2023
ʻOkú Ke Fanongo Nai ki he Konifelenisí ʻaki Ho Telingá—pe Ko Ho Lotó?
‘Okatopa 2023


“ʻOkú Ke Fanongo Nai ki he Konifelenisí ʻaki Ho Telingá—pe Ko Ho Lotó?,” Liahona, ʻOkatopa 2023.

Kakai Lalahi Kei Talavoú

ʻOkú Ke Fanongo Nai ki he Konifelenisí ʻaki Ho Telingá—pe Ko Ho Lotó?

ʻOku maʻu ʻa e fakahā fakatāutahá mei he fakafanongo ki he Laumālié ʻaki ho lotó.

ʻĪmisi
ko ha tangata ʻoku sio televīsone ki he konifelenisí

Kiate aú, ʻoku tokoni ʻa e ngaahi lea ʻo e konifelenisi lahí ke u ongoʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ʻomi ʻe he fanongo ki he konifelenisí ha faingamālie ke tau ongoʻi ai ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá mo maʻu ha tataki fakalaumālie.

Pea koeʻuhí ʻoku fakamoʻoni ʻa e kau leá ki he moʻoní, ʻoku fakaafeʻi ai ʻa e Laumālié ki he loto mo e ʻatamai ʻo e tokotaha kotoa pē ʻoku ʻi aí (vakai, ʻAlamā 31:5), ʻo lava ai ke toe mahino lelei ange kiate kitautolu ʻa e ʻOtuá mo ʻEne ngaahi taumuʻá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:5–10).

Ka ʻoku ʻi ai ʻa e taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻi ai ha ngaahi fakahohaʻa pe ngaahi pole kehe te ne lava ʻo ʻai ke faingataʻa hono maʻu ha ngaahi ueʻi fakalaumālie lolotonga ʻa e konifelenisí. Mahalo pē te ke ongoʻi loto-mamahi ʻi he ʻikai fakamālohia hoʻo tuí pe ko e ʻikai ke tali hoʻo ngaahi fehuʻí.

Ko e hā leva ʻa e meʻa te ke faí?

Te tau lava ʻo kamata ʻaki haʻatau fakakaukau pe ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻokú ne fakafaingataʻaʻiaʻi ʻa ʻetau tokanga [ki he konifelenisí]. Te tau lava ʻo fakapapauʻi ʻoku ʻikai ke tau fanongo ʻaki pē hotau telingá ka ʻoku tau fakalaulauloto ki he ngaahi ueʻi mo e ongo ʻoku hū mai ki hotau ʻatamaí mo hotau lotó. Ke fakafanongo ʻaki hotau lotó, te tau lava ʻo lotua ha tokoni ke mahino ʻa e founga ʻe lava ke fakaʻaongaʻi fakataautaha ai ʻa e ngaahi pōpoakí kiate kitautolú (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8).

ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he mahino ʻo e fakahā fakatāutahá mo e founga ʻoku fekauʻaki ai mo e ngaahi pōpoaki mei he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá ke tau ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e fakafanongo ʻaki hotau ʻatamaí mo e lotó.

Ko Hoʻo Fiefiaʻangá ʻa e Palani ʻa e ʻOtuá

Ko hoʻo fetuʻutaki fakataautaha mo e Tamai Hēvaní ko e meʻa ia ʻoku tau ui ko e fakahā fakatāutahá. Pea ko e meʻa ia ʻoku fakataautaha. Hangē ko e lea ʻa ʻEletā Teili G. Lenilani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻOku ʻi ai e totonu ʻa e niʻihi fakafoʻituituí ke ne maʻu ha fakahā fakafoʻituitui. Hangē ko ʻení, te ke lava ʻo maʻu ha fakahā ki he feituʻu ke ke nofo aí, maʻuʻanga moʻui ke feinga ki aí, pe ko e tokotaha te mo malí. ʻE lava ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻo akoʻi ʻa e tokāteliné mo vahevahe ha faleʻi kuo tataki fakalaumālie, ka ko e fatongia ki he ngaahi tuʻutuʻuni ko ʻení ʻoku ʻiate koe ia. Ko hoʻo fakahā ia ke maʻú.”1

ʻE lava ke folofola fakahangatonu atu ʻa e ʻOtuá ki ho ʻatamaí mo e lotó fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakatāutahá, ka kuo pau ke ke loto-fiemālie ke fanongo kiate Ia (vakai, Sēmisi 1:5). ʻOkú ke kei tauʻatāina pē ke fili. Ka ʻe toki lava pē ʻEne palani ʻo e fiefiá ʻo ʻai koe ke ke fiefia kapau te ke fili ke toe ofi ange kiate Ia.

Naʻe toki ʻeke mai kimuí ni ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “ʻOkú ke loto-fiemālie ke tuku ke hoko ʻa e ʻOtuá ko e ivi tākiekina mahuʻinga taha ʻi hoʻo moʻuí? Te ke tuku nai ʻEne folofolá, ʻEne ngaahi fekaú, mo ʻEne ngaahi fuakavá ke ne tākiekina e meʻa ʻokú ke fai ʻi he ʻaho kotoa pē? Te ke tuku nai Hono leʻó ke muʻomuʻa taha ʻi ha toe meʻa?”2

Ko hoʻo loto-fiemālie ko ia ke fakafanongo ki he leʻo ʻo e ʻOtuá te ne fakapapauʻi mai ʻa e lahi ʻo hoʻo fanongo moʻoni kiate Iá. Tatau ai pē pe te ke loto-fiemālie ʻi he taimí ni, “tuku ʻa e holí ni ke ngāue ʻiate [koe]” (ʻAlamā 32:27) ke liliu ai ho lotó.

ʻĪmisi
tangata ʻokú ne puke ha foʻi haati mei he televīsoné

ʻOku Lea ʻAki ʻe he Kau Palōfitá ʻa e Moʻoní

Kuo maʻuhala ha kakai tokolahi ʻo fakakaukau ʻoku malava ke nau faʻiteliha “fakafoʻituitui” pē ki he ngaahi fekau mo e ngaahi akonaki ʻoku totonu ke nau talangofua ki aí. ʻOku nau maʻuhala ʻo pehē ʻoku ʻikai ke fakataumuʻa ʻa e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló ki he tokotaha kotoa pē—te tau lava ʻo fili maʻatautolu pē ʻa e meʻa ʻoku fekauʻaki mo kitautolú pea “ʻoku ʻikai ko ha meʻa pau e moʻoní ia—pea ʻoku totonu ke toki takitaha fili ʻiate ia pē e meʻa ʻokú ne pehē ʻoku moʻoní.” Hangē ko e fakatokanga mai ʻa Palesiteni Nalesoní, “Ko e faʻahinga tui peheé ko ha fakaʻamu pē ia kiate kinautolu ʻoku nau maʻuhala ʻo pehē he ʻikai ke nau haʻisia foki ki he ʻOtuá.”3

ʻOku ui ʻe he ʻOtuá ha kau palōfita mo ha kau ʻaposetolo ke nau tuʻu ko e kau fakamoʻoni ʻo Sīsū Kalaisi, ke lea ʻaki ʻa e moʻoní, pea ke tataki ʻa e ngaahi meʻa ʻo Hono puleʻangá ʻi he māmaní. Pea kuo nau tali ʻa e ngaahi fatongia ʻo e ngaahi uiuiʻi ko iá. (Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:23.)

Ko e moʻoní ʻa e lea ʻo e Laumālié, ko ia ʻi heʻetau fanongo ki he ngaahi moʻoni taʻengata ʻoku fakamoʻoniʻi mahino mo mahinongofuá, ʻoku ueʻi leva kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ki he tuʻuloa mo e fakaʻofoʻofa ʻo e ngaahi moʻoni ko iá. ʻE lava foki ke tokoniʻi kitautolu ʻe he Laumālié ke mahino ʻa e founga ʻoku kaunga fakafoʻituitui ai kiate kitautolu ʻa e moʻoni ʻo e ngaahi lea ʻa hotau kau takí.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Lenilani, “ʻOku ou fakaafeʻi atu ke ke maʻu ʻa e loto-falala ke maʻu ha fakahā fakataautaha maʻau pē, maʻu ha mahino ki he meʻa kuo fakahā ʻe he ʻOtuá, fenāpasi mo e folofolá mo e fekau kuó Ne tuku mai ʻi Heʻene kau palōfita kuo filí, pea ʻi ho mafai fakaefatongia pē ʻoʻoú mo e tauʻatāina ke filí.”4

Ko ʻEnau Fakaʻamu Lahi Tahá

ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi taimi te ke ongoʻi veiveiua ki he meʻa ʻoku akoʻi atu ʻe he palōfitá mo e kau ʻaposetoló. Pe te ke faifeinga ke mahino ʻa e anga ʻa e kaunga ʻenau ngaahi leá kiate koé. ʻI he ngaahi momeniti ko ʻení, manatuʻi ko honau uiuiʻí ke tokoni ʻi hono tataki koe, ko ha fānau mahuʻinga ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, ke ke foki hake kiate Ia.

Naʻe fakamoʻoni ʻa ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē: “ʻOku ʻikai totonu ke tau ofo ʻi he taimi ʻoku [fepaki] ai [ʻa] e ngaahi pōpoaki ʻa e kau tamaioʻeiki ʻo e ʻEikí [mo e] fakakaukau ʻa e māmaní, pea pehē ki heʻetau fakakaukau pē ʻatautolú. … Ko ʻenau [fakaʻamu] lahi tahá ke fakahōifua ki he ʻEikí mo tokoni ki he fānau ʻa e ʻOtuá ke nau toe foki hake ki Hono ʻaó.”5

ʻI hono tukutaha ʻa e tokangá ʻi he fakaʻamu mo e ʻofa ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló, ʻe liliu ai ʻa e anga hoʻo tali ʻenau ngaahi leá. ʻE tokoni hono ʻiloʻi ʻenau ʻofa mo e līʻoa ki he Tamai Hēvaní, Fakamoʻuí, pea mo hoʻo fakamoʻuí ke ke vēkeveke lahi ange ai ke fakahū ʻenau leá ki ho lotó.

ʻE lava ke faingataʻa ʻa e hoko ko ha ākonga ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. ʻE lava ke faingataʻa ke fanongo ki he faleʻi mei he tuʻunga malangá ʻoku ʻikai ke tau faʻa fiemaʻu pe ongoʻi mateuteu ke fanongo ki aí, tautautefito ki he taimi ʻoku faʻa fakaʻuhingaʻi ai ʻe he ngaahi leʻo ʻo e māmaní ʻa e faleʻi ʻa e kau palōfitá ko ha toe lisi pē ia ʻe taha ʻo e ngaahi laó pe fakangatangatá.

Ka ko hono moʻoní, ʻoku ʻomi ʻe he ʻEikí ha kau palōfita mo ha kau ʻaposetolo ke tataki kitautolu ke tau moʻui ʻaki ʻa e lelei tahá pea maʻu ʻa e fiefia lahi taha ʻe malavá. ʻOku ʻikai ke nau fakamālohiʻi kitautolu ke tau muimui ki heʻenau faleʻí. Ka ʻoku nau fai mai ha ngaahi fakaafe, tokoni ke mahino kiate kitautolu ʻa e ʻuhinga ʻoku māʻolunga ai ʻa e ngaahi tuʻunga moʻui ʻa e ʻEikí ki Heʻene kau ākongá, mo tokoni ke fakatupulaki lahi ange ʻetau tui ki he ʻOtuá.

Naʻe toki akoʻi mai kimuí ni ʻe ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻOku hala nai ke ʻi ai ha ngaahi lao? ʻIkai. ʻOku tau fiemaʻu kinautolu ʻi he ʻaho kotoa pē. Ka ʻoku hala ke nofo taha pē ʻi he ngaahi laó kae ʻikai ke nofo taha ʻi he Fakamoʻuí. ʻOku fiemaʻu ke ke ʻiloʻi e ngaahi ʻuhingá mo e ngaahi foungá, pea toki fakakaukauʻi leva ʻa e ngaahi nunuʻa hoʻo filí. …

“ʻOku ʻikai totonu ke makatuʻunga pē ʻa e ngaahi fili mahuʻinga fakatuʻasino mo fakalaumālié ʻi he fiemaʻu fakatāutahá, pe ko e meʻa ʻoku faingamālié pe manakoá. ʻOku ʻikai ke folofola mai e ʻEikí, ‘Fai ha meʻa pē ʻokú ke loto ki aí.’

“ʻOkú Ne folofola mai, ‘Tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá.’”6

Ko Sīsū Kalaisi ʻa hotau mālohingá, pea ʻoku tataki kitautolu ʻe Heʻene kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló ke tau foki ange kiate Ia. ʻOku nau tokoni ke tau fekumi kiate Ia ʻi he lelei taha te tau lavá kae lava ke tau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa pē kuo tokonaki ʻe he ʻOtuá maʻatautolú.

ʻAʻeva ʻi he Hala ʻo e Fuakavá ʻi he Loto-Falala

Te ke lava ʻo ʻiloʻi ʻa hono moʻoni ʻo e meʻa kotoa pē, ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí mo ha loto ʻoku vilitakí (vakai, Molonai 10:4–5). ʻI hoʻo fakafanongo ki he kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló, ʻe lava ke mahino kiate koe ʻa e fanafana ʻa e Laumālié ʻoku fakafou mai ʻi he fakahā fakatāutahá.

ʻOku ʻi ai hoʻo kau taki kuo fili ʻe he ʻOtuá pea ʻoku nau feʻunga ke tokoniʻi koe. Te nau lava ʻo tataki koe ke ke foki ki he hala ʻo e fuakavá ʻo ka fiemaʻu. Te nau lava ʻo tokoniʻi koe ke ke kātaki mo faivelenga ʻi he taimi ʻokú ke foua ai ha ngaahi faingataʻá. Pea tatau ai pē pe ko e hā ho kuohilí, te nau lava ʻo tokoniʻi koe ke ke tafoki kia Sīsū Kalaisi pea ʻaʻeva ʻi he hala ʻo e fuakavá ʻi he loto-falala.

Naʻe fakamoʻoni ʻa ʻEletā ʻEnitaseni ʻo pehē: “ʻOku ʻi ai ha fakahinohino fakalangi lahi fau ʻoku fakatatali mai ke mou maʻu mei he ngaahi pōpoaki ʻo e konifelenisi lahí. ʻOku siviʻi kitautolu mei he anga ʻetau fakafeangai ki he ngaahi meʻa ʻoku tau fanongoá, [meʻa ʻoku tau laú], mo [e meʻa ʻoku tau] ongoʻí.”7

Kapau te ke fakafanongo ki he ngaahi pōpoaki ʻa e ʻOtuá ʻaki ha telinga mo ha loto ʻoku tauʻatāiná, te ke fakatupulaki leva hoʻo fakamoʻoní. Te ke ʻiloʻi ʻa hono moʻoni ʻo e ongoongoleleí mo tui ki he mafai ʻo e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻa e ʻEikí. Te ke maʻu moʻoni mo moʻui ʻi he moʻui lelei tahá—ʻa e moʻui ʻoku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke ke moʻui ʻakí koeʻuhí he ʻokú Ne ʻofa ʻiate koe.