Konifelenisi Lahi
Hiki Hake ki he Kolosí
Konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2022


Hiki Hake ki he Kolosí

Ke hoko ko ha muimui ʻo Sīsū Kalaisí, kuo pau ke te fuesia ʻi he taimi ʻe niʻihi ha kavenga pea ʻalu ki he potu ʻoku fiemaʻu ai e feilaulaú pea ʻoku pau ke foua ai ʻa e faingataʻaʻiá.

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohilí, hili hano aleaʻi e hisitōlia fakalotu ʻo ʻAmeliká, ne ʻeke mai ʻe haku kaungā ako, “Ko e hā ʻoku ʻikai ngāue ʻaki ai ʻe he Kau Māʻoniʻoni ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e kolosi ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he kau Kalisitiane kehé ke hoko ko ha fakaʻilonga ʻo ʻenau tui fakalotú?”

Koeʻuhí ʻoku faʻa hoko e ngaahi fehuʻi pehē fekauʻaki mo e kolosí ko ha fehuʻia ʻo ʻetau tukupā kia Kalaisí, naʻá ku taliʻi hangatonu ange ʻoku lau ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e feilaulau fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ko e moʻoni tefito, ko e fakavaʻe mātuʻaki mahuʻinga, ko e tefitoʻi tokāteline, pea ko hono fakahaaʻi taupotu taha ia ʻo e ʻofa fakalangi ʻi he palani maʻongoʻonga ʻa e ʻOtuá ki he fakamoʻui ʻo ʻEne fānaú.1 Naʻá ku fakamatalaʻi ange ko e ʻaloʻofa fakamoʻui ʻi he ngāue ko iá naʻe mahuʻinga, pea naʻe foaki fakakātoa ia ki he fāmili kotoa ʻo e tangatá meia ʻĀtama mo ʻIvi ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo māmaní.2 Ne u lau ange ha lea mei he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, naʻá ne pehē, “Ko e … ngaahi meʻa kehe kotoa pē fekauʻaki mo ʻetau tui fakalotú ko ha ngaahi tānaki atu pē” ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.3

Peá u lau ange leva ʻa e meʻa ne tohi ʻe Nīfai ʻi he taʻu ʻe 600 kimuʻa ʻi he ʻaloʻi ʻo Sīsuú: “Pea … naʻe … lea mai ʻa e ʻāngeló kiate au, ʻo ne pehē: Vakai!! Pea naʻá ku mamata ʻo vakai ki he Lami ʻa e ʻOtuá, … [ʻa ia naʻe] hiki hake ia ki he kolosí ʻo tāmateʻi koeʻuhi ko e ngaahi angahala ʻa māmaní.”4

ʻI heʻeku mātuʻaki vēkeveke ke “ʻofa, vahevahe, mo fakaafé,” naʻe hoko atu ʻeku laú! Naʻe pehē ʻe he Kalaisi kuo toetuʻú ki he kakai Nīfai ʻi he Māmani Foʻoú, “Naʻe fekauʻi au ʻe heʻeku Tamaí koeʻuhí ke hiki hake au ki he kolosí; … ke u tohoakiʻi ʻa e kakai fulipē kiate au, … pea ko hono ʻuhinga ʻeni kuo hiki hake ai aú.”5

Naʻe ʻai ke u lau mei he ʻAposetolo ko Paulá ka ne u fakatokangaʻi e fofonga hoku kaungāmeʻá ne ʻikai ke ne toe mahuʻingaʻia he meʻa ne u lea ʻakí. Naʻá ne hila ki hono uasí pea hangē naʻá ne manatuʻi hake ʻoku fiemaʻu ke ne ʻi ha feituʻu kehe—pea fakavave atu leva ki heʻene ʻapoinimeni fakangalingalí. Ko e ngataʻanga ia ʻo ʻema pōtalanoá.

Ko e pongipongí ni, hili ia ha taʻu nai ʻe 50 mei ai, ʻoku ou fakapapau ai ke fakaʻosi e fakamatala ko iá—neongo kapau te mou loto taha kotoa ke sio ki hoʻomou ngaahi uasí. ʻI heʻeku feinga ke fakamatalaʻi e ʻuhinga ʻoku ʻikai ke tau fakaʻaongaʻi ai e fakaʻilonga ʻo e kolosí, ʻoku ou loto ke fakamahinoʻi moʻoni ʻa ʻetau fakaʻapaʻapaʻi lahi mo e tanganeʻia moʻoni ki he ngaahi taumuʻa fonu ʻi he tui mo e moʻui līʻoa ʻa kinautolu ʻoku tui peheé.

Ko e ʻuhinga ʻe taha ʻoku ʻikai ke tau fakamamafaʻi ai ʻa e kolosí ko ha fakaʻilongá, ʻoku tupu ia mei hotau tupuʻanga he tohi tapú. Koeʻuhí ko e tutukí ko e taha ia e ʻū tautea mate fakamamahi taha ʻo e Puleʻanga Lomá, naʻe fili ai ha kau ʻuluaki muimui tokolahi ʻo Sīsū ke ʻoua te nau fakaʻilongaʻi ʻa e meʻangāue fakamamahi ko ia ʻo e faingataʻaʻiá. Ko e moʻoni naʻe ʻi he uhouhonga ʻo ʻenau tuí ʻa e ʻuhinga ʻo e pekia ʻa Kalaisí, ka ʻi ha taʻu ʻe 300 nai, naʻa nau feinga pē ke talaki honau tuʻunga he ongoongoleleí ʻi ha ngaahi founga kehe.6

ʻI he senituli hono faá mo e nimá, naʻe fokotuʻu ha kolosi ko ha fakaʻilonga ia ʻo e lotu faka-Kalisitiane fakalūkufuá, ka ʻoku ʻikai ke tau kau ʻi he “lotu faka-Kalisitiane fakalūkufuá.” ʻOku ʻikai ko ha Katolika pe Palotisani kitautolu, ka ko ha siasi kuo fakafoki mai, ko e siasi ʻo e Fuakava Foʻoú kuo fakafoki maí ʻI heʻene peheé, ʻoku foki ai hotau tupuʻangá mo e mafaí ki he kimuʻa ʻi he taimi ‘o e ngaahi kōsilió, ngaahi tui fakalotú, mo e ʻū fakaʻilongá.7 ʻI he ʻuhingá ni, ko e hala ko ia ha fakaʻilonga ʻa ia naʻe toki fakaʻaongaʻi angamaheni kimui angé, ko ha toe fakamoʻoni ia ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko hano fakafoki mai ia e kamataʻanga ʻo e Kalisitiane moʻoní.

Ko ha ʻuhinga ʻe taha ki hono ʻikai fakaʻaongaʻi ha kolosí ko ʻetau fakamamafaʻi e mana kakato ʻo e misiona ʻo Kalaisí—ʻa ʻEne Toetuʻu nānauʻiá pea pehē ki Heʻene feilaulau mamahí mo e pekiá. Ke fakamamafaʻi ʻa e fetuʻutaki ko iá, te u ʻoatu ha ongo ʻata ʻe ua8 ʻoku hoko ko ha puipuituʻa ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi heʻenau ngaahi fakataha fakauike toputapu ʻi he Tuʻapulelulu kotoa pē ʻi Sōleki Sití. ʻOku hoko ʻa e ongo ʻatá ni ko ha fakamanatu maʻu pē kiate kitautolu ʻa e totongi huhuʻi naʻe faí pea mo e ikuna naʻe fakahoko, ʻe Ia ko ʻEne kau tamaioʻeiki kimautolú.

ʻĪmisi
Ko e Tutukí, tā ʻe Harry Anderson
ʻĪmisi
Ko e Toetuʻú, tā ʻe Harry Anderson

Ko ha fakataipe ʻiloa ange ʻo e ikuna tuʻo ua ʻa Kalaisí ko ʻetau fakaʻaongaʻi e kiʻi ʻīmisi ko ʻeni ʻa Tōvaliseni ʻo e hū nāunauʻia mai ʻa Kalaisi kuo toetuʻú mei he fonualotó ʻoku kei ʻasi pē ʻa e ngaahi kafo ʻo Hono Tutukí.9

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e hingoa ʻo e Siasí

Fakaʻosí, ʻoku ou fie fakamanatu atu e meʻa ne akoʻi ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelií, “Ko e moʻui ʻa hotau kakaí kuo pau ke [hoko] ia … ko e fakaʻilonga ʻo ʻetau [tuí].”10 ʻOku ʻomi au ʻe he fakakaukaú ni—tautautefito ʻa e fika uá—ki he potufolofola mahuʻinga taha ke fakafekauʻakí. ʻOku ʻikai haʻane fekauʻaki ʻaʻana mo ha meʻa teuteu pe siueli, mo ha ngaahi taua pe papa fakaʻilonga. Ka, ʻoku fekauʻaki pē ia mo e angatonu līʻoa faufaua pea mo e loto ʻaki moʻoni ʻoku totonu ke ʻomi ʻe he kakai Kalisitiané ki he ui kuo fai ʻe Sīsū ki he kotoa ʻo ʻEne kau ākongá. ʻI he fonua mo e toʻutangata kotoa pē, kuó Ne folofola mai kiate kitautolu kotoa, “Kapau ʻe muimui ha taha ʻiate au, tuku ke ne liʻaki ʻe ia ia, pea toʻo hake ʻene ʻakau mafasiá ʻo muimui ʻiate au.”11

ʻOku ʻuhinga ʻeni ki he ngaahi mafasia ʻoku tau fuesiá kae ʻikai ko e fakaʻilonga fakatuʻasino ʻoku tau tuí. Ke hoko ko ha muimui ʻo Sīsū Kalaisí, kuo pau ke te fuesia ʻi he taimi ʻe niʻihi ha kavenga—ʻaʻau pē, pe ko ha taha kehe—pea ʻalu ki he potu ʻoku fiemaʻu ai e feilaulaú pea ʻoku pau ke foua ai ʻa e faingataʻaʻiá. Ko e Kalisitiane moʻoní he ʻikai ke lava ia ʻo fili ke muimui pē ki he ʻEikí ʻi he ngaahi meʻa ko ē ʻoku loto ki aí. ʻIkai. ʻOku tau muimui kiate Ia ʻi he potu kotoa, kau ai, ʻo ka fiemaʻu, ʻi he ngaahi taimi ʻoku fakatupu tangi mo fonu palopalema aí, ʻa ia ko e taimi ʻe niʻihi te tau ala tuʻu toko taha pē.

ʻOku ou ʻilo ha kakai, ʻi loto mo tuʻa ʻi he Siasí, ʻoku muimui faivelenga pehē kia Kalaisi. ʻOku ou ʻilo siʻa fānau ʻoku faingataʻaʻia fakatuʻasino lahi, pea ʻoku ou ʻilo mo e ngaahi mātuʻa ʻoku nau tauhi kinautolú. ʻOku ou fakatokangaʻi ʻenau siʻi ngāue kotoa ʻo aʻu ki ha taimi ʻoku nau ongosia moʻoni, ʻo fekumi ki ha ivi, malu, pea mo ha ngaahi momeniti siʻi ʻo e fiefia ʻoku ʻikai maʻu ʻi ha toe founga. ʻOku ou ʻilo siʻa kau taautaha tokolahi ʻoku fakaʻānaua, pea ʻi ai ʻenau totonu, ki ha hoa ʻofeina, ki ha nofo-mali lelei, pea mo ha ʻapi fonu ʻi ha fānau ʻanautolu pē. ʻOku ʻikai ha fakaʻānaua ia ʻe toe māʻoniʻoni ange, ka ʻoku ʻosi atu e taʻu mo e taʻu, mo e teʻeki pē hoko mai e monūʻia ko iá. ʻOku ou ʻilo siʻa niʻihi ʻoku fekuki mo e fokoutua fakaeʻatamai kehekehe, ʻoku nau tautapa ki ha tokoni ʻi heʻenau lotu mo fakaʻānaua lahi ki he fonua talaʻofa ʻo e nonga fakaelotó. ʻOku ou ʻilo siʻi niʻihi ʻoku moʻui masivesiva moʻoni ka, ʻoku nau fakafepakiʻi e ʻamanaki tōnoá, kae kole pē ha faingamālie ke lava ai ʻo moʻui lelei ange siʻonau ngaahi ʻofaʻangá mo e kau paea ʻiate kinautolú. ʻOku ou ʻilo siʻa tokolahi ʻoku fekuki mo e ngaahi meʻa fakamafasia fekauʻaki mo honau tuʻungá, tangata pe fefiné, mo e tuʻunga fakasekisualé. ʻOku ou tēngihia kinautolu, pea ʻoku ou tangi mo kinautolu, ʻi heʻeku ʻilo e mafatukituki ʻo e ngaahi nunuʻa ʻo ʻenau ngaahi filí.

Ko ha niʻihi siʻi pē ʻeni ʻo e ngaahi tūkunga faingataʻa lahi te tau ala foua ʻi he moʻuí, ko ha ngaahi fakamanatu molumalu ʻoku ʻi ai ha totongi ki he tuʻunga fakaākongá. Naʻe pehē ʻe he Tuʻi ko Tēvitá kia ʻAlauna, ʻa ia naʻá ne feinga ke foaki kia Tēvita ha ʻasi mo e fefie taʻetotongi ki heʻene feilaulau tutú, “ʻE ʻikai pehē; ka te u fakatau moʻoni ia meiate koe ʻaki ha totongi: pea ʻe ʻikai foki te u ʻatu … [ki he ʻEikí] ko hoku ʻOtua, ʻi ha meʻa kuó u maʻu taʻe-totongi.”12 Ko ia, te tau lea pehē foki mo kitautolu kotoa.

ʻI heʻetau toʻo hake hotau ngaahi ʻakau mafasiá pea muimui ʻiate Iá, ʻe fakamamahi moʻoni kapau naʻe ʻikai hoko e mamafa ʻo ʻetau ngaahi faingataʻá ke tau manavaʻofa mo tokanga lahi ange ai ki siʻi kavenga ʻoku fuesia ʻe he niʻihi kehé. Ko e taha ʻo e ngaahi fakaʻuhinga mālohi taha ʻo e Tutukí, ko e fakamafao ʻa e ongo toʻukupu ʻo e Fakamoʻuí ki he tafaʻakí pea toki tuki faʻo aí, ʻo fakafōtungaʻi taʻeʻilo kae totonu ai ko e tangata, fefine, mo e fānau kotoa ʻi he fāmili kotoa ʻo e tangatá ʻoku ʻikai ngata pē ʻi hono talitali leleí ka ʻoku fakaafeʻi ki Heʻene ʻōʻōfaki huhuʻi mo hakeakiʻí.13

Hangē ko e muiaki mai ʻa e Toetuʻu nāunauʻiá ʻi he Tutuki fakamamahí, ʻoku pehē ʻa e ngaahi tāpuaki kehekehe ʻoku lilingi kiate kinautolu ʻoku loto-fiemālié, hangē ko e lea ʻa Sēkope ko e palōfita he Tohi ʻa Molomoná, ke “tui … kia Kalaisi, ʻo fakakaukau lahi ki heʻene pekiá, pea fua hono kolosí.” Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku vave mai ʻa e ngaahi tāpuaki ko ʻení, pea taimi ʻe niʻihi ʻoku toki hoko mai ia ʻamui ange, ka ko e ikuʻanga fakaofo ki hotau via dolorosa14 (faingataʻaʻia) fakatāutahá ko e palōmesi mei he ʻEikí Tonu ʻe hoko maí. Ke tau maʻu e ngaahi tāpuaki ko iá, ʻofa te tau muimui ʻiate Ia—ʻo ʻikai teitei veiveiua pe hola, ʻikai teitei momou ʻi he fatongiá, pea ʻikai ʻi he taimi ʻe ngali mamafa ai hotau kolosí, mo ha taimi ʻe ngali mole fakapoʻuli ai e hala fonongá. ʻOku ou fakamālō fakafoʻituitui atu ʻi homou iví, mateakí, mo homou ʻofá. ʻOku ou fakamoʻoni fakaeʻaposetolo he ʻahó ni kiate Ia naʻe “hiki haké”15 pea ki he ngaahi tāpuaki taʻengata ʻokú Ne foaki kiate kinautolu ʻoku “hiki hake” mo Iá, ka ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Jeffrey R. Holland, Encyclopedia of Mormonism (1992), “Atonement of Jesus Christ,” 1:83.

  2. ʻOku lea ʻa ʻAmuleki ki he Fakalelei ʻa Kalaisí ko e “feilaulau lahi mo fakaʻosi” ʻoku “taʻe-fakangatangata mo taʻengata” (ʻAlamā 34:10). He “kuo hinga mo mole ʻa e kakai kotoa pē, pea kuo pau ke nau ʻauha tuku kehe pē ʻo kapau ʻe fou ʻi he fakaleleí” (ʻAlamā 34:9; vakai foki, veesi 8–12). ʻOku tānaki mai ʻe Palesiteni Sione Teila: “[Kuo] … fuesia [ʻe Sīsū] ʻa e mafatukituki ʻa e ngaahi angahala ʻa e māmaní kotoa, ʻi ha founga taʻe-malava ke tau fakakaukauʻi mo taʻe-malava ke fakamatalaʻi; ʻo ʻikai ko e angahala pē ʻa ʻĀtamá, ka ki hono hakó foki; pea ʻi heʻene fai iá, ʻoku fakaava ai ʻa e puleʻanga ʻo e langí, ʻo ʻikai ki he kakai tuí pē mo kinautolu ʻoku talangofua ki he fono ʻa e ʻOtuá, ka ki ha vaheua ʻe taha pe lahi ange ʻo e fāmili ʻo e tangatá ʻoku mate teʻeki ke nau aʻusia ʻa e taʻu ʻo e matuʻotuʻá, pea pehē [kiate kinautolu] ʻa ia ne nau mate taʻe ʻi ai ha fonó, kuo pau ʻi Heʻene Fakalaloá, ke nau toetuʻu taʻe ʻi ai ha fono, ʻo fakamaauʻi taʻe kau ai ha fono, pea nau kau ai … ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo ʻEne fakaleleí” (An Examination into and an Elucidation of the Great Principle of the Mediation and Atonement of Our Lord and Savior Jesus Christ [1892], 148–49; Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Sione Teila [2001], 61–62).

  3. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 57.

  4. 1 Nīfai 11:32–33.

  5. 3 Nīfai 27:14–15.

  6. ʻOku ʻi ai foki mo ha ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ki he kolosí ʻi he ngaahi akonaki ʻa Paulá (vakai, hangē ko ʻení, 1 Kolinitō 1:17–18;Kalētia 6:14;Filipai 3:18), ka ʻoku lau ʻeni ia ki ha meʻa maʻongoʻonga ange ʻi he ongo ʻakau naʻe tuki fakalavá, pe ha toe fakataipe siʻisiʻi ange ʻo ha meʻa pehē. Ko ia, ʻi he taimi ʻoku lau ai ʻa Paula ki he kolosí, ʻokú ne fakaʻaongaʻi ha fakanounou fakatokāteline ke lea ai ki he fakaʻeiʻeiki ʻo e Fakaleleí, ʻa ia ko ha malaʻe ʻoku kau fiefia ai ʻa e Kāingalotú mo ia pea mo fakaʻaongaʻi ʻene fakamatalá.

  7. Naʻe fakafekiki ʻa e ʻuluaki kau tangata Kalisitiane mo fuoloa hangē ko e kaungā ngāue ʻo Mātini Luta ko ʻEnitulia Kalasitatí (1486–1541) ʻi he konga kimui ʻo e Kuonga Lotolotó “ko e kalusefaí [ʻiate ia pē] ʻokú ne fakafōtunga pē ʻa e faingataʻaʻia fakaetangata ʻa Kalaisí kae ʻikai ke ne fakahoʻata ʻene toetuʻú mo hono ngaahi [mālohi] huhuʻí” (ʻi he John Hilton III, Considering the Cross: How Calvary Connects Us with Christ [2021], 17).

  8. Harry Anderson, The Crucifixion [Ko e Tutukí]; Harry Anderson, Mary and the Resurrected Lord [Mele mo e ʻEiki kuo Toetuʻú]

  9. Vakai, Russell M. Nelson, “Ko Hono Fakaava ‘o e Ngaahi Langí ki ha Tokoní,” Liahona, Mē 2020, 72–74.

  10. Gordon B. Hinckley, “The Symbol of Christ,” Ensign, May 1975, 92.

  11. Mātiu 16:24.

  12. 2 Samuela 24:24.

  13. “ʻOku hōifua ʻa e ʻEikí ke tali ʻa e kakai fulipē ʻa ia ʻe fakatomala mo tui ki hono huafá” (ʻAlamā 19:36; vakai foki 2 Nīfai 26:33; ʻAlamā 5:33).

  14. Ko e via dolorosako ha kupuʻi lea faka-Latina ʻoku ʻuhinga “ko ha hala, ʻalunga, pe ngaahi aʻusia faingataʻa fakamamahi” (Merriam-Webster.com Dictionary, via dolorosa” ). ʻOku faʻa fekauʻaki taha pē ia mo hono ʻave ʻo Sīsū mei hono fakahalaiaʻi ʻi he nima ʻo Pailató ki Hono Tutuki ʻi Kalevalé.

  15. Vakai, 3 Nīfai 27:14–15.