2023
“Ako ke Ngāue ʻAki ʻa e Angamaʻá … Maʻu Ai Pē”
‘Okatopa 2023


“Ako ke Ngāue ʻAki ʻa e Angamaʻá … Maʻu Ai Pē,” Liahona, ʻOkatopa 2023.

“Ako ke Ngāue ʻAki ʻa e Angamaʻá … Maʻu Ai Pē”

ʻI heʻetau feinga ke hoko ʻo hangē ko Sīsū Kalaisí, ko ha ngaahi fakakaukau mahuʻinga ʻeni ʻe ono ke manatuʻi ʻi heʻetau fakatupulaki ʻa e ngaahi ʻulungaanga faka-Kalaisí.

ʻĪmisi
ko e mafao mai ʻe he Fakamoʻuí Hono toʻukupú

ʻOku Kei Mafao Atu ʻa Hono Toʻukupú, tā ʻa Yongsung Kim, ʻi he angalelei ʻa e Havenlight

Ko e malanga maʻongoʻonga mo fakaʻofoʻofa taha kuo fai ʻe he Fakamoʻuí ko ʻEne moʻui taʻe-angahalá—ko e malanga mahuʻinga tahá ia. Naʻe ʻomi fakataha ia mo e fakaafe fakalaumālie ko ʻení: “Ko e hā ʻa e anga ʻoku taau mo kimoutolú? Ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ke mou hangē pē ko aú” (3 Nīfai 27:27).

“ʻOku Totonu Ke Mou Ako ke Ngāue ʻAki ʻa e Angamaʻá … Maʻu Ai Pē” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 46:33)

Ko e angamaʻá ko e “angatonú mo e angamaʻa haohaoá ia.”1 ʻOku fiemaʻu ha ngāue hokohoko mo ha lisi ngāue ʻoku ueʻi fakalaumālie ke fakahoko maʻu pē ʻa e angamaʻá. Ko e ongo veape ko e hoko mo e fakahokó ko ha hoa fakatokāteline. Ko e hokó kae ʻikai kau ai ʻa e fakahokó—ʻoku hangē ia ko e tui taʻe fai ha ngāué pe ʻofa faka-Kalaisi taʻe kau ai ʻa e ngāue fakaetauhí—“ʻoku mate ia, pea ʻoku tuʻu taha pē ia” (Sēmisi 2:17). Ko e meʻa tatau pē ʻi he fakahoko taʻe kau ai ʻa e hokó ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa kinautolu ʻoku “fakaʻapaʻapa … kiate au ʻaki honau loungutú, ka ʻoku mamaʻo honau lotó ʻiate au” (Maʻake 7:6). ʻOku fakahalaiaʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e fakahoko kae ʻikai kau ai ʻa e hokó ko e mālualoi (vakai, Mātiu 23:23; Maʻake 7:6).

ʻOku faʻa maʻu ʻe he kakaí ha lisi ʻo ha ngaahi ngāue ke fai pea nau fakaʻilongaʻi ʻa e ngāue kuo kakato hono fakahokó ʻi he lisí. Ka he ʻikai ke ke lava ʻo fakaʻilongaʻi kuo kakato ha tuʻunga naʻá ke hoko ki ai. Hangē ko ʻení, ko e fē ha taimi te ke fakaʻilongaʻi ai kuo kakato ‘a hoʻo hoko ko ha mātuʻá mei hoʻo lisí? ʻOku ʻikai ʻaupito ke teitei ʻosi hoʻo hoko ko ha faʻē pe tamaí, ʻa ia ko ha ngāue ʻokú ke fai ʻi hono kotoa hoʻo moʻuí.

ʻOku tau akoako fakahoko ʻa e ʻulungaanga lelei takitaha (ke hokó) ʻo fakafou ʻi ha lisi ʻo e ngaahi ngāue ʻoku ueʻi fakalaumālie ke faí. Kapau ʻoku ou fiemaʻu ke u toe ʻofa ange, ko e hā ha ngaahi ngāue fakaetauhi te u lava ʻo fai he ʻahó ni ke tokoniʻi au ke u toe angaʻofa angé? Kapau ʻoku ou fakaʻamu ke u faʻa kātaki ange, ko e hā te u lava ʻo fai he ʻahó ni ke u tupulaki aí?

ʻI he taimi ʻoku ʻamanaki ke fai ai ha tuʻutuʻuni mātuʻaki mahuʻinga ʻi heʻetau moʻuí, ʻoku tau faʻa fehuʻi loto pē, Ko e hā naʻe mei fai ʻe Sīsuú? ʻI he taimi ʻoku tau fai ai ʻa e meʻa naʻá Ne mei faí, ʻoku tau ngāue ʻaki ai ʻa e angamaʻá pea hoko ʻo hangē ko Iá. Kapau te tau “faʻa feʻaluʻaki ʻo fai lelei” (Ngāue 10:38), ʻo hangē ko ia naʻá Ne faí, ko e ngāue lelei kotoa pē, ʻoku tau tupulaki ai ʻi he ʻofa mo e manavaʻofa, pea ʻoku hoko ia ko ha konga ʻo hotau natulá.

ʻĪmisi
ekiaki (fireflies)

Ko e Sīpinga ʻo e ʻInisēkite ko e Ekiakí (Firefly)

ʻOku toki hā fakaʻofoʻofa pē ʻa e ʻinisēkite ko e ekiakí ʻi he taimi poʻulí. ʻOku ʻikai ke ʻasi e kiʻi ʻinisēkite fakaofo ia ko ʻeni ʻo natulá ʻi he taimi ʻahó. ʻOku fiemaʻu ha feituʻu ia ʻoku fakapōpōʻuli kae toki lava ke mamata ki he maama ʻo e ʻinisēkite ko e ekiakí. Ko e meʻa ʻoku fehangahangaí ʻokú ne ʻomi ʻa hono māmá.

Ko e ʻinisēkite ko e ekiakí mo e ngaahi fetuʻú ʻa e ongo sīpinga ʻi natula ʻo e hanga ʻe he fakapoʻulí ʻo fakahaaʻi mai ʻa e maama ʻoku pulipuli ʻi he feituʻu ʻoku mataʻāʻaá. Koeʻuhí ʻoku ʻi ai maʻu pē ʻa e Maama ʻo Kalaisí, ʻoku ʻikai faʻa fakatokangaʻi ia ʻe he kāingalotu tokolahi ʻo e Siasí ʻa e ngaahi fakahā fakaʻaho ʻokú ne ueʻi kinautolu ke nau ngāue ʻaki ʻa e moʻui angamaʻá.

ʻOku maʻu ha konga lahi ʻo e fakamoʻoni ki he ngaahi ʻulungaanga faka-Kalaisí ʻaki hono fakafaikehekeheʻi ʻa e ngaahi fehangahangaí, pe “[ʻahiʻahiʻi] ʻa e meʻa mahí, koeʻuhí ke [tau] ʻiloʻi hono fakamahuʻingaʻi ʻa e leleí” (Mōsese 6:55). Kapau naʻe ʻikai hinga ʻa ʻĀtama mo ʻIvi, pehē kuo “ʻikai [te na] maʻu ha fiefia, he naʻe ʻikai te na ʻiloʻi ha mamahi” (2 Nīfai 2:23). Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi, “ʻOku fakamoʻoniʻi ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻa kotoa pē pea ʻoku fakahā ia ʻi honau fehangahangaí.”2

ʻOku ako ʻa e fānaú ʻaki haʻanau fakafaikehekeheʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fehangahangaí: ʻio/ʻikai, ʻolunga/lalo, fakalaka/ki lalo, lalahi/iiki, vela/momoko, vave/māmālie, mo e alā meʻa pehē. ʻOku maʻu ha mahino lahi ange mei hono fakafaikehekeheʻí. Ko e meʻa tatau pē, ke mahino ʻa e angamaʻá kuo pau ke ako ʻa hono fehangahangaí.

Hangē ko ʻení, ʻoku tau loto kotoa ke hoko ʻo moʻui lelei, ka ko e houngaʻia ʻi he moʻui leleí mo e fiemaʻu ke tauhi maʻu iá, ʻoku toki hoko pē ia hili ha fāinga ha taha mo ha meʻa ʻoku fehangahangai mo e moʻui leleí: puke, mahamahaki, lavea. Naʻa mo e Fakamoʻuí “naʻe akonekina ia ke talangofua ʻe he ngaahi meʻa naʻá ne kātakiʻí” (Hepelū 5:8).

Ko e taimi ʻe niʻihi ko e fakamatalaʻi lelei taha ʻo e angamaʻá ʻoku maʻu ia mei hono fehangahangaí, hangē ko e “taʻe ʻi ai ha mālualoi” mo e “taʻe-ha-kākā” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:42), “ʻikai ʻitangofua” (Molonai 7:45), mo e ngaahi meʻa pehē.

ʻOku ʻikai ke ngata pē ʻa e hoko ʻa e angamaʻá ko ha ngāue ʻi hono kotoa ʻo e moʻuí ki hono fakatupulaki ʻo e ngaahi ʻulungaanga faka-Kalaisí. Ka ko ha ngāue foki ia ke “siʻaki ʻa e anga taʻefaka-ʻOtuá mo e ngaahi holi [fakamāmaní meiate kita]” (Taitusi 2:12; vakai foki, Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Mātiu 16:26; Molonai 10:32). ʻI heʻetau feinga ke fakatupulaki ha ʻulungaanga faka-Kalaisí, ʻoku tupulaki ia ʻi heʻetau taʻofi ʻa e meʻa ʻoku fehangahangai mo iá: ʻoku tau “liʻaki ʻa e tangata fakakakanó” ʻi heʻetau “hoko ko ha tangata māʻoniʻoni ʻi he fakalelei ʻa Kalaisí” (Mōsaia 3:19).

Ko hono fakaʻaongaʻi ʻa e sīpinga ʻo e ʻinisēkite ko e ekiakí ki ha ngaahi ʻulungaanga ʻe niʻihi, ʻoku fakahaaʻi mai ai ʻa e moʻoni, mālohi, mo e fakamoʻoni ʻo e ʻulungaanga takitaha:

  • Ko e fehangahangai ʻa e ʻofá mo e tāufehiʻá, fekeʻikeʻí, anga taʻe fakakaumeʻá

  • Ko e fehangahangai ʻa e faitotonú mo e taʻefaitotonú, kākaá, mālualoí

  • Ko e fehangahangai ʻa e fakamolemolé mo e loto-sāuní, loto-tāufehiʻá, loto-mamahí

  • Ko e fehangahangai ʻa e angaʻofá mo e angakoví, ʻitá, taʻeʻofá

  • Ko e fehangahangai ʻa e faʻa kātakí mo e fakapoʻuli vavé, ʻitangofuá, ʻikai faʻa makātakiʻí

  • Ko e fehangahangai ʻa e angamaluú mo e hīkisiá, polepolé, siolaló

  • Ko e fehangahangai ʻa e tokotaha faʻa fakaleleí mo e fakakikihí, fakamavahevahé, fakatupu keé

ʻOku tokoni ʻa e faikehekehé ke tau sio ki he mālohi ʻo ʻetau fakamoʻoni ki he ʻulungaanga lelei takitaha pea mo e lahi ʻo e ngaahi aʻusia fakalaumālie ʻoku hoko ʻi hotau konisēnisí he ʻaho takitaha. ʻOku fakahaaʻi ʻe he faikehekehé ʻa e Maama ʻo Kalaisí ke tau sio lelei ki ai.

Ka Tōtuʻa, ʻE Hoko ʻa e ʻUlungaanga Lelei Kotoa Pē ko ha Vaivaiʻanga

Ka tōtuʻa ʻa e ngaahi uʻá ʻe fakaʻau leva ke kovi ia pea ʻe fiemaʻu ke “[mapuleʻi ia] ʻi he fakapotopoto, kae ʻikai ke fuʻu hulu” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 59:20). ʻE lava ke hulutuʻa ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau manako aí; ko ia ai, “taʻofi kotoa hoʻo ngaahi holi fakakakanó” (ʻAlamā 38:12). ʻE lava ke feliliuaki mo taʻe-fakapotopoto ʻa e ngaahi holí, ko ia ai ke ke “anga fakapotopoto ʻi he meʻa kotoa pē” (1 Kolinitō 9:25; ʻAlamā 7:23; 38:10; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 12:8).

Ke fakatātaaʻi ke mahino angé, ko e fuʻu tōtuʻa ʻeni ʻo ha ngaahi ʻulungaanga lelei ʻe niʻihi:

  • Ko e fuʻu tōtuʻa ʻa e loto-toʻá ʻoku fakaʻau leva ia ʻo fielahi (vakai, ʻAlamā 38:12).

  • Ko e faivelengá ʻoku hoko leva ia ʻo fakaongosia pe lele ʻo vave ange ʻi he meʻa ʻokú te malavá (vakai, Mōsaia 4:27).

  • Ko e fuʻu tōtuʻa ʻa e faitotonú ʻoku fakaʻau leva ia ʻo taʻe-fakakaukau mo taʻe-fakapotopoto. ʻOku ngali pē ʻeni mo e fānaú ka ʻoku taʻengali ia mo e kakai lalahi ʻoku ʻikai ke nau maʻu e ngaahi ʻulungaanga ʻo e faʻa fakakaukau leleí, angaleleí, mo e loto-ʻofá.

  • Ko e fuʻu tōtuʻa ʻa e moʻui fakapotopotó ʻoku fakaʻau leva ia ʻo siokita, taʻe-fie-mole, mo nima-maʻu.

  • Ko e fuʻu tōtuʻa ʻa e kātakí ʻoku fakaʻau leva ia ʻo fakaoleoleʻi, fakataʻetaʻetokanga, fakasiosiokehe.

  • Ko e fuʻu tōtuʻa ʻa e ʻofá ‘oku fakaʻau leva ia ʻo fakahōhōloto, fakapōpula, fakatupu palopalema, faʻifaʻiteliha.

ʻOku fiemaʻu ʻe he ʻulungaanga lelei kotoa pē ha ʻulungaanga pe ngaahi ʻulungaanga tokoni, ko ha fakapalanisi fakalangi, ke fakaʻehiʻehi mei he fakaʻau ʻo fuʻu tōtuʻá. Hangē ko hono fakataipe ʻe he meʻafua ʻo e fakamaau totonú ʻa e fiemaʻu ke potupotutatau ʻa e fakamaau totonú mo e ʻaloʻofá, ʻoku pehē pē hono fiemaʻu ʻe he ʻulungaanga kotoa pē ha ngaahi ʻulungaanga tokoni ke ne fakapalanisi tatau kinautolú.

Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni ʻĒsela Tafu Penisoni (1899–1994) ʻa e fakakaukau ko ʻení fekauʻaki mo e Fakamoʻuí: “ʻI heʻene moʻuí, naʻe tauhi mo moʻui ʻaki e ngaahi ʻulungaanga lelei kotoa pē ʻi ha tūkunga naʻe potupotutatau mo haohaoa.”3

ʻI he taimi ʻoku ongoʻi ai ʻe he kakaí ʻoku ʻikai ke potupotutatau ʻenau moʻuí pe ʻoku taʻe-fakapotopoto pe fuʻu tōtuʻa ʻenau tōʻongá, ʻe fakapotopoto ke fakakaukau pe ko e hā ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻoku pulia mo fiemaʻú kae lava ke toe fakafoki ke potupotutatau ʻenau moʻuí. Ka ʻikai, ʻe lava ke ngāue hala ʻaki ʻa e ʻulungaanga leleí pea hoko ʻa e mālohingá “ko hotau tūkiaʻanga,” ʻo hangē ko ia naʻe akoʻi mai ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesí, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí.4

Ko e ʻUlungaanga Lelei ʻOku ʻIkai Kau Ai Hono ʻUlungaanga Tokoní ko ha Moʻoni Fakakonga Pē Ia

ʻOku takihala ha moʻoni ʻoku fakakonga koeʻuhí he ko ha konga pē ʻoku moʻoní pe mahalo ʻoku moʻoni kotoa pē ia ka ko ha konga pē ia ʻo e foʻi moʻoni fakalūkufuá. Ko e ngaahi sīpinga eni ʻe niʻihi ʻo e ngaahi moʻoni fakakongá mo honau ngaahi ʻulungaanga leleí:

  • Ko e tauʻatāina ke fili taʻe ʻi ai hano fatongiá ko e meʻa ia ne akoʻi ʻe Koliholá: “ʻoku ikuna ʻe he tangata taki taha ʻo fakatatau ki hono iví; pea ʻilonga ha meʻa ʻoku fai ʻe ha tangata ʻoku ʻikai ko e hia ia” (ʻAlamā 30:17).

  • Ko e tui taʻe fai ha ngāué mo e ʻaloʻofa taʻe kau ai e fakamaau totonú ko e ngaahi sīpinga ia ʻo e meʻa ne akoʻi ʻe Nēhoá: “ʻe fakamoʻui ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá … ; he kuo ngaohi ʻe he ʻEikí ʻa e kakai fulipē, pea kuó ne huhuʻi foki ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá; pea, ʻi he ngataʻangá, ʻe maʻu ʻe he kakai fulipē ʻa e moʻui taʻengatá” (ʻAlamā 1:4).

  • Ko e fakamaau totonu taʻe kau ai ʻa e ʻaloʻofá ‘oku ongo moʻoni hono fakatātāʻí ʻi he talanoa ʻiloa ʻa Vikitā Hiuko ko e Les Misérables, ʻi he tangata ko ia ko Savietí. ʻOku toki hoko pē ʻa e fakamaau totonú ko ha ʻulungaanga lelei ʻi he taimi ʻoku fakakau ai mo e ʻaloʻofá; he ka ʻikai, ʻe hoko ia ko ha fakamaau taʻetotonu, ʻa ia ko hono fehangahangaí.

  • Ko e ʻofa mo e manavaʻofa taʻe ʻi ai ha moʻui fakafalala pē kiate kitá ʻoku hāsino ia ʻi he moʻui ʻa Hēleni Kelá.5 Naʻe siʻisiʻi pe ʻikai ha ʻamanaki lelei ʻa ʻene ongomātuʻá ki hona ʻofefine naʻe kui mo tulí. Ko Ane Suliveni, ko ha faiako ki he kuí mo e tulí, naʻá ne fakafeʻiloaki ʻa e ʻulungaanga lelei tokoni ko e moʻui fakafalala pē kiate kitá mo tokoniʻi ʻa Hēleni ke ne tupulaki ki hono tuʻunga totonú.

  • Ko e kātaki taʻe kau ai e moʻoní mo e ʻofa taʻe kau ai ha laó ʻokú ne holoki, maumauʻi, mo takihalaʻi e ngaahi tuʻunga ʻulungaanga ʻa e ʻEikí pea iku ai ki ha hē mei he moʻoní ʻaki hono kākaaʻi pē kitá (vakai, 4 Nīfai 1:27).

  • ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e fono taʻe ʻi ai ha ʻofá mo e moʻoni taʻe kau ai ʻa e kātakí naʻe fakatātaaʻi lelei ia ʻe he kau Fālesí pea iku ai ki he hē mei he moʻoní koeʻuhi ko e hīkisiá.

  • Ko e anga-māʻoniʻoni ʻoku ʻikai fakakau ai ʻa e niʻihi kehé (vakai, Luke 15:1–7) ʻe lava ke iku ia ki he fiemāʻoniʻoni, filifilimānako, mo e anga mālualoi.

  • Ko e tui mo e ʻamanaki lelei taʻe kau ai ʻa e kātakí (ʻoku “tāpuakiʻi leva [ʻe he ʻEikí] ʻa kimoutolu” [Mōsaia 2:24], ka “ʻokú ne siviʻi ʻenau kātakí” [Mōsaia 23:21]) ʻe lava ke iku ia ki he loto-veiveiuá mo e mole ʻa e tuí.

Ko e ʻulungaanga maʻa kotoa pē ʻoku fakakonga ia kae ʻoua kuo fakapalanisi ia ʻaki hono [ngaahi] ʻulungaanga tokoni ʻoku fiemaʻu ki hono ʻai ke potupotutataú.

Ko e Mālohi mo Hono Mahuʻinga ʻo e Mo é [ki he Fengāueʻaki Fakataha ʻa e Ngaahi ʻUlungaanga Leleí]

ʻI he hoko ʻa Sētane ko e “tamai ʻa e fakakikihí” (3 Nīfai 11:29), ʻokú ne olopoto ʻi hono ueʻi hake ʻa e ʻitá pea ʻai ke fehangahangai e ngaahi ʻulungaanga leleí ʻaki hano ʻai ke “fehangahangai” ʻa e fakakaukau leleí, hangē ko e fehangahangai ʻa e fakamaau totonú mo e ʻaloʻofá. Ka ko e ʻEikí ʻoku “akonaki … ʻi he fakamaau totonu, pea ʻi he ʻaloʻofa lahi” (Sēkope 4:10; toki tānaki atu hono fakamamafaʻí). ʻOku ʻikai ke fehangahangai ʻa e ongo ʻulungaanga lelei ko ʻení ka ʻokú na fetokoniʻaki. Ke aʻusia ha palanisi ʻoku haohaoá, ʻoku tonu fakatokāteline mo fakapotopoto ange ke pehē:

  • Fakamaau totonú mo e ʻaloʻofá (kae ʻikai ko e fakamaau totonú mo e fakamaau taʻetotonú)

  • Tauʻatāina ke filí mo e fatongiá

  • Tuí mo e ngaahi ngāué

  • Anga fakalotú/tauhi fuakavá (hā ki tuʻa) mo e tuʻunga fakalaumālié/fakaākongá (nofo ia ʻi loto)

  • Faaitaha mo e malava ke liliú

  • Uouangatahá mo e kehekehé

  • Muimui pau ki he foʻi lea kotoa ʻo e laó mo e laumālie totonu ʻo e laó

  • Loto-ʻapasiá/anga molumalú mo e fiefiá/fakasōsialé

  • Loto-toʻá mo e angamaluú

  • Toʻá mo e fakakaukau leleí

  • Mapuleʻí mo e angaʻofá

  • Tuʻunga tatau maʻá e taha kotoa pē mo e ʻikai ke ʻulu-tukuá

  • Angavaivaí mo e taʻeueʻiá

  • “Tuku ke ulo pehē hoʻomou māmá ʻi he ʻao ʻo e kakaí” (Mātiu 5:16) mo e ʻikai ke “holi ki he fakaʻapaʻapa ʻa e kakaí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:35)

  • Pea mo e alā meʻa pehē

Manavaʻofá—ko e ʻUlungaanga Lelei Fakaemāmani Lahí

ʻOku ʻi he uho ʻo e ongo fekau lalahí—ke ʻofa ki he ʻOtuá mo ʻofa ki hotau kaungāʻapí—ʻa e ʻulungaanga ʻo e manavaʻofá. Naʻe folofola ʻe Sīsū, “Ko e fekaú ni ʻe ua ʻoku tautau ai ʻa e fonó kotoa mo e kau palōfitá” (Mātiu 22:40). Naʻe ui ʻe ʻEletā Sēmisi E. Talamesi (1862–1933) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e manavaʻofá ko e “fekau ʻuluaki mo lahi ʻokú ne fālute kotoa ʻa e ngaahi fekaú” pea naʻá ne fakatokangaʻi ko e fekau maʻongoʻonga tahá ia ʻo “makatuʻunga ʻi he moʻoni faingofua mo fakaʻeiʻeiki ʻoku māʻolunga ange ʻa hono kānokató ʻi ha toe tafaʻaki.”6

“Pea ka [ʻi] ai mo ha fekau kehe, ʻoku lau fakataha ia ʻi he fekaú ni, ʻa eni, ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko koé. ʻOku ʻikai fai ʻe he ʻofá ha kovi ki hono kaungāʻapí: ko ia ko e ʻofá ko hono fakamoʻoni ia ʻo e fonó” (Loma 13:9–10). Ko e ʻofá ʻa e ʻulungaanga lelei ko ia ʻokú ne ueʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ke ʻunu mei he fono ʻa Mōsesé ki he fono ʻo e ongoongoleleí.

Koeʻuhí ko e natula kāfakafa ʻo e manavaʻofá, ʻe lava ke pehē ko e ngaahi ʻulungaanga lelei kotoa pē ko hono kongá ia, he ʻoku “kātaki fuoloa,” ʻoku “angalelei,” ʻoku “ʻikai meheka,” pea “ʻoku ʻikai fakafuofuolahi” (vakai, 1 Kolinitō 13:4–8; Molonai 7:45).

ʻĪmisi
ko hono tolongi ʻe ha kiʻi taʻahine ha sēpuni

ʻI he taimi ʻoku ʻoange ai ʻe ha faʻē ha sēpuni ki heʻene kiʻi tamá, ko hano akoʻi mahuʻinga ia ʻo e manavaʻofá. ʻOku fakahaaʻi ʻe he faʻeé ʻa e falalá, ʻofá, ʻamanaki leleí, makātakiʻí (koeʻuhi ko e moveuveu ʻa e ʻapí), faʻa kātakí, nongá, feifeingaʻí, mo e alā meʻa pehē.

Fakakaukau ki he sīpinga ko ʻení: ʻI he taimi ʻoku ʻoange ai ʻe ha faʻē ha sēpuni ki heʻene kiʻi tamá, ko hano akoʻi mahuʻinga ia ʻo e manavaʻofá, pe ʻofa faka-Kalaisí. Fakakaukau ki he ngaahi ʻulungaanga lelei lahi ʻi he tūkunga ko ʻení: falala, ʻofa, ʻamanaki lelei, moʻui fakafalala pē kiate kita, makātakiʻi (koeʻuhí ko e moveuveú mo e fakafepakí), angavaivaí, angaʻofá, faʻa kātakí, nongá, tuʻu maʻú, feifeingaʻí, mo e ngaahi alā meʻa peheé. Ko e faʻeé “ʻoku ʻikai ke ʻitangofua, … ʻokú ne ʻufiʻufi ʻa e meʻa kotoa pē, ʻoku tui ia ki he meʻa kotoa pē, ʻoku ʻamanaki lelei ki he ngaahi meʻa kotoa pē, ʻoku kātaki ʻa e meʻa kotoa pē. ʻOku ʻikai fakaʻaʻau ʻo ngata ʻa [ʻene] ʻofá” (1 Kolinitō 13:5, 7–8).

ʻOku tau fakafetaʻi lahi ki ha Tamai Hēvani ʻofa ʻoku faʻa kātaki mo kātaki fuoloa ʻa ʻEne manavaʻofá ki he ngaahi fehalaaki lahi ʻi heʻetau moʻuí!

ʻOku fakaofo nai, ʻa hono fakahaaʻi ʻe he folofolá ko e manavaʻofá “ʻoku mahuʻinga tahá” (1 Kolinitō 13:13; Molonai 7:46), ko ha “hala ʻoku lelei lahi” (1 Kolinitō 12:31), pea “[māʻolunga ange ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē]”? (1 Pita 4:8). Ko hono moʻoní, ko e fakaafe ko ia ke “lotu ki he Tamaí ʻaki ʻa e ivi kotoa ʻo e lotó, koeʻuhí ke fakafonu ʻa kimoutolu ʻaki ʻa e ʻofá ni” (Molonai 7:48) ko ha fakaafe ia ke lotua ʻa e ngaahi ʻulungaanga lelei kotoa pē pea feinga ke nau potupotutatau ʻiate kinautolu. Kapau he ʻikai ke potupotutatau, ʻe lava ke fuʻu tōtuʻa ʻa e manavaʻofá, hangē ko e ongomātuʻa ʻofa kae fakahōhōʻia ʻa Hēleni Kelá.

Ko e Ngaahi ʻUlungaanga Leleí ko ha Ngaahi Meʻa-foaki ia ʻo e Laumālié

ʻI he Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí vahe 6, “Te u Fakatupulaki Fēfē ʻa e Ngaahi ʻUlungaanga faka-Kalaisí?” ʻoku akoʻi ai ʻa e kau faifekaú ko e “ngaahi ʻulungaanga faka-Kalaisí ko ha ngaahi meʻa-foaki ia mei he ʻOtuá. ʻOkú ke maʻu kinautolu ʻi hoʻo fakaʻaongaʻi ʻi he māʻoniʻoní ʻa hoʻo tauʻatāina ke filí. Kole ki hoʻo Tamai Hēvaní ke ne tāpuakiʻi koe ʻaki ʻa e ngaahi ʻulungaanga ko ʻení; he ʻikai te ke lava pē ʻe koe ʻo fakatupulaki kinautolu taʻe kau ai ʻEne tokoní.”7

Ke ako ke ngāue ʻaki lelei ʻa e angamaʻá, ʻoku fiemaʻu ia ke fakapalanisi ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí mo e lotú mo “fai ʻi he loto-fiefia ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku tau maʻu ʻa e mālohi ke faí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 123:17).

Naʻe akoʻi mai ʻe Molonai kiate kitautolu ʻoku fakatefito ʻetau ʻamanaki lelei ke hoko ʻo hangē ko Sīsū Kalaisí ʻiate Ia: “Haʻu kia Kalaisi, pea hoko ʻo haohaoa ʻiate ia, pea fakafisi ʻa kimoutolu mei he anga taʻe-māʻoniʻoni kotoa pē; pea kapau te mou … ʻofa ki he ʻOtuá ʻaki homou iví, ʻatamaí, mo e mālohí kotoa pē, pea ʻe toki feʻunga ʻa ʻene ʻaloʻofá kiate kimoutolu, koeʻuhí ke tupu ʻi heʻene ʻaloʻofá ʻa hoʻomou haohaoa ʻia Kalaisí” (Molonai 10:32).

ʻOfa ke hoko ʻa e malanga mahuʻinga taha ʻa e ʻEikí ko e lotu mo e taumuʻa ia ʻo ʻetau moʻuí. ʻI heʻetau “ako ke ngāue ʻaki ʻa e angamaʻá … maʻu ai peé” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 46:33; tānaki atu hono fakamamafaʻí), “[ʻe] ngaohi ke fakaʻofoʻofa maʻu ai pē ʻe he angamaʻá ʻa [ʻetau] ngaahi fakakaukaú; pea ʻe ʻāsili mālohi ʻa hoʻo falalá ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá; pea ko e tokāteline ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻe mokulu ia ki ho laumālié ʻo hangē ko e ngaahi hahau mei he langí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:45; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Angamaʻá,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org.

  2. Discourses of Brigham Young, sel. John A. Widtsoe (1954), 433; see also page 76.

  3. Ezra Taft Benson, An Enemy Hath Done This (1969), 52. Vakai foki, Spencer J. Condie, In Perfect Balance (1993).

  4. Vakai, Dallin H. Oaks, “Our Strengths Can Become Our Downfall,” Liahona, May 1995, 10–23.

  5. Koeʻuhí ko ha puke ʻa Hēleni Kela ʻi hono taʻu tahá, naʻá ne hoko ai ʻo tuli mo kui ka naʻá ne hoko ko ha tokotaha ako mo faʻu tohi ʻiloa.

  6. James E. Talmage, Jesus the Christ (1916), 551.

  7. Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí: Ko ha Fakahinohino ki he Ngāue Fakafaifekaú (2004), 138.

  8. Vakai, Polybius: The Histories, trans. W. R. Paton (1927), 5:183.