Konifelenisi Lahi
Ko ha Founga Ngāue ki he Fakahā Fakatāutahá
Konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2022


Ko ha Founga Ngāue ki he Fakahā Fakafoʻituituí

ʻOku fiemaʻu ke mahino kiate kitautolu e founga ʻoku ngāue ai e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻI heʻetau ngāue ʻo fakatatau ki he foungá, ʻoku lava e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo tukuange mai ha fakakaukau fakaofo.

Hangē ko e niʻihi tokolahi ʻo kimoutolú, kuo tākiekina lahi au ʻe ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻi ha ngaahi taʻu lahi. ʻOku fakamatalaʻi atu ai ha konga ʻo e meʻa ʻoku ʻamanaki ke u lea ʻakí.1 Ko ia ai, ʻoku ou kole fakamolemole pē kia ʻUkitofa ka te u fakatātā ʻaki ia …

ʻOku puna e kau pailate vakapuna taukeí ʻo fakatatau ki he ivi malava ʻo ʻenau vakapuná pea muimui ki he fakahinohino mei he kau ngāue ʻi he tauá ʻoku nau fakahinohino ki he leleʻanga vakapuná mo e hala fononga ʻo e vakapuná. Ko hono ʻai mahinó, ʻoku ngāue e kau pailaté ʻo fakatatau ki ha founga ngāue. Neongo pe ko e hā e lahi honau potó pe taukeí, ʻoku toki lava pē e pailaté ʻo tuku atu e fuʻu ivi mālohi ʻo ha vakapuna ke puna he vavaá ʻo fakahoko ai hono taumuʻa makehe ne fakataumuʻa ki aí ʻi heʻenau fai pau ki he founga ngāue ko ʻení.

ʻOku tau maʻu ʻi he founga tatau ha fakahā fakafoʻituitui ʻi he muimui ki ha founga ngāue. Hili e papitaisó, ʻoku foaki mai ha meʻa-foaki fakaofo ka ʻoku ʻaonga, ʻa ia ko e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.2 ʻI heʻetau feinga ke nofo maʻu ʻi he hala ʻo e fuakavá,3 ko e “Laumālie Māʻoniʻoní … [te ne] fakahā [kiate kitautolu] ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku totonu [ke tau] faí.”4 ʻI he taimi ʻoku tau veiveiua pe ʻikai ongoʻi fiemālie aí, ʻe lava ke tau kole tokoni ki he ʻOtuá.5 ʻOku toe fuʻu mahino ange e talaʻofa ʻa e Fakamoʻuí: “Kole, pea ʻe foaki ia kiate kimoutolu; … he ko ia kotoa pē ʻoku kolé ʻokú ne maʻu.”6 ʻI he tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní te tau lava ke liliu hotau natula fakalangí ke hoko ko hotau ikuʻanga taʻengatá.7

ʻOku fuʻu fakaofo e talaʻofa ki hono maʻu ʻo e fakahā fakafoʻituituí mei he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo tatau pē mo e puna ʻa ha vakapuná. Pea hangē pē ko e kau pailate vakapuná, ʻoku fiemaʻu ke mahino kiate kitautolu e founga ʻoku ngāue ai e Laumālie Māʻoniʻoní ki hono ʻomi ha fakahā fakafoʻituituí. ʻI heʻetau ngāue ʻo fakatatau ki he founga ngāué, ʻoku lava e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo tukuange mai ha fakakaukau, fakahinohino, mo e fiemālie ʻoku fakaofo. ʻOku tatau ai pē pe ko e hā e lahi hotau potó pe talēnití, ʻe lava pē ke kākaaʻi pea fakatupu loto-mamahi mo fakafaingataʻaʻia, ʻi he ʻikai ke tau ngāue ʻo fakatatau ki he founga ngāue ko ʻení.

ʻOku faʻu ʻe he ngaahi folofolá ʻa e ʻuluaki ʻelemēniti ʻo e founga ngāue ko ʻeni ke maʻu ha fakahā fakafoʻituituí.8 ʻOku langaki ʻe he keinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí, ʻa ia ʻoku maʻu ʻi he folofolá, ʻa e fakahā fakafoʻituituí. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heili: “ʻI he taimi ʻoku tau fie fakataufolofola ai ki he ʻOtuá, ʻoku tau fai ha lotu. Pea ʻi he taimi ʻoku tau fiemaʻu ai ke Ne folofola mai kiate kitautolú, ʻoku tau fekumi ʻi he ngaahi folofolá.”9

ʻOku toe akoʻi foki kitautolu ʻe he folofolá ki he founga ke maʻu ai ha fakahā fakafoʻituituí.10 Pea ʻoku tau kolea ha meʻa ʻoku totonu mo leleí11 kae ʻikai ko ha meʻa ʻoku fepaki mo e finangalo ʻo e ʻOtuá.12 ʻOku ʻikai ke tau “kole [taʻe totonu],” ʻaki ha ngaahi taumuʻa hala ke maʻu ʻetau leleí pe fakakakato ʻetau saiʻia pē ʻatautolú.13 Ko e mahuʻinga tahá, ʻoku tau kole ki he Tamai Hēvaní ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí,14 mo e tui te tau maʻu ia.15

Ko e ʻelemēniti hono ua ʻo e founga ngāué, ʻoku tau maʻu ʻa e fakahā fakafoʻituituí maʻatautolu pē mo hotau fatongia fakaetauhí, kae ʻikai maʻa ha niʻihi kehe. ʻI hono fakalea ʻe tahá, ʻoku tau mavahe ki he ʻataá mo tūʻuta ki he fonuá ʻi hotau halanga kuo ʻomaí. Naʻe ʻiloʻi vave pē ʻi he hisitōlia ʻo e Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ʻa e mahuʻinga hono fakahoko pē ʻo e meʻa ne uiuiʻi ki aí. Naʻe tala ʻe Hailame Peisi, ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valu ki he Tohi ʻa Molomoná, naʻá ne maʻu ha ngaahi fakahā maʻá e Siasí fakakātoa. Naʻe tokolahi ha kāingalotu ne kākaaʻi mo tākiekina halaʻi.

Naʻe ʻomi e tali ʻa e ʻEikí ʻo fakahā mai “ʻe ʻikai ke fili ha taha ke ne maʻu ʻa e ngaahi fekau mo e ngaahi fakahā ʻi he siasi ko ʻení, tuku kehe pē ʻa ʻeku tamaioʻeiki ko Siosefa Sāmita, ko e Siʻí, … kae ʻoua ke u fili ha tokotaha kehe … ke fetongi ia.”16 Ko e totonu ia ʻa e palōfita moʻuí ko hono ʻomi e tokāteline, ngaahi fekau, mo e ngaahi fakahā maʻá e Siasí, ʻa ia ʻokú ne maʻu ia mei he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.17 Ko e halanga vaka ia ʻa e palōfitá.

ʻI he ngaahi taʻu kuohilí, ne u maʻu ha telefoni mei ha tokotaha ne fakaʻilo ko e halaloto ʻapi. Naʻá ne talamai kiate au naʻá ne maʻu ha fakahā naʻe toe ʻi ai mo ha folofola ʻoku tanu ʻi ha faliki ʻo ha fale ne feinga ke hū ki aí. Naʻá ne pehē ko ʻene maʻu pē ʻa e folofola ko ʻení, naʻá ne ʻiloʻi te ne maʻu leva e meʻa-foaki ʻo e liliu leá, ʻo ʻomi ha folofola foʻou, pea tākiekina ai e tokāteline mo hono tataki ʻo e Siasí. Naʻá ku talaange ʻoku hala ʻene maʻú, pea naʻá ne kōlenga mai ke u lotua e meʻa ko iá. Naʻá ku talaange he ʻikai ke u fai ia. Naʻá ne lau mai mo ʻita ʻaupito pea tāpuni mai e telefoní.18

Naʻe ʻikai fiemaʻu ia ke u lotua ʻa e kolé ni ʻi ha ʻuhinga mahinongofua mo mātuʻaki mahuʻinga pē ʻe taha: ko e palōfitá pē ʻe taha ʻokú ne maʻu e fakahā maʻá e Siasí. ʻE “fepaki [ia] mo e founga fakapotopoto ʻa e ʻOtuá”19 ke maʻu ʻe ha niʻihi kehe ha faʻahinga fakahā pehē, he ʻoku ʻi he halanga vaka ia ʻo e palōftiá.

ʻOku ʻi ai e totonu ʻa e niʻihi fakafoʻituituí ke ne maʻu ha fakahā fakafoʻituitui. Hangē ko ʻení, te ke lava ʻo maʻu ha fakahā ki he feituʻu ke ke nofo aí, maʻuʻanga moʻui ke feinga ki aí, pe ko e tokotaha te mo malí.20 ʻE lava ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻo akoʻi ʻa e tokāteliné mo vahevahe ha faleʻi kuo tataki fakalaumālie, ka ko e fatongia ki he ngaahi tuʻutuʻuni ko ʻení ʻoku ʻiate koe ia. Ko hoʻo fakahā ia ke maʻú; ko hoʻo halanga vaká ia.

Ko e ʻelemēniti hono tolu ʻo e founga ngāué ʻe fenāpasi ʻa e fakahā fakafoʻituituí mo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá mo e ngaahi fuakava kuo tau fakahoko mo Iá. Fakakaukau ki ha faʻahinga lotu ʻoku peheni hono fakaleá: “Tamai Hēvani, ʻoku taʻeoli e lotu ʻa e Siasí. ʻE lava ke u moihū ki he ʻAfioná he Sāpaté ʻi he ʻotu moʻungá pe ko e matātahí? ʻE lava pē nai ke u liʻaki lotu mo ʻikai kai sākalamēniti kae kei maʻu pē ʻa e ngaahi tāpuaki ne talaʻofa mai ki hono tauhi ʻo e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoní?”21 Te tau lava pē ʻo fakakaukau atu ki ha tali ʻa e ʻOtuá ki ha faʻahinga lotu peheni: “Siʻeku tama, kuó u ʻosi fakahā atu hoku finangaló fekauʻaki mo e ʻaho Sāpaté.”

ʻI he taimi ʻoku tau kole ai ha fakahā ki ha meʻa kuo ʻosi ʻomi ʻe he ʻOtuá ha fakahinohino mahino ki aí, ʻoku tau fakaʻatā leva kitautolu ki hano fakaʻuhingaʻi hala ʻetau ongó mo fanongo pē ki he meʻa ʻoku tau fie fanongo ki aí. Ne talamai ʻe ha tangata kiate au ʻene ngaahi faingataʻaʻia ke tauhi maʻu e tuʻunga fakapaʻanga hono fāmilí. Naʻá ne fakakaukau ko e solovaʻangá pē ko e kākaaʻi ha paʻanga, ʻo ne lotua ia, peá ne ongoʻi kuó ne maʻu ha fakahā pau ke ne fakahoko ia. Ne u ʻiloʻi ne kākaaʻi ia koeʻuhí he naʻá ne fekumi ki ha fakahā ne fepaki mo e fekau ʻa e ʻOtuá. Naʻe fakatokanga mai e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, “ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha meʻa ʻe fakatupu maumau lahi ange ki he fānau ʻa e tangatá ka ko hono maʻu kinautolu ʻe he laumālie halá ka nau fakakaukau ʻo pehē ʻoku nau maʻu ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá.”22

Mahalo ʻe ʻi ai ha niʻihi te nau tala naʻe maumauʻi ʻe Nīfai e fekaú ʻi heʻene tāmateʻi ʻa Lēpaní. Neongo iá, ʻoku ʻikai fakaʻikaiʻi ʻe he fakaʻatā makehe ko ʻení ʻa e laó—ʻa e lao ko ia ʻe fenāpasi ʻa e fakahā fakafoʻituituí mo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻikai ʻi ai ha fakamatala mahinongofua ia ʻo e meʻa ko ʻení ʻe fakafiemālie ʻaupito, ka te u fakamatalaʻi atu ha ngaahi moʻoniʻi meʻa ʻe niʻihi. Ne ʻikai kamata e meʻa ne hokó ʻaki ha kole ʻa Nīfai ke ne fakapoongi ʻa Lēpani. Naʻe ʻikai ko ha meʻa ia naʻá ne loto ke fakahoko. Ne ʻikai ʻuhinga hono tāmateʻi ia ʻo Lēpaní ke maʻu ai ʻe Nīfai haʻane lelei fakafoʻituitui ka ke ʻoatu ʻa e ngaahi folofolá ki ha puleʻanga ʻi he kahaʻú mo ha kakai ʻo e fuakavá. Pea naʻe ʻiloʻi pau ʻe Nīfai ko ha fakahā ia—ko hono moʻoní, ʻi he tūkunga ko ʻení, ko ha fekau ia mei he ʻOtuá.23

Ko e ʻelemēniti hono fā ʻo e founga ngāué ko hono ʻiloʻi e meʻa kuo ʻosi fakahā fakataautaha atu ʻe he ʻOtuá kiate koé, mo toe ʻamanaki atu ki ha fakahā lahi ange meiate Ia. Kapau kuo tali ʻe he ʻOtuá ha fehuʻi pea ʻikai ke liliu e ngaahi tūkungá, ko e hā te tau toe ʻamanaki atu ai ki ha tali ʻe kehe? Ne fepaki ʻa Siosefa Sāmita mo ha palopalema peheni ʻi he 1828. Ne ʻosi hono liliu e ʻuluaki konga ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo e haʻu ʻa Māteni Hālisi, ko ha tangata tohi kimuʻa mo e tokoni fakapaʻanga, ʻo kole kia Siosefa ha ngofua ke ʻalu mo e ʻū laʻipēsí ke sio ai hono uaifí. ʻI he ʻikai fakapapauʻi ʻe Siosefa e meʻa ke faí, naʻá ne lotua ha fakahinohino. Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kiate ia ke ʻoua naʻa ʻave e ʻū laʻipēsí kia Māteni.

Ne kole ʻe Māteni kia Siosefa ke ne toe ʻeke ki he ʻOtuá. Ne toe kole ʻa Siosefa, pea naʻe ʻikai fai ha ofo, he naʻe kei tatau pē ʻa e talí. Ka naʻe kole ʻa Māteni kia Siosefa ke ne toe ʻeke ko hono tuʻo tolú ia pea naʻe toe fai ia ʻe Siosefa. ʻI he taimi ko ʻení naʻe ʻikai tali ʻikai mai ʻa e ʻOtuá. Ka, naʻe hangē ne folofola mai e ʻOtuá ʻo pehē, “Siosefa, ʻokú ke ʻiloʻi pē hoku finangaló fekauʻaki mo e meʻá ni, ka ʻokú ke maʻu hoʻo tauʻatāina ke filí.” ʻI he ongoʻi tauʻatāina ʻa Siosefá, naʻá ne fili ai ke fakangofua ʻa Māteni ke ne ʻave ʻa e ʻū laʻipeesi ʻe 116 pea fakahā ia ki ha kau mēmipa tokosiʻi ʻi hono fāmilí. Naʻe mole ʻa e ʻū laʻipeesi ne ʻosi liliú pea ʻikai toe maʻu. Naʻe valokiʻi lahi ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa.24

Naʻe ako ʻe Siosefa, ʻo hangē ko e akonaki ʻa e palōfita ko Sēkopé ʻi he Tohi ʻa Molomoná: “ʻOua naʻa feinga ke akonakiʻi ʻa e ʻEikí, kae maʻu ʻa e akonakí mei hono toʻukupú. He … ʻokú ne akonaki ʻi he poto.”25 Naʻe fakatokanga mai ʻa Sēkope ʻoku hoko ha ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke lelei ʻi heʻetau kole ha ngaahi meʻa ʻoku ʻikai totonu ke tau kolé. Naʻá ne tomuʻa tala ʻe fekumi ʻa e kakai ʻo Selusalemá “ki ha ngaahi meʻa naʻe ʻikai [lava ke] mahino kiate kinautolu,” ʻo tokanga “ki he ngaahi meʻa naʻe ʻikai mahuʻingá,” pea ʻikai fakatokangaʻi e Fakamoʻui ʻo e māmaní.26 Ne nau faiangahala koeʻuhí ne nau kole ha ngaahi meʻa ne ʻikai pea he ʻikai lava ke mahino kiate kinautolú.

Kapau kuo tau maʻu ha fakahā fakafoʻituitui ki hotau tūkungá pea kuo teʻeki liliu e ngaahi makatuʻungá, kuo ʻosi tali ʻe he ʻOtuá ʻetau fehuʻí.27 Hangē ko ʻení, ʻoku tau faʻa toutou ʻeke ha fakapapauʻi pe kuo fakamolemoleʻi kitautolu. Kapau kuo tau fakatomala, fonu ʻi he fiefia mo e nonga ʻo e konisēnisí, pea maʻu ha fakamolemole ʻo ʻetau angahalá, ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke tau toe ʻeke ka ʻe lava ke tau falala ki he tali kuo ʻosi ʻomi ʻe he ʻOtuá.28

Neongo ʻetau falala ki he ngaahi tali kuo ʻomi ʻe he ʻOtuá, ka ʻoku kei fiemaʻu pē ke tau ʻamanaki atu ki ha toe fakahā fakafoʻituitui lahi ange. He ko hono moʻoní, ʻoku tātaaitaha ke hoko ʻa e moʻuí ʻo hangē ko e palaní pea ʻoku fonu ia ʻi ha ngaahi meʻa taʻeʻamanekina lahi. ʻOku totonu ke tau ʻiloʻi ʻoku lava ke maʻu ʻa e fakahā fakafoʻituituí ʻi he “ʻotu lea ki he ʻotu lea, [mo] e akonaki ki he akonaki,”29 pea ʻe lava ke hoko mo faʻa hoko fakakongokonga ʻa e fakahinohino ko ia naʻe fakahā maí.30

ʻOku fehulunaki mo fefakamālohiaʻaki ʻa e ngaahi ʻelemēniti ʻo e founga ngāue ki he fakahā fakafoʻituituí. Ka ʻi he founga ngāue ko iá, ʻoku lava pea ʻe lava ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo fakahā mai ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku tau fiemaʻu ke puna mālohi mo tauhi maʻu ʻa e fakalakalaka ʻi he hala ʻo e fuakavá. Ko ia ʻe lava ke tāpuakiʻi kitautolu ʻe he mālohi ʻo Sīsū Kalaisí ke tau aʻusia ʻa e tuʻunga ʻoku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke tau aʻusiá. ʻOku ou fakaafeʻi atu ke ke maʻu ʻa e loto-falala ke maʻu ha fakahā fakatāutaha maʻau pē, maʻu ha mahino ki he meʻa kuo fakahā ʻe he ʻOtuá, fenāpasi mo e ngaahi folofolá mo e ngaahi fekau kuó Ne tuku mai ʻi Heʻene kau palōfita kuo filí, pea ʻi ho mafai fakaefatongia pē ʻoʻoú mo e tauʻatāina ke filí. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku lava pea ʻe lava ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo fakahā atu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke ke faí.31 ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ne faʻa ngāue ʻaki lelei ʻe ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ha ngaahi talanoa fakatātā fekauʻaki mo e vakapuná ke akoʻi ʻaki ha ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí. Hangē ko ʻení, naʻá ne toki fakafekauʻaki ʻa e lisi tomuʻa vakaiʻi ʻa e pailaté ki he faiako ʻo hangē ko e Fakamoʻuí ʻi he “A Teacher’s Checklist” ([broadcast for teachers, June 12, 2022], broadcasts.ChurchofJesusChrist.org).

  2. Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko e mēmipa ia hono tolu ʻo e Toluʻi ʻOtuá, ʻoku faʻa ui ia ko e Laumālie pe Laumālie ʻo e ʻOtuá, pea ʻokú Ne fakahoko ha ngaahi fatongia mahuʻinga lahi ʻi he palani ʻo e fakamoʻuí. ʻOkú Ne fakamoʻoniʻi ʻa e Tamaí pea mo e ʻAló, fakahā ʻa e moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē, pea fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kinautolu ʻoku nau fakatomala mo papitaisó, pea ko e Laumālie Māʻoniʻoni ia ʻo e Talaʻofá (vakai, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Laumālie Māʻoniʻoní,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org).

  3. Vakai, 2 Nīfai 31:19-21; Mōsaia 4:8. ʻOku ʻikai mo ha toe hala ʻe “lava ke fakamoʻui ai [kitautolu] ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.” He ʻikai hanga ʻe he fakaʻamú ʻo fokotuʻu ha hala kehe.

  4. 2 Nīfai 32:5; vakai foki, Tokāteline mo e Naahi Fuakava 84:43-44.

  5. Vakai, 2 Nīfai 32:4; Russell M. Nelson, “Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau Moʻuí,” Liahona, Mē 2018, 93–96.

  6. Mātiu 7:7–8.

  7. Vakai, “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki he Māmaní”; “Ko e Kaveinga ʻa e Finemuí”; Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá: Ko e Ngāue ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, 27.0; 27.2, ChurchofJesusChrist.org.

  8. Vakai, 2 Nīfai 32:3.

  9. Robert D. Hales, “Holy Scriptures: The Power of God unto Our Salvation,” Liahona, Nōvema 2006, 26–27.

  10. ʻOku akoʻi ʻe he folofolá ʻoku vaivai mo leʻosiʻi e leʻo ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo hangē ha fanafaná—ʻoku ʻikai leʻolahi pe longoaʻa; ʻoku faingofua, fakalongolongo, mo mahinongofua; ʻoku malava pē ke mahuhuhuhu mo fakamāfana; ʻo ongo ʻaupito ki he lotó mo e ʻatamaí fakatouʻosi; ʻokú ne ʻomi e nonga, fiefia, mo e ʻamanaki lelei—ʻikai ko e manavahē, loto-tailiili, mo e hohaʻa; ʻokú ne fakaafeʻi kitautolu ke tau fai lelei—ʻikai ko e fai kovi; pea ʻoku fakamaama mo fakalata—ʻo ʻikai fakapulipuli. Vakai, 1 Ngaahi Tuʻi 19:11–12; ʻAmenai 1:25; ʻAlamā 32:28; Hilamani 5:30–33; 3 Nīfai 11:3; Molonai 7:16–17; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:22–24; 8:2–3; 9:8–9; 11:12–14; 85:6; Boyd K. Packer, “The Candle of the Lord,” Ensign Jan. 1983, 51–56; Russell M. Nelson, “Fanongo Kiate Ia,” Liahona, Mē 2020, 88–92; Russell M. Nelson, “Tali Lelei ʻa e Kahaʻú ʻi he Tui,” Liahona, Nōvema 2020, 73–76; Russell M. Nelson, “Fakahā Maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau Moʻuí,” 93–96.

  11. Vakai, 3 Nīfai 18:20; Molonai 7:26; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:64-65.

  12. Vakai, Hilamani 10:5; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 46:30.

  13. Sēmisi 4:3; vakai, James 4:3, New International Version; 2 Nīfai 4:35; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:10; 46:7; 88:64–65.

  14. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:64–65; Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Lotu,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org.

  15. Vakai, 3 Nīfai 18:20; Molonai 7:26.

  16. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 28:2, 7.

  17. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 21:4–5.

  18. Ko e meʻa mālié, he naʻe ʻosi fai e fokotuʻutuʻu ke ne maʻu ha tokoni mo e faitoʻo naʻá ne fiemaʻú.

  19. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 226.

  20. Vakai, Thomas S. Monson, “Whom Shall I Marry?” New Era, Oct. 2004, 4.

  21. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 59:9–16.

  22. Joseph Smith, ʻi he Times and Seasons, Apr. 1, 1842, 744, josephsmithpapers.org.

  23. ʻOku faʻa liliu, fakaleleiʻi, pe fakahoko ʻe he ʻEikí ha tuʻutuʻuni makehe ki Heʻene ngaahi fekau kuo fakahā maí, ka ʻoku fakahoko mai ʻeni ʻi ha fakahā fakaepalōfita kae ʻikai ʻi ha fakahā fakafoʻituitui. ʻOku fakahoko mai e fakahā fakaepalōfitá ʻi he kau palōfita kuo fili moʻoni ʻe he ʻOtuá ʻo fakatatau ki he poto mo e ʻilo ʻa e ʻOtuá. ʻOku kau ʻi he ngaahi tuʻutuʻuni makehe ko ʻení ʻa hono fakahā ʻe he ʻEikí kia Mōsese mo Siosiua ke tāmateʻi e kakai ne nofo he fonua ko Kēnaní neongo ne ʻi ai ʻEne fekau “ʻOua naʻá ke fakapō” (ʻEkesōtosi 20:13). ʻOku lava pea ʻe lava ʻe he ʻEikí ʻo fakafou mai ʻi Heʻene palōfitá hano toe vakaiʻi ʻEne ngaahi fekaú maʻa ʻEne ngaahi taumuʻá. Neongo ʻoku tau maʻu ha fakahā fakafoʻituitui ka ʻoku ʻikai ke tau tauʻatāina ai ke liliu pe fakataʻeʻaongaʻi e ngaahi fekau kuo ʻosi fakahā mai ʻe he ʻOtuá ki Hono Siasí ʻo fakafou mai ʻi he palōfitá.

    Vakai, 1 Nīfai 4:12–18; ki ha fakamatala kakato ange, vakai, Joseph Spencer, 1st Nephi: A Brief Theological Introduction (2020), 66–80.

  24. Ki ha fakamatala kakato ki he ʻū laʻipeesi ʻe 116, vakai, Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, vōliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 (2018), 44–53; vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3:5–15; 10:1–5.

  25. Sēkope 4:10.

  26. Vakai, Sēkope 4:14–16.

  27. Naʻe akonaki ʻa Siosefa Sāmita ʻo ne pehē, “Pea naʻe ʻikai ke mau toe ʻeke ki he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ha fakahā makehe tukukehe pē kapau naʻe teʻeki ke ʻi ai ha fakahā kimuʻa ʻoku feʻunga mo e meʻa ʻoku hokó” (ʻi he History, 1838–1856 [Manuscript History of the Church], volume A-1, 286–87, josephsmithpapers.org).

  28. Vakai, Mōsaia 4:3. ʻI he taimi ʻoku hokohoko atu ai ʻetau ongoʻi halaia mo e fakaʻiseʻisa hili ha fakatomala fakamātoato mo moʻoní, ʻoku faʻa hoko ia koeʻuhi ko e siʻisiʻi ʻa e tui kia Sīsū Kalaisi pea mo ʻEne malava ke fakamolemoleʻi kakato mo fakamoʻui kitautolú. ʻOku tau tui he taimi ʻe niʻihi ko e fakamolemolé ʻoku maʻá e niʻihi kehé pē ka ʻoku ʻikai ʻaonga kakato ia kiate kitautolu. Ko e siʻisiʻi pē ia ʻo e tui ki he meʻa ʻe lava ke fakahoko ʻe he Fakamoʻuí koeʻuhí ko ʻEne Fakalelei taʻefakangatangatá.

  29. Vakai, ʻĪsaia 28:10; 2 Nīfai 28:30; David A. Bednar, “Line upon Line, Precept upon Precept,” New Era, Sept. 2010, 3–7.

  30. Ka ʻo kapau kuo teʻeki ke ʻoatu ʻe he ʻOtuá ha fakahā kiate koe, hokohoko atu pē hoʻo kolé. Hangē ko e akonaki ʻa ʻEletā Lisiate G. Sikotí, “Hoko atu ʻi he loto-falala. … ʻI he taimi ʻokú ke moʻui māʻoniʻoni ai mo ngāue ʻi he loto-falalá, he ʻikai tuku ʻe he ʻOtuá ke ke ngāue taʻe te Ne tuku mai ha ongoʻi fakatokanga ʻo kapau kuó ke fai ha fili ʻoku hala” (“Using the Supernal Gift of Prayer,” Liahona, May 2007, 10).

  31. Vakai, 2 Nīfai 32:5.