2023
Ko e Fetuʻutaki mo Kinautolu ʻi he Tafaʻaki ʻe Taha ʻo e Veilí
‘Okatopa 2023


Fakakomipiuta Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú

Ko e Fetuʻutaki mo Kinautolu ʻi he Tafaʻaki ʻe Taha ʻo e Veilí

Ko e taimi naʻá ku toe foki ai ki he temipalé ko hono tuʻo uá, naʻá ku maʻu ha fakamoʻoni naʻe moʻoni ʻa e ngaahi lea ʻa e palōfitá.

ʻĪmisi
Temipale Cordoba Argentina

Ko e ʻosi ʻeni e taʻu ʻe ua mei heʻeku fuofua ʻalu ki he temipalé, pea naʻá ku hanganaki atu ke toe ʻalu mo ha kulupu ʻo e kakai lalahi kei talavoú. Ko ʻeku taumuʻá ke fakamālohia au, fakamaheni ki ha ngaahi kaungāmeʻa, mo aʻusia ʻa e faingamālie ʻo hono fakahoko ʻo e ngaahi ouau toputapú.

Lolotonga ʻeku ʻi he faiʻanga papitaiso ʻi he temipalé, naʻe kiʻi femoʻuekina ʻeku fakakaukaú koeʻuhí ko ʻeku manavasiʻí. Ko e toki tuʻo ua ʻaki pē ʻeni ʻeku ʻalu ki he temipalé, pea naʻá ku manavasiʻi naʻá ku fai ha fehālaaki ʻi heʻeku fakahoko ʻa e ngaahi ouaú. Ka naʻe pehē mai ʻe ha mēmipa ʻo e kau palesitenisī ʻo e temipalé, ʻa ia naʻe tokoni ʻi he papitaisó, ki he niʻihi ko ʻeni ʻo kimautolu ne mau tuʻu lainé kapau te mau kiʻi hukeʻi taimi nounou hake pē ʻa e veilí, te mau lava ʻo sio ki he kakai tokolahi ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié ʻoku nau tatali mai ke tokoniʻi kinautolú.

Naʻe tākiekina mālohi ʻe he fakakaukau ko iá hoku lotó, pea fakafokifā pē kuó u fakatokangaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e ngaahi ouau ko ʻení.

Ko e Ongoʻi ʻa e Fiefia ʻo e Ngāue Fakatemipalé

ʻI heʻeku fakalaulauloto ki he meʻa naʻá ne lea ʻakí, naʻá ku manatuʻi ha kiʻi founga naʻá ku ako ʻi ha kalasi tulama ʻa ia naʻe fakakaukau ai ʻa e kau faivá ʻoku nau ʻi he tūkunga ʻo e kakai ʻoku nau fakatulamaʻí kae lava ke nau fakatātaaʻi lelei ange kinautolu. Naʻá ku fifili pe ʻe lava nai ʻa e Tamai Hēvaní ʻo tokoniʻi au ʻi heʻeku feinga ke ʻi he tuʻunga ʻo e kakai naʻá ku fakahoko maʻanautolu ʻa e ngaahi ouau fakatemipalé.

Te u ongoʻi fēfē nai kapau ʻe faifaiangé peá u maʻu ʻa e ngaahi ouau faifakamoʻui naʻá ku fakaʻānaua ki aí, ʻi he hili ia ha ngaahi taʻu lahi pe laui senituli ʻo ʻeku tatali fuoloá?

ʻI heʻeku feinga ke fakakaukau lahi ange ki he niʻihi naʻá ku fai ʻa e ngāue maʻanautolú, naʻe tokoniʻi au ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke u ongoʻi ha fiefia lahi. Naʻe ʻikai ke u lava ʻo fakamaʻumaʻu hoku loʻimatá. Naʻá ku lava ʻo ongoʻi ʻa e fiefia ʻa e niʻihi naʻá ku toki papitaiso fakafofonga maʻanautolú. Naʻá ku ongoʻi ha ueʻi mālohi ki siʻenau tatali fuoloa ki honau ngaahi ouau faifakamoʻuí.

Naʻá ku vēkeveke ke ʻalu ki he temipalé, ka naʻá ku fakatokangaʻi kapau te u fakangaloki ʻeku ngaahi manavasiʻí mo ʻeku ngaahi ongó kae tokanga ke fakafofongaʻi kakato ʻa e tokotaha kotoa pē naʻá ku papitaiso fakafofongaʻí, te u lava ʻo ongoʻi ʻenau fiefiá ʻi he veilí.

Naʻá ku houngaʻia ʻaupito ʻi heʻeku lava ʻo tokoni ʻi he ʻahó kakato ʻi he temipalé mo tokoni kiate kinautolu naʻa nau fiemaʻu au ke tokoniʻi kinautolú koeʻuhí ke nau mateuteu ke foki ki he ʻao ʻo e Tamaí. Naʻe mahino lelei ange kiate au ʻa e fakahā naʻe fai ʻe he ʻOtuá ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he Temipale Ketilaní: “Ko kinautolu kotoa pē kuo nau pekia ka naʻe teʻeki ai ke nau maʻu ha ʻilo ki he ongoongolelei ko ʻení, ʻa ia naʻa nau mei tali ia ʻo kapau naʻe fakaʻatā ke nau kei moʻui, te nau hoko ko e kau ʻea-hoko ki he puleʻanga fakasilesitiale ʻo e ʻOtuá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 137:7).

ʻOku Liliu Kita ʻe he Ngāue Fakatemipalé

Kimuʻa peá u foki ki ʻapi mei he temipalé, naʻe fakatahataha kotoa mai ʻa e kakai lalahi kei talavoú ke vahevahe ʻenau fakamoʻoní mo ʻenau aʻusiá. Naʻe ongo ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki he loto ʻo e tokotaha kotoa, pea naʻa mau ʻiloʻi naʻa mau makehe mei he tuʻunga ne mau ʻi ai ʻi heʻemau ʻuluaki tūʻuta ʻi he temipalé koeʻuhí ko ʻemau tokanga taha ki hono fakahoko ʻo e ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí.

Kuo pau ke tau manatuʻi ʻa e meʻa naʻe leʻa ʻaki ʻe hotau palōfita ʻofeina ko Lāsolo M. Nalesoní: “Neongo ʻoku maʻu ʻe he ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí ʻa e mālohi ke faitāpuekina ʻa kinautolu ʻi he [tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí], ka ʻokú ne maʻu ʻa e mālohi tatau pē ke faitāpuekina ʻa e kakai moʻuí. ʻOku ʻi ai hono ivi tākiekina ke [faitokonia] ʻa kinautolu ʻoku ngāue ki aí.”1

ʻOku ou lolotonga hoko ko ha tokoni ʻi he kōlomu ʻo e kaumātuʻá pea kuo vahe au ki he ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí. ʻOku mau ngāueʻi ʻa e taumuʻa ke ʻi ai ha fale ʻo e ʻEikí ʻi homau feituʻú. ʻI heʻemau fāifeingá, kuó u lava fakafoʻituitui ai ʻo ongoʻi ʻa e ivi tākiekina lelei naʻe lea ki ai ʻa Palesiteni Nalesoní.

ʻOku ou ʻilo ʻi heʻetau fai ʻa e ngāue ko ʻení, ʻoku tāpuekina lahi kitautolu ʻe he ʻEikí. ʻE fakahoko ʻa e ngaahi talaʻofa kotoa kuó Ne fakahoko mai kiate kitautolu ʻo fakafou ʻi Heʻene kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló, ʻo tatau ai pē ʻi he moʻuí ni pe ‘i he moʻui ka hoko maí. Hangē ko hono akoʻi ʻe ʻEletā Teili G. Lenilani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻE fakaivia, faitokonia, mo poupouʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá [vakai, ʻĪsaia 41:10]; pea te Ne fakamāʻoniʻoniʻi maʻatautolu ʻetau mamahi lahi tahá [vakai, Ngaahi Himí, fika 37]. ʻI he taimi ʻoku tau tānaki ai ʻetau hisitōlia fakafāmilí pea ō ki he temipalé maʻa ʻetau ngaahi kuí, ʻoku fakahoko leva ʻe he ʻOtuá e ngaahi tāpuaki lahi ko ʻeni kuo talaʻofá, he taimi tatau ʻi he ongo tafaʻaki ʻo e veilí.”2

ʻOku ou fakamoʻoni ki he mālohi ʻoku maʻu ʻe he ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí ʻi heʻetau moʻuí. ʻE lava ke tokoni hono fakahoko ʻo e ngāue ko iá ke fakamālohia ʻetau tuí mo hotau fakavaʻe ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Te tau lava ʻo tokoniʻi ʻa e kakai ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí—pea ʻi heʻetau fakahoko iá, te tau ongoʻi ʻa e fiefia ʻoku maʻu mei he ngaahi aʻusia toputapu ko iá.