Konifelenisi Lahi
Ko Hono Tanumaki mo Vahevahe Hoʻo Fakamoʻoní
Konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2022


Ko Hono Tanumaki mo Vahevahe Hoʻo Fakamoʻoní

ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke fekumi ki ha ngaahi faingamālie ke vahevahe ai hoʻomou fakamoʻoní ʻi he lea pea ʻi he ngāue.

Talateu

ʻOku faʻa hoko taʻeʻamanekina ha ngaahi momeniti mahuʻinga ʻi he moʻuí, naʻa mo ʻete kei siʻí. Tuku ke u vahevahe atu ha talanoa ki ha tokotaha ako ʻi he ako māʻolungá, ko Kēvini, naʻe fili ke folau ki ha siteiti kehe ki ha polokalama fakatakimuʻa ʻa e fānau akó, ʻo hangē ko ʻene fakamatalá.

“Naʻe aʻu mai ki hoku taimí pea naʻe ʻeke mai ʻe he kalake failēsisitá hoku hingoá. Naʻá ne sio ki heʻene lisí peá ne pehē mai, ʻKo e talavou koe mei ʻIutaá.’

“ʻKo hoʻo ʻuhingá ko au toko taha pē?’ Ko ʻeku fehuʻí ange ia.

“ʻʻIo, ko koe pē.’ Naʻá ne mono mai hoku pine hingoá kuo paaki ʻa e ‘ʻIutā’ ai. ʻI heʻeku fakamaʻu iá, naʻá ku ongoʻi hangē kuo fakahingoa makehe aú.

“Ne u fakaʻefihi atu ki he lifí mo ha kau ako kehe ʻe toko nima ne nau tui pine hingoa tatau. ʻHei, ko koe mei ʻIutā. Ko e Māmonga koe?’ ko e fehuʻi mai ia ʻa ha tokotaha ako.

“Ne u ongoʻi kehe mei he kotoa ʻo e kau ako takimuʻa ko ʻeni mei he ngaahi feituʻu kehekehe. Naʻá ku momou mo tali ange, ʻʻIo.’

“ʻKo kimoutolu ʻoku tui kia Siosefa Sāmita naʻá ne pehē naʻe mamata ki ha kau ʻāngeló. ʻOku ʻikai ke ke tui moʻoni koe ki ai, ko ia?’

“Ne ʻikai ke u ʻilo e meʻa ke u lea ʻakí. Naʻe siofi kotoa au ʻe he fānau ako ʻi he lifí. Naʻá ku toki aʻu mai pē, pea kuo ʻosi pehē ʻe he tokotaha kotoa ʻoku ou kehe. Ne u kiʻi kamata fakafekiki ka ne u pehē ange leva, ‘ʻOku ou ʻilo naʻe hoko ʻa Siosefa Sāmita ko ha palōfita ʻa e ʻOtuá.’

Ne u fifili ʻo pehē. “‘Naʻe haʻu ia mei fē’? Naʻe ʻikai te u ʻilo te u lava ʻo lea ʻaki ia. Ka naʻe ongo moʻoni e ngaahi leá.

Naʻá ne pehē mai, “ʻʻIo, ne u fanongo ko ha kau tui fakalotu vale kotoa pē kimoutolu.’

“Hili iá, naʻe ʻi ai ha kiʻi fakalongolongo taʻefakafiemālie ʻi he ava hake e matapā ʻo e lifí. ʻI heʻemau toʻo ʻemau kató, naʻá ne lue atu he holó mo e katá.

“Naʻe fehuʻi mai leva ha leʻo ʻi hoku tuʻá, ʻʻEi, ʻoku ʻi ai koā mo ha toe Tohi Tapu ʻe taha ʻa e kau Māmongá?’

“ʻOiauē. Ko e toe fehuʻi ē. Naʻá ku tafoki hake ʻo sio ki ha tokotaha ako ʻe taha naʻá ma ʻi he lifí, ko Kulisitofā.

Naʻá ku talaange ʻi heʻeku loto ke ʻoua naʻa toe fehuʻi maí, “ʻʻOku ui ia ko e Tohi ʻa Molomoná.’ Naʻá ku toʻo hake ʻeku kató peá u kamata lue atu he holó.

Naʻá ne fehuʻi mai, “Ko e tohi ʻena naʻe liliu ʻe Siosefa Sāmitá?

Naʻá ku tali ange, “ʻʻIo, ko ia.’ Ne u lue pē mo fakaʻamu ke ʻoua te ne fakamaaʻi au.

“‘Ka ʻokú ke ʻilo pe te u maʻu fēfē ha tatau?’

“Naʻe fakafokifā pē ʻeku manatuʻi ha veesi folofola ne u ako ʻi he seminelí. ‘ʻOku ʻikai te u mā ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.’1 ʻI heʻeku fakakaukau pē ki aí, ne u fakameʻapangoʻia heʻeku ongoʻi maá.

“Ne ʻikai ngalo e veesi folofola ko iá ʻiate au he toenga ʻo e uiké. Ne u tali ʻi he lahi taha ne u lavá ʻa e ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e Siasí, pea ne lahi haku ngaahi kaungāmeʻa.

“Naʻá ku fakatokangaʻi ne u laukau ʻaki ʻeku tui fakalotú.

“Ne u ʻoange ha Tohi Molomona kia Kulisitofā. Naʻá ne tohi mai kimui ange ʻo talamai naʻá ne fakaafeʻi e ongo faifekaú ki hono ʻapí.

“Naʻá ku ako ke ʻoua te u mā hono vahevahe ʻeku fakamoʻoní.”2

ʻOku ou tanganeʻia ʻi he loto-toʻa ʻa Kēvini ʻi hono vahevahe ʻene fakamoʻoní. Ko ha loto-toʻa ia ʻoku toutou fakahaaʻi fakaʻaho ʻe he kāingalotu faivelenga ʻo e Siasí ʻi he funga ʻo e māmaní. ʻI heʻeku vahevahe ʻeku ngaahi fakakaukaú, ʻoku ou fakaafeʻi ai kimoutolu ke mou fakakaukau ki he fehuʻi ʻe fā ko ʻení:

  1. ʻOku ou ʻiloʻi nai pea mahino kiate au e ʻuhinga ʻo e fakamoʻoní?

  2. ʻOku ou ʻiloʻi nai e founga ke vahevahe ai ʻeku fakamoʻoní?

  3. Ko e hā ʻa e ngaahi fakafeʻātungia ki hono vahevahe ʻeku fakamoʻoní?

  4. Te u tauhi fēfē ʻeku fakamoʻoní?

ʻOku Ou ʻIloʻi Nai pea Mahino Kiate Au e ʻUhinga ʻo e Fakamoʻoní?

Ko hoʻo fakamoʻoní ko ha koloa mātuʻaki mahuʻinga ia, ʻoku faʻa ʻalu fakataha mo ha ngaahi ongo fakalaumālie loloto. ʻOkú te faʻa maʻu fakalongolongo pē e ngaahi ongo ko ʻení pea fakamatalaʻi ko ha “kihiʻi leʻo siʻi.”3 Ko hoʻo tuí ia pe ʻilo ʻo e moʻoní, ʻa ia ʻoku ʻoatu ko ha fakamoʻoni fakalaumālie ʻo fakafou ʻi he ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻI hono maʻu e fakamoʻoni ko ʻení ʻe liliu ai hoʻo leá mo hoʻo ngaahi angafaí. Ko e ngaahi meʻa mahuʻinga hoʻo fakamoʻoní, ne fakapapauʻi atu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku kau ai ʻa e:

  • Ko e ʻOtuá hoʻo Tamai Hēvaní; ko ʻEne fānau koe. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate koe.

  • ʻOku moʻui ʻa Sīsū Kalaisi. Ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtua moʻuí pea mo ho Fakamoʻuí mo e Huhuʻí.

  • Ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita ia ʻa e ʻOtuá naʻe uiuiʻi ke ne fakafoki mai e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí.

  • Ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e Siasi ʻo e ʻOtuá kuo fakafoki mai ʻi he māmaní.

  • ʻOku tataki e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí ʻe ha palōfita moʻui he ʻahó ni.

ʻOku Ou ʻIloʻi Nai e Founga ke Vahevahe ai ʻEku Fakamoʻoní?

ʻOkú ke fakahoko hoʻo fakamoʻoní ʻi he taimi ʻokú ke vahevahe ai hoʻo ngaahi ongo fakalaumālié mo e niʻihi kehé. ʻI hoʻo hoko ko e mēmipa ʻo e Siasí, ʻokú ke maʻu e ngaahi faingamālie ke vahevahe ai hoʻo fakamoʻoní ʻi he ngaahi fakataha ʻa e Siasí pe ngaahi fepōtalanoaʻaki fakataautaha mo e fāmilí, kaungāmeʻá, mo e niʻihi kehé.

Ko e founga ʻe taha ʻokú ke vahevahe ai hoʻo fakamoʻoní ko hoʻo angatonú. ʻOku ʻikai ko hoʻo fakamoʻoní pē ʻa e meʻa ʻokú ke lea ʻakí—ka ko ho ʻulungāngá foki.

Ko e taimi kotoa pē ʻokú ke fai ai ha fakamoʻoni pe fakahaaʻi ʻi hoʻo ngaahi ngāué ʻa hoʻo tukupā ke muimui kia Sīsū Kalaisí, ʻokú ke fakaafeʻi ai e niʻihi kehé ke nau “haʻu kia Kalaisi.”4

ʻOku tuʻu e kau mēmipa ʻo e Siasí ko ha kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē, pea ʻi he feituʻu kotoa pē.5 ʻOku taʻefaʻalaua e ngaahi faingamālie ke fakahoko ai ʻeni ʻi he ʻuniveesi fakakomipiutá ʻo fakaʻaongaʻi haʻatau ngaahi fakamatala fakalaumālie pe vahevahe e ngaahi meʻa langaki moʻui ne teuteu ʻe ha niʻihi kehe. ʻOku tau fakamoʻoni ʻi he taimi ʻoku tau ʻofa, vahevahe, mo fakaafe ai ʻi he ʻinitanetí. ʻE hoko hoʻo ngaahi tweet, pōpoaki fakahangatonú mo hoʻo ngaahi tohí ko ha taumuʻa māʻolunga mo māʻoniʻoni ange ʻi hoʻo fakaʻaongaʻi e mītia fakasōsialé ke fakahaaʻi e founga ʻoku liliu ai ʻe he ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí hoʻo moʻuí.

Ko e Hā ʻa e Ngaahi Fakafeʻātungia ki Hono Vahevahe ʻEku Fakamoʻoní?

ʻE ala kau ʻi he ngaahi fakafeʻātungia ki hono vahevahe hoʻo fakamoʻoní hoʻo taʻepauʻia he meʻa ke lea ʻakí. Naʻe vahevahe ʻe Mātiu Kauli, ko ha ʻAposetolo ʻi muʻa, ʻa e aʻusia ko ʻení ʻi heʻene mavahe ke ngāue fakafaifekau taʻu ʻe nima ki Nuʻusila ʻi hono taʻu 17:

“He ʻikai toe ngalo ʻiate au e ngaahi lotu ʻa ʻeku tamaí ʻi he ʻaho naʻá ku mavahe aí. Kuo teʻeki ke u fanongo ʻi ha tāpuaki fakaʻofoʻofa ange ʻi heʻeku moʻuí. Pea ko ʻene lea fakaʻosi ʻeni kiate au ʻi he tauʻanga lēlué, ʻʻE hoku foha, te ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau; te ke ako; te ke feinga ke teuteu hoʻo malangá; pea taimi ʻe niʻihi ʻi hono ui ke ke lea pe fai ha fakamoʻoní, te ke fakakaukau kuó ke mateuteu lelei, ka ʻi hoʻo tuʻu haké, kuo ngalo kotoa e meʻa ia ʻi hoʻo fakakaukaú.’ Kuo tuʻo lahi ʻeku aʻusia e meʻa ko iá.

“Naʻá ku pehē ange, ʻKo e hā ʻokú ke fai ʻi he taimi ʻoku mole ai e ngaahi meʻa ʻi hoʻo fakakaukaú?’

“Naʻá ne pehē mai, ʻTuʻu hake pea ʻi he kotoa e mālohi ʻo ho laumālié, fakamoʻoniʻi naʻe hoko ʻa Siosefa Sāmita ko ha palōfita ʻa e ʻOtua moʻuí, pea ʻe haʻu ha ngaahi fakakaukau ki ho ʻatamaí mo ha ngaahi lea ki ho ngutú … pea ki he loto ʻo e tokotaha kotoa pē ʻoku fanongó.’ Pea ʻi he lahilahi ngalo ʻiate au e ngaahi meʻa ʻi heʻeku fakakaukaú lolotonga ʻeku … ngāue fakafaifekaú …, ne u maʻu ai ʻa e faingamālie ke vahevahe ʻeku fakamoʻoni fekauʻaki mo e meʻa maʻongoʻonga taha ne hoko ʻi he hisitōlia ʻo e māmaní talu mei hono tutuki e ʻEikí. ʻAhiʻahiʻi ia ha taimi, kau talavou mo e kau finemui. Kapau ʻoku ʻikai toe ʻi ai ha meʻa ke ke lea ʻaki, fakamoʻoniʻi naʻe hoko ʻa Siosefa Sāmita ko e palōfita ʻa e ʻOtuá, pea ʻe haʻu leva ki ho fakakaukaú e hisitōlia kakato ʻo e Siasí.”6

Naʻe pehē pē mo ha vahevahe ʻa Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi, “ʻOku lelei ange hono maʻu ha fakamoʻoni ʻi heʻetau tuʻu ʻo fakahoko iá, ʻi heʻetau tūʻulutui pē ʻo lotu ʻo kole ke maʻu ha fakamoʻoní.”7 ʻOku fakamoʻoni ʻa e Laumālié ki he tokotaha leá mo e tokotaha fanongó fakatouʻosi.

Ko ha fakafeʻātungia ʻe taha, ʻo hangē ko hono fakamamafaʻi ʻi he talanoa ʻo Kēviní, ko e manavasiʻí. Hangē ko e tohi ʻa Paula kia Tīmoté:

“Naʻe ʻikai foaki ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ʻa e laumālie ʻo e manavasiʻí; ka ko e mālohi, mo e ʻofa. …

“Ko ia ke ʻoua naʻá ke mā koe [ke] fakamoʻoniʻi hotau ʻEikí.”8

ʻOku ʻikai haʻu mei he ʻEikí ʻa e ongoʻi manavasiʻí ka ko e taimi lahi taha ʻoku haʻu ia mei he filí. ʻE hanga ʻe hoʻo maʻu ha tui hangē ko Kēviní, ʻo fakaʻatā koe ke ke ikunaʻi e ngaahi ongo ko ʻení mo vahevahe tauʻatāina ʻa e meʻa ʻoku ʻi ho lotó.

Te u Tauhi Fēfē ʻEku Fakamoʻoní?

ʻOku ou tui ko e fakamoʻoní ʻoku fakatōloloto ia ʻiate kitautolu, ka ke lava ʻo pukepuke mo fakatupulaki kakato iá, naʻe akoʻi ʻe ʻAlamā kuo pau ke tau “tauhi fakalelei [ʻetau fakamoʻoní].9 ʻI heʻetau fai iá, “ʻe tupu hono aká, ʻo tupu hake, ʻo fua mai.”10 Ka ʻikai ʻeni “ʻe mae [ia].”11

Kuo fakakoloa ʻaki kitautolu ʻe he mēmipa takitaha ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ha fakahinohino ʻi he founga ke pukepuke ai ha fakamoʻoní.

Naʻe akoʻi loto-ʻofa mai ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, “Kuo pau ke potupotu tatau mo hokohoko atu ʻetau keinanga ʻi he folofola ʻa e ʻOtuá, lotu fakamātoató mo e talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí kae lava ke tupulaki ʻetau fakamoʻoní.”12

Naʻe fakamanatu mai ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ko hono pukepuke ha fakamoʻoní, “ʻoku fiemaʻu ke tau maʻu ʻa e sākalamēnití ʻi he uike kotoa pē (vakai, T&F 59:9) kae lava ke tau taau mo e talaʻofa mahuʻinga ko ia ‘ke ʻiate [kitautolu] hono Laumālié maʻu ai pē’ (T&F 20:77).”13

Pea naʻe faleʻi angaʻofa mai ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni kimuí ni:

Fakatupulaki [hoʻo fakamoʻoní] ʻaki e moʻoní. …

“… Fakaivia koe ʻaki e ngaahi lea ʻa e kau palōfita ʻo e kuonga muʻá mo onopōní. Kole ki he ʻEikí ke Ne akoʻi koe ʻi he founga ke fanongo lelei ange ai kiate Iá. Fakaʻaongaʻi ha taimi lahi ange ʻi he temipalé mo e ngāue hisitōlia fakafāmilí.

“… Fokotuʻu hoʻo fakamoʻoní ko e meʻa mahuʻinga taha kiate koé.”14

Fakaʻosí

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou palōmesi atu ʻi he mahino kakato ange kiate kimoutolu ʻa e fakamoʻoní, pea ʻi homou vahevahe iá, te mou ikunaʻi ai e ngaahi fakafeʻātungia ʻo e veiveiuá mo e manavasiʻí, ʻo malava ai ke mou lehilehiʻi mo tauhi ʻa e koloa mahuʻinga tahá ni, ʻa hoʻomou fakamoʻoní.

ʻOku tau monūʻia ke maʻu ha ngaahi sīpinga taʻefaʻalaua ʻo e kau palōfita ʻo e kuonga muʻá mo onopōní kuo nau vahevahe mālohi ʻenau fakamoʻoní.

Hili e pekia ʻa Kalaisí, naʻe tuʻu ʻa Pita ʻo fakamoʻoni:

“Ke ʻilo ʻe kimoutolu kotoa pē, … [ʻi he] huafa ʻo Sīsū Kalaisi ʻo Nāsaletí, ʻa ia ne mou tutuki ki he ʻakaú, ka kuo fokotuʻu ia ʻe he ʻOtuá mei he maté, … [ʻa ia] kuo tuʻu ai ʻa e tangatá ni ʻi homou ʻaó. …

“… He ʻoku ʻikai ke tuku mo ha hingoa ki he kakai ʻi lalo langí, ke tau moʻui ai.”15

ʻI he hili e malanga ʻa ʻAlamā fekauʻaki mo e tuí, naʻe pehē mālohi ʻe ʻAmuleki: “Te u fakamoʻoniʻi kiate kimoutolu ʻe au ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni. Vakai, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻoku ou ʻiloʻi ʻe hāʻele mai ʻa Kalaisi ki he fānau ʻa e tangatá, … pea te ne fai ʻa e fakalelei ki he ngaahi angahala ʻa e māmaní; he kuo folofola ʻaki ia ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá.”16

Naʻe fakamoʻoni ʻa Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoni ʻi heʻena mātā tonu ha meʻa-hā-mai nāunauʻia ʻo e Fakamoʻui kuo toetuʻú, ʻo pehē:

“Pea ko ʻeni, hili ʻa e ngaahi fakamoʻoni lahi kuo fai ʻo kau kiate iá, ko e fakamoʻoni fakamuimui tahá ʻeni, ʻa ia ʻokú ma fai ʻo kau kiate iá: ʻOkú ne moʻui!

“He naʻá ma mamata kiate ia, ʻio ʻi he toʻukupu toʻomataʻu ʻo e ʻOtuá; peá ma fanongo ki he leʻo ʻoku fakamoʻoniʻi ko ia ʻa e ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupu ʻo e Tamaí.”17

Kāinga, ʻoku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou fekumi ki ha ngaahi faingamālie ke fai ai homou fakamoʻoní ʻi he lea mo e ngāue. Ne u maʻu ha faingamālie pehē kimuí ni mai, ʻi he fakaʻosinga ʻo ha fakataha mo e pule kolo ʻo ha kolomuʻa ʻi ʻAmelika Tonga, ʻi hono lokí mo ha niʻihi ʻo ʻene kau ʻōfisa kapinetí. ʻI heʻemau fakaʻosi mo ha ngaahi ongo fakamāfana, ne u kiʻi momou mo pehē ʻoku totonu ke u vahevahe ʻeku fakamoʻoní. Hili ʻa e ueʻi ne u maʻú, ne u fakahoko ha fakamoʻoni ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí mo e Fakamoʻui ʻo e māmaní. Naʻe liliu e meʻa kotoa pē ʻi he momeniti ko iá. Naʻe fuʻu mālohi fau e Laumālié ʻi he lokí. Naʻe hangē naʻe ongo ia ki he tokotaha kotoa pē. “ʻOku fakamoʻoni ʻa e Fakafiemālié … ki he Tamaí pea mo e ʻAló.”18 ʻOku ou houngaʻia ʻi heʻeku maʻu ha loto-toʻa ke vahevahe ʻeku fakamoʻoní.

ʻI he hoko mai ha momeniti pehení, puke ia pea tali lelei ia. Te ke ongoʻi e māfana ʻo e Fakafiemālié ʻi ho lotó ʻi he taimi te ke fakahoko ai iá.

ʻOku ou tuku mo kimoutolu ʻeku fakamoʻoní—ko e ʻOtuá ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, ʻoku moʻui ʻa Sīsū Kalaisi, pea ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e Siasi ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní he ʻaho ní ʻa ia ʻoku tataki ʻe hotau palōfita ʻofeiná, ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.