Konifelenisi Lahi
Lotó Kotoa
Konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2022


Lotó Kotoa

ʻOku totonu ke tau hoko ko ha kau muimui ʻia Kalaisi ʻoku fiefia mo loto ʻaki kakato ʻi hotau fononga fakataautaha fakaākongá.

Ko e taimi ʻe niʻihi, ʻoku lelei ke ʻilo e meʻa ʻe hokó.

Ofi ki he fakaʻosinga ʻo Hono misioná, naʻe folofola ʻa Sīsū ki Heʻene Kau ʻAposetoló ʻe hoko mai ha ngaahi taimi faingataʻa. Ka naʻá Ne toe folofola, “Kae ʻoua naʻa mou manavahē.”1 ʻIo, te Ne hāʻele atu, ka he ʻikai te Ne tuku ke nau tuenoa. 2 Te Ne tuku mai Hono Laumālié ke tokoni ke nau manatuʻi, tuʻu taʻeueʻia pea maʻu ʻa e nongá. ʻOku fakahoko ʻe he Fakamoʻuí ʻEne palōmesí ke ʻiate kitautolu ko ʻEne kau ākongá, ka kuo pau ke tau vakai maʻu pē kiate Ia ke tokoniʻi kitautolu ke fakatokangaʻi mo fiefia ʻi Hono ʻaó.

Kuo aʻusia maʻu pē ʻe he kau ākonga ʻo Kalaisí ha ngaahi taimi faingataʻa.

Naʻe ʻomi ʻe haʻaku kaungāmeʻa mamae ha fakamatala fuoloa mei he Nebraska Advertiser, ko ha nusipepa mei he Hihifo-Lotoloto ʻo e ʻIunaiteti Siteití, ne fakaʻaho ki he ʻaho 9 Siulai 1857. Naʻe pehē: “ʻI he hengihengi ʻo e ʻaho ní ne fou mai ai heni ha kulupu ʻo ha kau Māmonga ko ʻenau fononga ki Sōleki. Naʻe toho ʻe he kau fafiné (ko e moʻoni ne ʻikai ke nau vaivai) ʻa ʻenau ngaahi salioté ʻo hangē ha fanga monumanú, ne ʻi ai ha [fefine] ne tō ʻi he pelepelá ʻo kiʻi tuʻu ai e fonongá, ne lue e fānau īkí ʻi honau teunga muli [ngali kehé] ʻo hangē ʻoku nau loto vilitaki ʻo hangē ko ʻenau ngaahi faʻeé.”3

Kuó u fakakaukau tuʻo lahi ki he fefine ne tō ʻi he fuʻu pelepelá. Ko e hā naʻá ne toho tokotaha aí? Ko ha faʻē ʻoku ʻikai hano mali? Ko e hā naʻá ne ʻoange ki ai e loto-lahi, loto-toʻa, mo e loto-vilitaki ke fai ha fononga faingataʻa ʻi he pelepelá, ʻo toho atu e koloa kotoa naʻá ne maʻú ʻi ha saliote ki ha ʻapi taʻe ʻiloa ʻi he toafá—pea faʻa manukia ʻe he niʻihi kehe ʻoku nau vakai maí?4

Naʻe talanoa ʻa Palesiteni Siosefa F. Sāmita ki he loto-lahi ʻa e kau fafine paionia ko ʻení, ʻo ne pehē: “Te ke lava nai ke fakatafoki ha taha ʻo e kau fefiné ni mei heʻenau ʻilo fakapapau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní? Te ke lava nai ʻo fakapoʻuliʻi ʻenau fakakaukau fekauʻaki mo e misiona ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá? Te ke lava nai ʻo fakakuihi kinautolu fekauʻaki mo e misiona ʻo Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá? ʻIkai, he ʻikai ke ke teitei lava ʻe koe ʻi he māmaní ʻo fakahoko ia. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí he ʻoku nau ʻiloʻi ia. Naʻe fakahaaʻi ia he ʻOtuá kiate kinautolu, pea mahino kiate kinautolu, ka he ʻikai ha mālohi ʻi he māmaní te ne lava ʻo liliu kinautolu mei he meʻa kuo nau ʻiloʻi ʻoku moʻoní.”5

Kāinga, ko e pole lahi taha hotau kuongá ke hoko ko ha tangata mo e fefine pehē—ko ha kau ākonga ʻoku feinga mālohi ke maʻu ha mālohi ke kei hokohoko atu ʻi hono uiuiʻi ke fononga ʻi he toafá, kau ākonga ʻoku ʻi ai e ʻilo pau kuo fakahaaʻi kiate kitautolu mei he ʻOtuá, ko e kau muimui ʻo Sīsū ʻoku fiefia mo loto-ʻaki ʻi heʻetau fononga fakataautaha ʻi he tuʻunga fakaākongá. ʻI heʻetau hoko ko ha kau ākonga ʻo Sīsū Kalaisi, ʻoku tau tui pea lava ke tupulaki ʻi ha ngaahi moʻoni mahuʻinga ʻe tolu.

ʻUluakí, Te tau Lava ʻo Tauhi ʻEtau Ngaahi Fuakavá, Neongo e Faingataʻá.

ʻI he taimi ʻoku ʻahiʻahiʻi ai hoʻo tuí, fāmilí pe ko ho kahaʻú—ʻi hoʻo fifili pe ko e hā ʻoku fuʻu faingataʻa ai e moʻuí ʻi hoʻo fai ho lelei tahá ke moʻui ʻaki e ongoongoleleí—manatuʻi ne fakahā mai he ʻEikí ke ʻamanaki ki ha ngaahi faingataʻa. ʻOku hoko ʻa e ngaahi faingataʻá ko ha konga ʻo e palaní pea ʻoku ʻikai ʻuhinga kuo liʻekina koe; ko e konga ia ʻo e ʻuhinga ʻo e ʻoku ʻAʻana koé.6 Ko hono moʻoní naʻá Ne hoko, “ko e tangata ʻo e ngaahi mamahi, pea maheni ai mo e loto-mamahí.”7

ʻOku ou ʻilo ʻoku tokanga ai ʻa e Tamai Hēvaní ki heʻeku tupulaki ko ha ākonga ʻo Sīsū Kalaisí ʻi Heʻene tokanga ki heʻeku fiemālié. Mahalo he ʻikai ke u fiemaʻu maʻu pē ke pehē—ka ʻoku pehē!

ʻOku ʻikai maʻu e mālohí ʻi he moʻui fiemālie. Ko e mālohi ʻoku tau fiemaʻu ke matuʻuaki ʻa e faingataʻa ʻo e ʻahó ʻa e mālohi ʻa e ʻEikí pea ʻoku tafe mai Hono mālohí ʻi heʻetau ngaahi fuakava mo Iá.8 Ke fakafalala ki heʻetau tuí ʻi he taimi ʻo e fehangahangai mo e matangi mālohí—ke feinga fakamātoato ʻi he ʻaho takitaha ke fai e meʻa ne tau fuakava mo e Fakamoʻuí te tau fai, neongo pea tautautefito ki he taimi ʻoku tau helaʻia, hohaʻa mo fefaʻuhi ai mo e ngaahi fehuʻi mo e palopalema faingataʻa—ke faifai pea maʻu ʻEne māmá, ʻEne ʻofá, Hono Laumālié mo ʻEne nongá.

Ko e ʻuhinga ʻo e fononga ʻi he hala ʻo e fuakavá ke aʻu ki he Fakamoʻuí. KoIa ʻa e ʻuhingá, kae ʻikai ko ʻetau fakalakalaka haohaoá. ʻOku ʻikai ko ha lova, pea kuo pau ke ʻoua te tau fakahoa ʻetau fonongá ki he niʻihi kehé. Naʻa mo e taimi ʻoku tau humu aí, ʻokú Ne ʻi ai.

Uá, Te Tau Lava ʻo Ngāue ʻi he Tui.

ʻI heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻo Sīsū Kalaisi, ʻoku mahino kiate kitautolu ʻoku fiemaʻu ʻe he tui kiate Iá ʻa e ngāué—tautautefito ki he ngaahi taimi faingataʻa.9

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohilí, naʻe fakakaukau ʻeku ongomātuʻá ke fakakāpeti foʻou homau falé. ʻI he pō kimuʻa pea tūʻuta mai e kāpeti foʻoú, ne kole ʻe heʻeku faʻeé ki hoku fanga tuongaʻané ke toʻo ʻa e naunau falé pea toʻo ʻa e kāpeti ʻi he loki mohé kae lava ʻo fola ʻa e kāpeti foʻoú. Naʻe ʻosi mohe ʻa hoku tehina ne taʻu fitu he taimi ko iá, ko ʻEmelií. Ko ia, ʻi he lolotonga ʻene mohé, ne nau toʻo fakalongolongo ʻa e naunau falé mei hono lokí, tukukehe ʻa e mohengá, pea toʻo e kāpetí. Hangē ko ia ʻoku faʻa fai ʻe he fanga tuongaʻane lalahí, naʻa nau fakakaukau ke fai ha kiʻi vaʻinga. Naʻa nau toʻo e toenga ʻo ʻene ngaahi meʻá mei he loki tautauʻanga valá mo e holisí, ʻo tuku peheʻi pē ʻa e lokí. Pea ne nau fai ha kiʻi tohi ʻo fakapipiki ki he holisi: “Siʻi ʻĒmelī, kuo mau hiki. Te mau tohi atu ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi ʻo talaatu e feituʻu ʻoku mau ʻi aí. ʻOfa atu, mei ho fāmilí.”

ʻI he pongipongi hokó ʻi he ʻikai haʻu ʻa ʻEmelī ki he maʻu meʻatokoni pongipongí, ne ʻalu hoku fanga tuongaʻané ʻo kumi ia—naʻa nau ʻilo ia ʻoku loto-mamahi mo tuenoa ʻi ha loki ne tāpuniʻi. Ne manatu ʻa ʻEmelī ki he aʻusia ko ʻení kimui ange ʻo pehē: “Ne u fuʻu loto-mamahi. Ka ko e hā e meʻa ne mei hoko kapau ne u tuku fakaava ʻa e matapaá? Ko e hā ne u mei fanongo ki aí? Ko e hā ne u mei nāmuʻí? Ne u mei ʻiloʻi naʻe ʻikai ke u ʻi ai tokotaha. Ne u mei ʻiloʻi ʻoku ʻofaʻi moʻoni au. Naʻe ʻikai ʻaupito ke u fakakaukau ke fai ha meʻa fekauʻaki mo hoku tūkungá. Ne u foʻi pea nofo ʻo tangi pē ʻi hoku loki tautauʻanga valá. Pea kapau pē ā naʻá ku fakaava ʻa e matapaá.”10

Ne fakakaukau hoku tehiná ʻo makatuʻunga he meʻa naʻá ne vakai ki aí, ka naʻe ʻikai ko e ʻata totonu ia ʻo e meʻa moʻoni ne hokó. ʻIkai ko e meʻa mālie ia, hangē ko ʻEmelī, ʻoku lōmekina kitautolu ʻe he mamahí pe loto-laveá pe loto-foʻí pe hohaʻá pe liʻekiná pe ʻitá pe puputuʻú ʻo ʻikai mahino kiate kitautolu ke tau fai ha meʻa, ke fakaava ʻa e matapaá, ke ngāue ʻi he tui kia Sīsū Kalaisi?

ʻOku fonu e folofolá ʻi he ngaahi sīpinga ʻo e kau tangata mo fafine, kau ākonga ʻo Kalaisi, ʻi he taimi ʻoku nau fehangahangai ai mo e meʻa ngali taʻe malavá, ʻoku nau fai ha meʻa—ʻoku nau tuʻu ʻi he tui ʻo fononga atu.11

Naʻe folofola ʻa Kalaisi ki he kau kilia ne fekumi ki ha fakamoʻuí, “Mou ō ʻo fakahā ʻa kimoutolu ki he kau taulaʻeikí. Pea pehē, ʻi he ʻenau ʻalú naʻe fakamaʻa ʻa kinautolu.”12

Naʻa nau ʻalu ke fakahā ʻa kinautolu ki he taulaʻeikí ʻo hangē ne ʻosi fakamoʻui kinautolú, pea ʻi heʻenau fai iá, naʻe hoko ia.

ʻOku ou fie fakahoko atu foki, kapau ʻoku ngali taʻe malava ʻa hono fai ha meʻa lolotonga hoʻo faingataʻaʻiá, kātaki ʻo ʻai ke hoko hoʻo ngāué ko e kumi tokoni—ki ha kaungāmeʻa, mēmipa ʻo e fāmilí, taki faka-Siasi, pe taha faka-palofesinale. ʻE lava ke hoko ʻeni ko e fuofua sitepu ki he ʻamanaki leleí.

Tolú, ʻE Lava Ke Tau Loto ʻAki mo Fiefiá ʻI Heʻetau Mateakí13

ʻI he hoko ʻa e ngaahi taimi faingataʻá, ʻoku ou feinga ke manatuʻi ne u fili ke muimui ʻia Kalaisi kimuʻa peá u haʻu ki he māmaní pea ʻoku hoko ʻa e ngaahi pole ki heʻeku tuí, moʻui leleí, mo ʻeku kātakí kotoa ko e konga ʻo e ʻuhinga ʻoku ou ʻi heni aí. Pea ʻoku ʻikai totonu ke u teitei fakakaukau ke hoko e ngaahi faingataʻa ʻo e ʻaho ní ke u fehuʻia ai e ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate aú pe liliu ai ʻeku tui kiate Ia ki he veiveiuá. ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻa e ngaahi faingataʻá ʻoku ʻikai lava ʻa e palaní; ʻoku nau hoko ko e konga ʻo e palaní ʻo fakataumuʻa ke tokoniʻi au ke fekumi ki he ʻOtua. ʻOku ou hoko ʻo tatau ange mo Ia ʻi heʻeku kātaki fuoloa pea fakatauange ke u hangē ko Ia, ʻo lotu lahi ange, ʻi heʻeku faingataʻaʻiá.14

Naʻe hoko ʻa Sīsū Kalaisi ko e sīpinga haohaoa ʻo e ʻofa ʻi heʻetau Tamaí ʻaki Hono lotó kotoa—ʻi hono fai Hono finangaló, ʻo tatau ai pē.15 ʻOku ou fie muimui Heʻene sīpingá ʻo fai e meʻa tatau.

ʻOku ueʻi fakalaumālie au ʻe he lotó kotoa, laumālie fakaākongá kotoa ʻo e uitou naʻá ne foaki ʻa e kihiʻi paʻanga ʻe ua ki he tukuʻanga koloá. Naʻá ne foaki kotoa e meʻa naʻá ne maʻú.16

Naʻe ʻafioʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e lahi ʻo e meʻa kotoa naʻá ne maʻú kae fakatokangaʻi ʻe he niʻihi kehé e siʻi e meʻa naʻá ne maʻú. ʻOku tatau ia kiate kitautolu kotoa. ʻOku ʻikai ke ne ʻafio ki heʻetau tōnounoú ko ha taʻe malava,ka ko ha faingamālie ke fakaʻaongaʻi e tuí pea ke tupulaki.

Fakaʻosí

Siʻoku kaungā-ākonga ʻo Sīsū Kalaisi, ʻoku ou fili ʻaki hoku lotó kotoa ke tuʻu mo e ʻEikí. ʻOku ou fili ke tuʻu mo ʻEne kau tamaioʻeiki kuo filí—Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni mo hono kaungā ʻAposetoló—he ʻoku nau fefolofolai mo Ia pea ko e kau tauhi ʻo e ngaahi ouau mo e fuakava ʻokú ne haʻi au ki he Fakamoʻuí.

ʻI heʻeku humú, te u kei tuʻu, ʻo fakafalala ki he ʻaloʻofa mo e ivi malava ʻo Sīsū Kalaisi. Te u nofomaʻu ʻi heʻeku fuakava mo Iá pea ngāueʻi ʻeku ngaahi fehuʻí ʻaki ʻeku ako e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he tui, pea ʻi he tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ko e tataki ia ʻoku ou falala ki aí. Te u fekumi ki Hono Laumālié he ʻaho kotoa ʻaki ʻeku fai e ngaahi meʻa iiki mo faingofuá.

Ko hoku hala fakaākongá ʻení.

Pea ka toki hoko ʻa e ʻaho ʻoku fakamoʻui ai ʻa e lavea kotoa ʻo e matelié, te u tatali ki he ʻEikí mo falala kiate Ia—ki Heʻene taimí, Hono potó, mo ʻEne palaní.17

Tuʻu fakataha mo koe, ʻoku ou fie tuʻu fakataha mo Ia ʻo taʻengata. ʻAki e lotó kotoa. ʻO ʻiloʻi ʻi heʻetau ʻofa kia Sīsū Kalaisi ʻaki hotau lotó kotoa, ʻokú Ne foaki kakato mai foki.18 ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.