2023
Ko e Ngaahi ʻAhiʻahi ʻa e ʻAposetolo ko Paulá
‘Okatopa 2023


“Ko e Ngaahi ʻAhiʻahi ʻa e ʻAposetolo ko Paulá,” Liahona, ʻOkatopa 2023.

Ko e Ngaahi ʻAhiʻahi ʻa e ʻAposetolo ko Paulá

Ko e hā ʻa e meʻa naʻá ne tokoniʻi ʻa Paula ke ne kātekina ʻa e faingataʻá?

ʻĪmisi
ko hono haʻi seini ʻa Paulá

Except for These Chains [Ka ko e Ngaahi Haʻí Ni Pē], © Pacific Press, maʻu laiseni mei he GoodSalt.com

Ko e Hā ʻa e Ngaahi ʻAhiʻahi Naʻe Kātekina ʻe Paulá?

Naʻe tohi ʻe Paula, “Naʻe tuʻo tolu hoku teʻia ʻaki ʻa e ngaahi vaʻa ʻakau, pea tuʻo taha hoku tolongaki ʻaki ʻa e maka, kuo tuʻo tolu ʻeku mate ʻi he vaka, ko e pō mo e ʻaho naʻá ku ʻi he moaná” (2 Kolinitō 11:25). Ka neongo ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa, naʻá ne pehē, “Te u polepole ki he ngaahi meʻa ʻoku kau ki heʻeku vaivaí” (veesi 30).

Naʻe ngaohi ʻa Paula “ʻo hangē ha [tokotaha] fai koví” (2 Tīmote 2:9) pea tuku pōpula ia ʻo laka hake ʻi he taʻu ʻe nima koeʻuhí ko ʻene malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí. Ka naʻe ʻikai lava ke taʻofi ai ʻene faitohi fakalotolahi ki he ngaahi kaungāmeʻá mo e kau taki ʻo e Siasí. Naʻe poleʻi ʻaki ia ha “tolounua ʻi he kakanó, ko e meʻafekau ʻa Sētané ke tukiʻi [ia]” (2 Kolinitō 12:7). Naʻe ʻikai toʻo ʻe he ʻOtuá ʻa e ʻahiʻahi ko ʻení kae tokoniʻi pē ʻa Paula ke ne maʻu ha mālohinga ʻi hono vaivaí (vakai, veesi 8–10).

ʻĪmisi
Ko hono tala-kae-tohi ʻe Paula ha tohi

Ko e Tala-Kae-Tohi ʻe Paula ha Tohi, tā fakatātaaʻi ʻe Arthur Twidle, © Providence Collection, licensed from GoodSalt.com

Ko e Hā ʻa e Meʻa Naʻá Ne Fakalotolahiʻi ʻa Paulá?

Neongo ʻa e ngaahi taaʻi mo e nofo pōpula taʻe fakamāuʻi totonu ʻo Paulá, ka naʻá ne tohi ʻo pehē, “Kuo akonekina au, ke u fiemālie ʻi he meʻa kotoa pē te u ʻi aí” (Filipai 4:11). Naʻá ne kātaki koeʻuhí ko ʻene ʻamanaki mo e falala lahi kia Sīsū Kalaisí.

Naʻe tohi ʻe Paula ʻo pehē “ko kinautolu kotoa pē ʻoku loto ke moʻui anga faka-ʻOtua kia Kalaisi Sīsuú, te nau ʻilo ʻa e fakatangá” (2 Tīmote 3:12). Ka naʻá ne toe pehē foki ko hotau ngaahi faingataʻá ʻoku “fakatupu [maʻatautolu] ʻa e lelei ʻoku lahi hake fakamanavahē ʻaupito ʻaupito pea mamafa mo taʻengata” (2 Kolinitō 4:17). Naʻe fekumi ʻa Paula ki ha “pale ʻo e māʻoniʻoní” (2 Tīmote 4:8) mo e “koloa ʻo e ui māʻolunga ʻa e ʻOtuá” (Filipai 3:14).

Te Tau Lava Fēfē ʻo Vilitaki hangē ko Paulá?

Neongo he ʻikai ke kau ʻi hotau ngaahi ʻahiʻahí ʻa e ngoto ʻi ha vaká, tā fakamamahiʻí, mo e tuku pōpulá, ka te tau lava ʻo faʻifaʻitaki ki he vilitaki ʻa Paulá ʻaki haʻatau fekumi ki ha fakahinohino fakalangi meia Kalaisi. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Naʻe akonaki mai ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ke tau aka, tuʻumaʻu, mo tuʻu fakamakatuʻu ʻi heʻetau ʻofa ki he Fakamoʻuí mo ʻetau vilitaki ke muimui kiate Iá.”1

Naʻe tohi ʻe Paula fekauʻaki mo hono uiuiʻi fakaeʻaposetoló, ʻo pehē, “ʻOku ʻikai te u mā: he ʻoku ou ʻilo ʻa ia kuó u tui ki aí” (2 Tīmote 1:12). Neongo pe ko e hā hotau ngaahi faingataʻá, ka te tau lava ʻo manatuʻi ʻa e tokotaha ʻoku tau tui ki aí ʻi heʻetau “tanumaki kakato ange, poupouʻi mo fakamālohia ʻa e ngaahi aka ʻo ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí.”2