Ia mo tauhi kiate Ia.

Ko e ngāue fakafaifekaú ko ha taimi toputapu ia ʻo ʻeku moʻuí. ʻI heʻeku ʻinitaviu fakaʻosi mo Palesiteni Pelea Pinikoki ʻi heʻeku kei faifekau taimi kakató, naʻá ne fakahā mai kau ki he liliu ʻe hoko ʻi he kau taki ʻo e misioná, ʻi he fakaofi ke kakato ʻena ngāue mo hono uaifí. Naʻá ma fakatou loto-mamahi ke mavahe mei ha meʻa ne ma mātuʻaki ʻofa ai. Naʻe lava ke ne tala naʻá ku puputuʻu ʻi he fakakaukau ko ia he ʻikai ke u toe hoko ko ha faifekau taimi kakató. Ko ha tangata tui lahi ia pea naʻá ne akoʻi au ʻi he ʻofa, ʻo hangē ko ia kuó ne fai ʻi he taʻu ʻe ua kuohilí. Naʻá ne tuhu ki he fakatātā ʻo Sīsū Kalaisí ʻi ʻolunga ʻi hono tesí mo pehē mai, “ʻEletā ʻOloseni, ʻe SAI pē meʻa kotoa koeʻuhí ko e ngāue ia ʻAʻana.” Naʻá ku ongoʻi fiemālie ʻi heʻeku ʻiloʻi ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he Fakamoʻuí, ʻo ʻikai ʻi he lolotonga pē ʻetau ngāué ka ʻi he taimi kotoa pē—kapau te tau fakaʻatā Ia.

Naʻe akoʻi kimaua ʻe Sisitā Pinikoki ʻaki hono lotó kotoa ʻi he ngaahi kupuʻi lea faka-Sipeini faingofua tahá. ʻI heʻene pehē, “Jesucristo vive (ʻOku moʻui ʻa Sīsū Kalaisi),” naʻá ku ʻiloʻi naʻe moʻoni ia pea naʻá Ne moʻui. ʻI heʻene pehē, “Elderes y hermanas, les amo (Kau ʻEletā mo e kau Sisitā ʻoku ou ʻofa atu),” naʻá ku ʻiloʻi naʻá ne ʻofa ʻiate kimautolu mo fiemaʻu ke mau muimui maʻu pē ki he Fakamoʻuí.

Naʻe tāpuekina au mo hoku uaifí kimuí ni ke hoko ko ha ongo taki fakamisiona ke ngāue mo e kau faifekau tuʻukimuʻa ʻi ʻUlukuaí. Te u pehē ko e kau faifekau lelei taha ʻeni ʻi he māmaní, pea ʻoku ou falala ʻoku ongoʻi pehē ʻa e taki fakamisiona kotoa pē. Naʻe akoʻi kimaua ʻe he kau ākonga ko ʻení ʻi he ʻaho kotoa pē fekauʻaki mo e muimui ki he Fakamoʻuí.

Lolotonga e ngaahi ʻinitaviu angamahení, ne hū mai ha taha ʻo ʻema kau faifekau sisitā maʻongoʻongá ki he ʻōfisí. Naʻá ne hoko ko ha faifekau lavameʻa, faiako lelei, mo ha taki mateaki. Naʻe saiʻia mo fakaʻapaʻapaʻi ia ʻe hono ngaahi hoa ngāué pea ʻofaʻi ʻe he kakaí. Naʻá ne talangofua, loto-fakatōkilalo, mo loto-falala. Naʻe nofotaha ʻemau ngaahi fakataha kimuʻá ʻi hono ʻēliá mo e kakai naʻá ne akoʻí. Ka naʻe kehe e fakataha ia ko ʻení. ʻI heʻeku fehuʻi ange pe ʻokú ne fēfeé, naʻá ku lava ʻo tala naʻá ne hohaʻa. Naʻá ne pehē mai, “Palesiteni ʻOloseni, ʻoku ʻikai ke u ʻilo pe te u lava ʻo fai ʻeni. ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe te u toe lelei feʻunga. ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe te u lava ʻo hoko ko e faifekau ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke u aʻusiá.”

Ko ha faifekau fakaofo ia. Naʻe tuʻukimuʻa ʻi he meʻa kotoa pē. Ko e fakaʻānaua ia ʻa ha palesiteni fakamisiona. Kuo teʻeki ke u hohaʻa ki hono tuʻunga malava ko ha faifekaú.

ʻI heʻeku fanongo kiate iá, naʻá ku fāinga ke ʻilo e meʻa ke u lea ʻakí. Naʻá ku lotu fakalongolongo pē: “Tamai Hēvani, ko ha faifekau tuʻukimuʻa ʻeni. Ko Hoʻo faifekau. ʻOkú ne fakahoko lelei ʻa e meʻa kotoa pē. ʻOku ʻikai ke u loto ke maumauʻi ʻeni. Fakamolemole ʻo tokoni mai ke u ʻiloʻi e meʻa ke u lea ʻakí.”

Naʻe haʻu e ngaahi leá kiate au. Naʻá ku pehē ange, “Hermana (Sisitā), ʻoku ou kole fakamolemole atu ʻi hoʻo ongoʻi pehení. Tuku ke u fai atu ha fehuʻi. Kapau naʻe ʻi ai haʻo kaungāmeʻa naʻá ke akoʻi naʻá ne ongoʻi peheni, ko e hā hoʻo lea ʻe faí?”

Naʻá ne sio mai kiate au pea malimali. Naʻá ne pehē ʻi he laumālie mo e loto-fakapapau moʻoni ko ia ʻo e ngāue fakafaifekaú, “Palesiteni, ʻoku faingofua ia. Te u talaange ʻoku ʻafioʻi lelei ia ʻe he Fakamoʻuí. Te u talaange ʻokú Ne moʻui. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate koe. ʻOkú ke feʻunga pē koe pea te ke lavaʻi ʻeni!”

Naʻá ne kiʻi kata peá ne pehē mai, “ʻOku ou tui kapau ʻoku ʻaonga ia ki hotau ngaahi kaungāmeʻá, ʻoku ʻaonga foki ia kiate au.”

ʻI he taimi ʻoku tau maʻu ai ha ngaahi fehuʻi pe veiveiuá, mahalo te tau ongoʻi ʻoku fuʻu faingataʻa hono fakaleleiʻí pe fuʻu fakatupu puputuʻu hono maʻu e talí. ʻOfa ke tau manatuʻi ko e filí, ʻa e tamai ʻa e ngaahi loi kotoa pē, ko e tupuʻanga ia ʻo e puputuʻú.8

Ko e Fakamoʻuí ʻa e ʻEiki ʻo e fakafaingofuá.

Kuo pehē foki ʻe Palesiteni Nalesoni:

“ʻOku poto ʻa e filí. Kuo afeʻi taʻu ʻene ʻai e leleí ke ʻasi kovi mo e koví ke ʻasi lelei. Ko ʻene ngaahi pōpoakí ʻoku leʻolahi, taʻe-ufi, mo pōlepole.

“Ka neongo ia, ko e ngaahi pōpoaki mei heʻetau Tamai Hēvaní ʻoku kehe ʻaupito. ʻOkú Ne folofola [lelei mai], leʻosiʻi, mo mātuʻaki mahino he ʻikai toe lava ke taʻe-mahino Ia kiate kitautolu.”9

ʻOku tau houngaʻia ʻaupito ʻi he ʻofa lahi ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolú ʻo Ne fekauʻi mai ai Hono ʻAló. Ko Ia ʻa e talí.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni kimuí ni mai:

“ʻOku fiemaʻu lahi ange e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he ʻahó ni ʻi ha toe taimi kimuʻa. …

“… ʻOku fakamamafaʻi heni e fiemaʻu vivili ko ia ke muimui ki he fakahinohino ʻa e ʻEikí ki Heʻene kau ākongá ke ‘ʻalu … ki māmani kotoa pē ʻo malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ki he kakai fulipē.ʼ”10

Kiate kinautolu ʻe fili ke ngāué, te u lava ʻo fakamoʻoni ki he ngaahi tāpuaki ʻe maʻu ʻi hoʻo tokanga ki he ui ʻa e palōfitá. ʻOku ʻikai fekauʻaki ʻa e ngāué mo koe; ʻoku fekauʻaki ia mo e Fakamoʻuí. ʻE ui koe ki ha feituʻu, ka ko e meʻa mahuʻinga angé ʻe ui koe ki ha kakai. Te ke maʻu ʻa e fatongia maʻongoʻonga mo e tāpuaki ʻo e tokoni ke mahino ki ha ngaahi kaungāmeʻa foʻou ko Sīsū ʻa e talí.

Ko e Siasi ʻeni ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, pea ko e feituʻu totonu ʻeni kiate kitautolú. Ko e meʻa kotoa pē ʻoku poupouʻi ʻe Palesiteni Nalesoni ʻi he ʻofa ke tau faí te ne tataki kitautolu ke tau ofi ange ki he Fakamoʻuí.

Ki hotau toʻutupu fakaofó—kau ai hoku ʻilamutu ko Nasí—neongo ʻa e faingataʻa pe puputuʻu e ngaahi pole ʻi homou moʻuí kotoa, ka te mou lava ʻo manatuʻi maʻu pē ʻoku faingofua pē ʻa e talí: ko Sīsū maʻu pē.

ʻI heʻeku fanongo ki he lea ʻa kinautolu ʻoku tau poupouʻi ko e kau palōfita, kau tangata kikite, mo e kau tangata maʻu fakahaá, ʻoku ou toe pehē foki ʻoku mau ʻofa ʻiate kimoutolu, ʻoku mau fakamālō atu, pea ʻoku mau fiemaʻu kimoutolu. Ko e feituʻu totonu ʻeni ke mou ʻi aí.

ʻOku ou ʻofa ʻi he Fakamoʻuí. ʻOku ou fakamoʻoni ki Hono huafá, ko Sīsū Kalaisi. ʻOku ou fakamoʻoni ko Ia ʻa e Tupuʻanga mo e Ngataʻanga ʻo ʻetau tuí,”11 pea ko Ia ʻa e ʻEiki ʻo e fakafaingofuá. Ko Sīsū ʻa e talí. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.