2023
Ko e ʻUhinga mo e ʻIkai ko ha ʻUhinga ke Fakamolemoleʻí
‘Okatopa 2023


“Ko e ʻUhinga mo e ʻIkai ko ha ʻUhinga ke Fakamolemoleʻí,” Liahona, ʻOkatopa 2023.

Ko e ʻUhinga mo e ʻIkai ko ha ʻUhinga ke Fakamolemoleʻí

Ko hono fakamolemoleʻi kitautolu mo e niʻihi kehé ko ha meʻaʻofa fakalangi ia ʻokú ne ʻomi kiate kitautolu ha nonga ʻo e lotó pea tohoakiʻi kitautolu ke tau ofi ange ki hotau Fakamoʻuí.

ʻI heʻeku hoko ko ha toketā faifaleʻi ki he palopalema fakaeʻatamaí mo e lotó, ʻoku ou feinga ke tokoniʻi ha niʻihi fakafoʻituitui tokolahi ʻoku nau fefaʻuhi mo e ngaahi tūkunga faingataʻa ʻo e moʻuí, ʻo kau ai ʻa e fakamolemolé. ʻOku nau fiemaʻu ha fakamolemole mei he niʻihi kehé, mei he sōsaietí, mei he laó, pe meiate kinautolu pē. Ka ko e meʻapangó, ʻoku ngali faingataʻa ke maʻu ʻa e fakamolemolé, pea taimi ʻe niʻihi ʻoku tupu mei he feinga ki aí ʻa e loto-hohaʻá, tailiilí, pea aʻu pē ki he ilifiá. Ko e hā hono ʻuhingá?

Ko ha ngāue faingataʻa moʻoni ke fakamolemoleʻi kita mo e niʻihi kehé. ʻOku faʻa iku ʻeni ki he taʻefiemālie, ʻa ia ʻoku faingataʻa ai ke tau fanongo pe ongoʻi ʻa e leʻo ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní koeʻuhí he ʻoku tau moʻua ʻi he loto-hohaʻá. Ko e Laumālié, “ʻoku ongo angavaivai moʻoni pea kapau ʻoku tau femoʻuekina, he ʻikai pē ke tau ongoʻi ia.”1

ʻE fakahā atu ʻe hono ako mo fakalaulaulotoa ʻa e folofolá mo e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní ʻa e founga te ke lava ai ʻo ʻiloʻi mo ongoʻi ʻa e uho ʻo e fakamolemolé—pea mo ia ʻoku ʻikaí. Ko e taimi pē te ke ako ai ʻa e ngaahi fakakaukau ko ʻení, te ke kamata fakatokangaʻi leva ʻa e founga ʻoku maʻu ai ʻa e fakamoʻui moʻoní ʻi hono toʻo atu ʻa e loto-tāufehiʻá, ʻo ʻomi ai ʻa e nongá ki ho loto-fakakikihí.2

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi (1920–2007), ʻa ia naʻe hoko ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “Kapau te tau lava ʻo maʻu ha fakamolemole ʻi hotau lotó kiate kinautolu kuo nau fakamamahiʻi mo fakalaveaʻi kitautolú, te tau tupulaki ki ha tuʻunga māʻolunga ange ʻo e ongoʻi mahuʻingaʻia ʻiate kitá mo e tuʻunga leleí.”3

ʻĪmisi
Ko e talanoa ʻa Siosefa Sāmita kia Uiliami W. Felipisi

Siosefa Sāmita mo Uiliami W. Felipisi, tā ʻa Robert Anderson Mckay

Ko Hono Fakamolemoleʻi ʻa Kinautolu ʻOku Fakalaveaʻi Kitautolú

ʻI he ngaahi fuofua taʻu ʻo e Siasí, naʻe hoko ʻa Uiliami W. Felipisi ko ha tokotaha poupou mālohi ʻo Siosefa Sāmita. Ko e taha ia ʻo e kau fuofua Kāingalotu naʻe ʻave ki he Vahefonua Siakisoni, Mīsulí, ʻa ia naʻe ui ai ia ʻe he ʻEikí ke ne hoko ko ha tokoni ʻi he kau palesitenisī ʻi aí.

Ka ʻi he kamata ke hē ʻa Brother Felipisí, naʻe fuʻu kovi ʻaupito hono ʻulungāngá pea fakahā ai ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita kapau he ʻikai fakatomala ʻa Brother Felipisi, ʻe “toʻo ia mei” hono tuʻungá.4 Naʻe ʻikai ke ne fakatomala pea naʻe tuʻusi ia mei he Siasí ʻi he ʻaho 10 ʻo Māʻasi 1838.

Neongo naʻe toe papitaiso ʻa Uiliami, ka naʻe kei hoko atu pē ʻene ngaahi palopalema mo e Siasí kae pehē ki he kau taki ʻo e Siasí. ʻI ʻOkatopa ʻo e 1838, naʻá ne fakamoʻoni ai ʻo fakafepaki ki he Palōfitá mo e kau taki kehe ʻo e Siasí. Naʻe iku ai ki hono fakahū pilīsone ʻa Siosefa Sāmita ʻi Nōvema ʻo e 1838.

ʻI he māhina ʻe nima hono hokó, naʻe tuku pōpula ai ʻa e Palōfitá ʻi ha fale fakapōpula ʻe ua ʻi Mīsuli, kau ai ʻa e Fale Fakapōpula Lipetií.

ʻI he 1840, naʻe aʻusia ʻe Uiliami W. Felipisi ha fuʻu liliu lahi ʻo e lotó peá ne tohi ki he Palōfitá ʻo tautapa ki ha fakamolemole. ʻI he tohi naʻe tali mai ʻaki ʻe Siosefá, naʻe fakaʻosi ʻaki ʻa e ngaahi leá ni:

“‘Foki mai, tokoua ʻofeina, ko e taú ē kuo tolona,

“‘He ko e kaungāmeʻa ʻi he kamataʻangá, kuo toe kaungāmeʻa pē ʻi he ikuʻangá’”5

Naʻe fakamolemoleʻi tauʻatāina ʻe Siosefa ʻa Brother Felipisi mo talitali lelei ia ke nau feohi kakato.

Hili ha taʻu ʻe fā mei ai, ʻi he ʻilo ʻe Brother Felipisi kuo fakapoongi ʻa Siosefa mo Hailame ʻe ha kau fakatangá, naʻá ne fuʻu loto-mamahi moʻoni. Mahalo naʻe ueʻi fakalaumālie ʻa Siosefa ʻi heʻene fakamolemoleʻi ʻa Brother Felipisí ʻi heʻene hiki ʻa e ngaahi lea fakaʻofoʻofa mo ongo moʻoni ki he himi “ʻOku Mau Fakamālō.”6

Ko e Meʻa ʻoku ʻIkai Lau ko e Fakamolemolé

Ke mahino lelei ange ʻa e ʻuhinga ke fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé, ʻe tokoni ʻaupito ke mahino ʻa e meʻa ʻoku ʻikai fiemaʻu ʻe he fakamolemolé.

ʻUluakí, ʻoua naʻá ke falala ki he tokotaha ʻokú ne fai ʻa e fakamolemolé hili ʻa e kakato ʻo e ngāue ki he fakamolemolé. Hangē ko ʻení, tau pehē pē naʻe ʻi ai haʻo sū lele fakaʻofoʻofa naʻá ku fuʻu manumanu au ki ai peá u kaihaʻasi ia meiate koe. Hili ha taimi nounou mei ai naʻá ku ongoʻi halaia he kaihaʻá, ko ia ne u fakafoki atu ʻa e suú kiate koe, mo tautapa ki ha fakamolemole. Naʻá ke talamai kuó ke fakamolemoleʻi au, peá u mavahe leva au. Ka tau pehē pē naʻá ku toe ʻalu atu kimui ange ʻo kole ke u fakaʻaongaʻi hoʻo suú. Naʻá ke fakatoupīkoi ʻo talamai kuó ke fakamolemoleʻi au, ka ʻe kiʻi fuofuoloa peá ke toki ongoʻi te ke lava ʻo toe falala mai kiate au. ʻOku faʻa fiemaʻu ha taimi ki he fakamoʻuí mo e falalá.

Uá, ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke ke fakaoleoleʻi ʻa e tōʻonga taʻefeʻunga ʻa e tokotahá koeʻuhí ko ha tūkunga ʻo e moʻuí. ʻI he sīpinga ʻo e sū naʻe kaihaʻasí, ʻoku mahuʻinga ke ʻoua naʻa pehē mai kiate au, “ʻOku sai pē hoʻo kaihaʻasi ʻa e suú. ʻOku ou ʻiloʻi naʻá ke fuʻu faingataʻaʻia.” Ko hono fakaoleoleʻi ʻo e ʻulungaanga taʻefeʻungá, ʻokú ne fakaʻatā ʻe ia ʻa e tokotaha faihalá ke fakaʻehiʻehi mei hono tomuʻa fai ʻo e meʻa ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e fakamolemolé.

Tolú, ʻoku ʻikai ʻuhinga ʻa e fakamolemolé ʻoku ʻiloʻi ʻe he tokotaha fakafoʻituitui ʻe tahá ʻa hoʻo ongó. ʻOku ʻuhinga ʻa e fakamolemolé ki hoʻo ʻiloʻi ko koe pē ʻoku pule ki hoʻo ongó ʻaki hono mapuleʻi hoʻo fakakaukaú mo e hoko ko ha ākonga moʻoni ʻa Kalaisí. Pea hangē ko e sīpinga ʻo e sū ne kaihaʻasí, kapau naʻá ke talamai kuó ke fakamolemoleʻi au ka ʻokú ke kei ongoʻi tāufehiʻa pē he taimi kotoa pē ʻokú ke sio mai ai kiate aú, ʻoku mahino ʻe fiemaʻu ke ke ongoʻi ha fakamolemole lahi ange.

Faá, ʻoku ʻikai fiemaʻu ʻe he fakamolemolé ia ha feohi vāofi mo e tokotaha ʻoku fakamolemoleʻí. Ko e fakamolemolé ko ha meʻa ia mei he lotó, ʻo fiemaʻu ke toʻo atu ʻa e loto-tāufehiʻá. ʻOku ʻikai ʻuhinga ia ki hano hikiʻi hake ʻa e tokotaha ʻoku fakamolemoleʻí ki he tuʻunga ʻo ha kaungāmeʻa mamae pe kaungā ngāue. ʻOku lelei ke tau ʻofaʻi ha niʻihi fakafoʻituitui ʻoku tau feohi, kae ʻoua pē ʻe fuʻu vāofi.7

Nimá, ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke kole fakamolemole ʻa e tokotaha ʻoku fakamolemoleʻí. Ko e fatongia ia ʻo e tokotaha ko iá. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Fausi: “Ko e tokolahi taha ʻo kitautolú, ʻoku tau fiemaʻu ha taimi ke foua ai ʻa e mamahí mo e molé. Te tau lava ʻo kumi ha ngaahi ʻuhinga lahi ki hono fakatoloi ʻo e fakamolemolé. Ko e taha ʻo e ngaahi ʻuhinga ko ʻení ko e tatali ki he kau faihalá ke nau fakatomala kimuʻa pea tau fakamolemoleʻi kinautolú. Ka ʻoku fakatupu ʻe he fakatoloi peheé ke mole meiate kitautolu ʻa e nonga mo e fiefia ʻe lava ke tau maʻú. ʻOku ʻikai ke maʻu ha fiefia ʻi hono tukulotoʻi ʻa e mamahi kuo fuʻu fuoloa ʻene hokó.”8

Ko Hotau Fakamolemoleʻí

ʻOku hoko ʻa e fakamolemoleʻi ʻo e niʻihi kehé ʻi heʻetau malava ke fakamolemoleʻi pē kitautolú. Ka ʻoku pehē ʻe ha niʻihi ko ha meʻa faingataʻa hono fakamolemoleʻi pē kinautolú. Kapau ʻe hokohoko atu ʻenau kei tauteaʻi kinautolu ʻaki ha ngaahi fakakaukau hala fekauʻaki mo e ngaahi angahala kuo nau fakatomalaʻí, ʻoku ʻikai ke nau fakatokangaʻi ʻoku nau kei taʻofi ʻa e mālohi ʻo e Fakalelei ʻa hotau Fakamoʻuí ke fakamaʻa kinautolu mei he ngaahi nunuʻa kovi ʻo hono tauteaʻi pē kitá.

Kuo akoʻi mai ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻOku ʻi ai ha faʻahinga meʻa ʻi hotau tokolahi ʻoku tautautefito ai ʻa e ʻikai lava ke fakamolemoleʻi pea fakangaloʻi ʻa e ngaahi fehalaaki ki muʻa he moʻuí—ʻo tatau ai pē pe ko haʻatau ngaahi fehalaaki pe ngaahi fehalaaki ʻa ha kakai kehe. ʻOku ʻikai ke sai [ia]. ʻOku ʻikai ke faka-Kalisitiane [ia]. ʻOku tuʻu fehangahangai lahi ia mo e ngeia mo e fakaʻeiʻeiki ʻo e Fakalelei ʻa Kalaisí. [Ko e meʻa kovi tahá ʻa e kei haʻisia ki he ngaahi fehalaaki kimuʻá, ko e faʻahinga nofo ia ʻi he kuohilí kuo kole mai ke tau liʻaki mo tukuangé.]”9

Pea hangē ko ia ʻoku faʻa lahi hono lea ʻakí, “ʻI he taimi ʻoku fakamanatu atu ai ʻe he tēvoló ho kuohilí, fakamanatu ange pē kiate ia hono kahaʻú!”

ʻI heʻeku ngāue faifaleʻí, ʻoku faʻa fehuʻi mai ʻe he kau mahakí, “Ka ko e hā te u fai ke fakamolemoleʻi ai aú?”

ʻUluakí, kuo pau ke tau tali ʻa e foʻi moʻoni ko ia kuo ʻosi fua ʻe he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻetau ngaahi angahalá. ʻOku tau ako meia ʻAlamā 7:13,“ʻE mamahi ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻo fakatatau ki he kakanó koeʻuhí ke ne lava ʻo toʻo kiate ia ʻa e ngaahi angahala ʻa hono kakaí, koeʻuhí ke ne lava ʻo fakamolemoleʻi ʻenau ngaahi maumaufonó ʻo fakatatau ki he māfimafi ʻo ʻene fakamoʻuí.” ʻOku fakatupu maumau mo fakatupu ʻauha ʻa hono tauteaʻi pē kitautolú!

Uá, kuo pau ke ʻoua naʻa tau tui pē ki he Fakamoʻuí ka ke tau tui foki kiate Ia. ʻI hono fakalea ʻe tahá, te tau lava ʻo tui moʻoni kiate Ia ʻi Heʻene folofola ʻo pehē:

“Vakai, ko au, ko e ʻOtuá, kuó u kātakiʻi ʻa e ngaahi meʻá ni maʻá e kakai kotoa pē, koeʻuhi ke ʻoua naʻa nau mamahi ʻo kapau te nau fakatomala;

“Ka ʻo kapau ʻe ʻikai te nau fakatomala kuo pau ke nau mamahi ʻo hangē pē ko aú” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:16–17).

Naʻe naʻinaʻi mai ʻa e Fakamoʻuí ke tau fakamolemole (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:9), koeʻuhí ko e ʻikai ko ia ke tau fakamolemoleʻi kitautolu pe niʻihi kehé, mahalo te tau maʻuhala leva ʻe lava ke huhuʻi lelei ange kitautolu heʻetau mamahí mei he mamahi ʻa e ʻEikí. ʻOku hanga ʻe he fakakaukau hīkisia ko ʻení ʻo ʻai ke tau ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻo e muimui ki he filí kae ʻikai falala ki he mālohi faifakamoʻui ʻo e Fakalelei ʻa hotau Fakamoʻuí.

Kuo pau ke ʻoua naʻa tau ʻamanaki ʻe ngalo ʻiate kitautolu ʻa e meʻa hala kuo tau faí, ka te tau lava ʻi ha taimi ʻo fakangaloʻi ʻa e mamahi ʻo e tāufehiʻá mo hono tauteaʻi pē kitá. ʻOku tau ako mei he ʻAlamā 36:19 naʻe lava ʻa ʻAlamā ko e Siʻí ʻo fakalaka atu ʻi hono kuohilí: “Naʻe ʻikai te u toe manatuʻi ʻa hoku ngaahi mamahí; ʻio, naʻe ʻikai ke toe tauteaʻi hoku lotó ʻi heʻeku manatu ki heʻeku ngaahi angahalá.”

Ko ha meʻaʻofa fakalangi ʻa e malava ko ia ke fakamolemolé, pea he ʻikai ke lava ʻo fakatataua ʻa hono mahuʻingá. Ko hono palé ko ha nonga ʻi loto ʻokú ne tohoakiʻi kitautolu ke tau ʻunu ke ofi ange ki hotau Fakamoʻuí.

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻu ʻa e talanoá ʻi ʻIutā, ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Boyd K. Packer, “The Candle of the Lord,” Ensign, Jan. 1983, 53.

  2. Vakai, Kristin M. Yee, “Hoihoifua ko e fetongi ʻo e Efuefú: Ko e Halanga Faifakamoʻui ʻo e Fakamolemolé,” Liahona, Nōvema 2022, 36–38.

  3. James E. Faust, “The Healing Power of Forgiveness,” Liahona, May 2007, 68.

  4. History, 1838–1856 [Manuscript History of the Church], vol. B-1, 781, josephsmithpapers.org.

  5. Ko hono toe fakalea ʻo ha foʻi maau naʻe faʻu ʻe Charles Wesley, “An Epistle to the Reverend Mr. George Whitefield”; vakai, Ko e Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 462.

  6. Vakai, “ʻOku Mau Fakamālō,” Ngaahi Himi, fika 16.

  7. Pe naʻá Ne pehē, ʻKoeʻuhí ke fakamolemoleʻi kakato kimoutolu, kuo pau ke mou toe foki ki ha ngaahi tūkunga ʻoku ʻikai lelei pe tuʻunga ngaohikovia, pe maumau’” (Jeffrey R. Holland, “Ko e Ngāue ʻo e Fakaleleí,” Liahona, Nōvema 2018, 79).

  8. James E. Faust, “The Healing Power of Forgiveness,” 68.

  9. Jeffrey R. Holland, “Ko e Lelei Tahá ʻOku Teʻeki ke Aʻusia,” Liahona, Sānuali 2010, 18–19.