2023
Te u Lava Nai ʻo Hoko ko e Taha ʻo e Kakai Fili ʻa e ʻOtuá?
‘Okatopa 2023


“Te u Lava Nai ʻo Hoko ko e Taha ʻo e Kakai Fili ʻa e ʻOtuá?,” Liahona, ʻOkatopa 2023.

Kakai Lalahi Kei Talavoú

Te u Lava Nai ʻo Hoko ko e Taha ʻo e Kakai Fili ʻa e ʻOtuá?

ʻI heʻeku tupu haké, naʻá ku tui naʻe ʻi ai pē ha lisi ia ʻo e fānau ʻoku hōifua taha ki ai ʻa e ʻOtuá, pea naʻe ʻikai ke u tui naʻá ku kau ʻi he lisi ko iá.

ʻĪmisi
ko ha fefine lahi kei talavou ʻoku malimali mo fakatātaaʻi mai ʻe hono nimá ha foʻi haati

Laʻitā ne ngāue ʻaki ai ha mōtolo

ʻOku fili koe?

Naʻe ʻikai ke u fuʻu tokanga au ki he lotú ʻi heʻeku tupu haké. Naʻá ku ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefito ʻo e tui faka-Kalisitiané, ka naʻe lahi ange maʻu pē ʻeku ngaahi fehuʻí ʻi he tuí pea naʻe ʻikai ke u faʻa fakakaukau ki ai. Ka naʻá ku fanongo maʻu pē ki hono toutou lea ʻaki ʻe hoku mehikitanga mateaki mo anga fakalotú ʻa e Mātiu 22:14:

“He ʻoku ui ʻa e tokolahi, ka ʻoku fili ʻa e tokosiʻi.”

“ʻO fili ki he hā?” Ko ʻeku fakakaukaú ia.

Naʻe ʻikai teitei mahino kiate au ʻa e ʻuhinga moʻoni ʻo e veesi ko ʻení, pea naʻe ʻikai ke u teitei tokanga au ke ʻeke kiate ia. Naʻe kamata ke u fakakaukau ko e veesi folofola ko ʻení ʻoku ʻuhinga pē ia naʻe ʻi ai ha lisi ʻa e ʻOtuá ki he fānau ʻokú Ne hōifua taha ki aí pea te nau fakafonu ʻa e ngaahi nofoʻanga ʻi he langí—ko ʻEne kakai tokosiʻi kuo filí.

Naʻe ʻikai ke u tui ʻoku ou kau ʻi he kakai fili ko iá.

ʻI heʻeku matuʻotuʻa angé mo e lahi ange ʻeku vakavakai holo ki he anga ʻo e moʻui ʻa e niʻihi kehé, naʻe hangē ʻoku tatau ai pē pe ko e hā ʻa e meʻa ne u fai ʻi heʻeku moʻuí, ʻo tatau ai pē pe ko e ngaahi meʻa lelei pe kovi, ʻoku ʻikai pē ke ʻi ai haʻaku mahuʻinga kapau ʻoku ʻikai ke u kau ʻi Heʻene kakai kuo “filí.”

Naʻe ʻikai ke u teitei ʻilo ʻa e founga ke aʻu ai ki he tuʻunga ko iá!

ʻI heʻeku ʻiloʻi ʻení, naʻe kamata ke u tui he ʻikai pē ke teitei mahuʻingaʻia ʻa e ʻOtuá ʻiate au. He ʻikai ke u maʻu ʻEne ngaahi tāpuakí pe ngaahi talaʻofá koeʻuhí he naʻe ʻikai ke fanauʻi mai au ko ha tokotaha ʻokú Ne hōifua ki ai.

Lau ko e Taha ʻo ʻEne Kakai Filí

Naʻe fakahohaʻasi maʻu pē au ʻe he ngaahi fakakaukau ko ʻení. Naʻá ku fakaʻamu moʻoni ke ako lahi ange fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻo e hoko ko ha taha ʻo e kakai fili ʻa e ʻOtuá pea mo e meʻa ke fai ke maʻu ai ʻEne ngaahi tāpuakí.

ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻá ku ʻaʻahi ai ki he mītia fakasōsialé peá u sio ai ki ha tuʻuaki ʻo e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú. ʻI heʻeku lomiʻi ʻi he tuʻuakí, ne u ʻiloʻi ai ʻa e founga ke fetuʻutaki mo e ongo faifekau ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻe hoko ʻeku vilitaki ke maʻu ha ngaahi talí mo ha ʻamanaki lelei ki heʻeku moʻuí ke u loto-lelei ai ke feʻiloaki mo kinaua.

Naʻe fakafou ʻi heʻena ngaahi lēsoní mo e lotu lahí ʻa ʻeku ako ha meʻa lahi fekauʻaki mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ko ʻeku taumuʻa ʻi he moʻuí, kae mahuʻinga tahá, ʻa e ʻofa haohaoa ʻa e Tamai Hēvaní kiate aú—ko ʻEne fānau fakalangí.

Naʻe papitaiso au pea ne u ongoʻi ha fiefia mo ha mahino lahi ʻi heʻeku moʻuí. Ka naʻe teʻeki ai pē ke u maʻu ʻa e ongoʻi fakapapau naʻá ku fakaʻamuá. Naʻe siʻisiʻi ange ʻa e ngaahi meʻa ne u faʻa hohaʻa ki ai kimuʻa peá u kau mai ki he Siasí, ka naʻe teʻeki ai pē ke u fakapapauʻi pe ko ha taha au ʻo e niʻihi tokosiʻi kuo fili ʻe he ʻOtuá ke ne maʻu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku ʻAʻaná. Naʻe ʻikai ke u fakapapauʻi pe ko e hā mo ha toe meʻa te u lava ʻo fai ke u hoko ai ko ha taha ʻo e kakai makehe ko iá.

Naʻe liliu kotoa ia hili ha ngaahi māhina siʻi mei ai ʻi heʻeku mamata ʻi he konifelenisi lahí. Naʻá ku ʻamanaki te u maʻu ha ngaahi tali ki ha ngaahi fehuʻi naʻe teʻeki ke maʻu hano tali ʻoku fakafiemālié ʻi he taimi ne kamata lea ai ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻá ku ʻohovale ʻi heʻeku fanongo ki heʻene lea ʻaki ʻa e veesi tatau pē naʻá ku kei fifili ki ai ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí.

Naʻe fakafokifā pē ʻeku ongoʻi ha ʻamanaki leleí.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Petinā “ʻOku ʻikai … fakangatangata [ʻe he Tamai Hēvaní] ʻa e ʻkakai filí’ ki ha niʻihi tokosiʻi pē. Ka, ko hotau lotó, mo ʻetau ngaahi fakaʻamu vivilí mo [ʻetau tauhi ʻa e ngaahi fuakava mo e ngaahi ouau toputapu ʻo e ongoongoleleí,] mo ʻetau talangofua [ki he ngaahi fekaú, pea mahuʻinga tahá, ko e ʻaloʻofa huhuʻi ʻa e Fakamoʻuí] ʻokú ne fakapapauʻi mai pe ʻoku tau kau koā he kakai fili ʻa e ʻOtuá.”1

Pea ʻi he momeniti ko iá, naʻá ku ʻiloʻi ai—kuo fili au.

Naʻe ʻomi ʻe he ngaahi lea ʻa ʻEletā Petinaá ha ongoʻi houngaʻia lahi naʻá ne lōmekina au. Naʻá ku ongoʻi monūʻia lahi ange ʻi ha toe taimi kimuʻa ʻi heʻeku ʻilo ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Ko Hono Fili Foki Iá

ʻOku ʻikai ke filifilimānako ʻa e ʻOtuá—ʻokú Ne ʻofa ʻi Heʻene fānaú kotoa ʻaki ʻa e ʻofa haohaoa—ka ʻoku ʻuhinga ʻa hono fili kitautolú ke tau fili foki mo Ia.

ʻOku fili kitautolu koeʻuhí he ʻoku tau fili ke Ne pule ʻi heʻetau moʻuí ʻo laka ange ʻi ha toe meʻa.

Naʻe ueʻi fakalaumālie au ʻe ʻEletā Petinā ke u nofo maʻu ʻi he hala ʻo e fuakavá ʻi heʻeku kātaki ki he ngataʻangá. Naʻe toe ueʻi fakalaumālie foki au ʻe he pōpoaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní ke fakamuʻomuʻa hoku vā fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní pea feinga ke siʻaki mo ikunaʻi ʻa e māmaní2 kae lava ke u toe foki hake kiate Ia!

ʻOku ou fakamoʻoni neongo pe ko e hā ho puipuituʻá, neongo pe ko e hā hoʻo ngaahi angahalá, neongo pe ko e hā hoʻo taʻefeʻungá pe veiveiuá, ka koeʻuhi ko Sīsū Kalaisi, ʻe lava ke tau hoko kotoa ko e kakai ʻa e ʻOtuá kuo “filí.” Te tau lava ʻo toe nofo fakataha mo ʻetau Tamai Hēvaní pea maʻu ʻa e “meʻa kotoa pē [ʻokú Ne] maʻú” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:38). Kapau te tau haʻu kia Kalaisi, fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakavá, tali ʻa e kakato ʻo ʻEne ongoongoleleí, pea feinga ke hoko ʻo hangē ko Iá, ʻe moʻoni leva ʻa e hoko ko e taha ʻo ʻEne kakai kuo filí. Ko ha meʻaʻofa fakaʻofoʻofa moʻoni ia mei heʻetau Tamai Hēvani ʻofá.