2023
Ngaahi Fehuʻi ʻe 7 ke ʻEke ke Hoko ʻo Moʻui Fakafalala Ange Kiate Kitá
‘Okatopa 2023


Fakakomipiuta Pē

Ngaahi Fehuʻi ʻe 7 ke ʻEke ke Hoko ʻo Moʻui Fakafalala Fakapaʻanga Ange Kiate Kitá

Teuteuʻi fakapaʻanga mo fakalaumālie koe ke ke tokangaʻi koe mo hoʻo fāmilí.

ʻĪmisi
ko ha kiʻi taʻahine ʻokú ne faʻo ha koini ki ha hina sioʻata

Kuo akoʻi mai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí: “Kuo fakahā mai ʻe he ʻEikí, ʻKo ʻeku taumuʻá ke tauhi ʻa ʻeku kau māʻoniʻoní’ (T&F 104:15). Ko e fakahā ko ʻení ko ha talaʻofa mei he ʻEikí te Ne ʻomi ha ngaahi tāpuaki fakatuʻasino pea fakaava ʻa e matapā ʻo e moʻui fakafalala pē kiate kitá, ʻa ia ko e malava ke tau maʻu ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻo e moʻuí maʻatautolu mo e kau mēmipa hotau fāmilí. …

“Kātaki ʻo ʻiloʻi moʻoni ko e fānau koe ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate koe pea he ʻikai teitei liʻaki koe. ʻOkú Ne ʻafioʻi koe pea mo mateuteu ke ʻoatu e ngaahi tāpuaki fakalaumālie mo fakatuʻasino ʻo e moʻui fakafalala pē kiate kitá.”1

ʻOku lahi ‘a e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻa e Siasí ke tokoniʻi kitautolu ke tau hoko ʻo moʻui fakafalala pē kiate kitautolu. ʻE lava ʻe he ngaahi fehuʻi ʻe fitu ko ʻení, fakataha mo e fehokotakiʻanga ki he ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻi laló, ʻo tokoniʻi koe.

1. ʻOku Ou Totongi Totonu Nai ʻEku Vahehongofulú?

ʻOku ʻomi ʻe he totongi vahehongofulú mo e ngaahi foaki ʻofá ha fakavaʻe fakalaumālie ke ne fakamanatu mai ko e meʻa kotoa pē ʻoku tau maʻú ʻoku mei he Tamai Hēvaní ia. ʻOku tau toe maʻu foki mo e talaʻofa ʻe hanga ʻe he ʻEikí ʻo “fakaava ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí” pea lilingi hifo ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga kiate kinautolu ʻoku totongi totonu ʻenau vahehongofulú mo e ngaahi foakí (vakai, ʻĪsaia 58:6–12; Malakai 3:10–11).

“Kapau te tau ʻuluaki totongi ʻetau vahehongofulú mo ʻetau ngaahi foakí, ʻe fakamālohia ʻetau tukupā ki he tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ko ʻeni ʻo e ongoongoleleí pea ʻe ala fakasiʻisiʻi ai ʻa e hoko ha palopalema fakapaʻanga [mo ha faingataʻaʻia fakapaʻangá].”2

2. ʻOku Ou Feinga Nai ke Moʻui Fakatatau mo e Meʻa ʻOku Ou Maʻú?

Kapau ʻoku tau fakamole ʻo lahi ange ʻi he meʻa ʻoku tau maʻú ʻi he māhina takitaha, ʻoku totonu ke tau kumi ha ngaahi founga ke fakangata ai ʻa e ngaahi fakatau ʻoku ʻikai mahuʻingá, ʻa ia te ne ala tohoakiʻi kitautolu mei he ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga moʻoní. Hangē ko e folofola ʻa e ʻEikí ʻi he Mātiu 6:19–21:

“ʻOua ʻe fokotuʻu maʻa moutolu ʻa e koloa ʻi māmaní, ʻa ia ʻoku kai ai ʻe he ané mo e ʻumeʻumeá, pea ʻoku haeʻi ʻe he kau kaihaʻá ʻo kaihaʻasi:

“Kae fokotuʻu maʻamoutolu ʻa e [ngaahi] koloa ʻi he langí, ʻa ia ʻe ʻikai kai ʻe he ané pe ko e ʻumeʻumeá, pea ʻe ʻikai haeʻi ia ʻe ha kaihaʻa ke kaihaʻasi:

“He ko e potu ʻoku ʻi ai hoʻomou koloá, pea ʻe ʻi ai foki mo homou lotó.”

ʻOku toe vahevahe foki ʻe he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 48:4 ʻa hono mahuʻinga ʻo e fakahū ha paʻanga ʻi he māhina takitahá:

“ʻOku ʻaonga ke mou fakatoe ʻa e paʻanga kotoa pē te mou lavá, pea ke mou maʻu ʻa e meʻa kotoa pē te mou lava ʻo maʻu ʻi he māʻoniʻoní, koeʻuhí ke ʻi ai ha taimi te mou lava ai ʻo fakatau mai ha fonua ko ha tofiʻa, ʻio ʻa e kolo.”

Neongo he ʻikai fiemaʻu ke tau fakatau fakafoʻituitui ha kelekele hangē ko ia naʻe fai ʻe he Kāingalotú ʻi he kuonga muʻá, ka ʻe lava ke tokoni hono fakahū ha paʻanga ʻi ha ʻakauní ke tau mateuteu ki ha ngāue pē ʻe fiemaʻu ʻe he ʻEikí ke tau faí.

3. ʻOku Ou Palani mo Muimui Nai ki ha Patiseti?

ʻOku akoʻi mai ʻe he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:119 ke “fokotuʻutuʻu ʻa kimoutolu; teuteu ʻa e meʻa ʻaonga kotoa pē.” ʻE lava ke tokoni hano palani mo tauhi ha lekooti ʻo ʻetau ngaahi meʻa fakapaʻangá ke tau ʻilo ai ʻa e meʻa kuo tau maʻú, meʻa kuo tau fakamole ki aí (hangē ko e meʻakaí, falé, ʻuhilá, fefonongaʻakí, valá, mo e ngaahi ʻekitivitī lelei mo fakafiefiá), pea mo e paʻanga ʻoku tau fakahuú. ʻE tokoniʻi ʻe heʻetau palani kimuʻa mo “fokotuʻutuʻu” kitautolú ke fakapapauʻi ʻoku tau maʻu ha meʻa feʻunga maʻá e “meʻa ʻaonga kotoa pē” ʻi he taimí ni pea mo e kahaʻú.

4. ʻOku Feʻunga Nai ʻEku Paʻanga Naʻe Fakahū ki he Ngaahi Meʻa Fakatuʻupakeé?

ʻE lava ke hoko ha ngaahi meʻa fakatuʻupakē taʻeʻamanekina ʻi ha faʻahinga taimi pē ʻi he ngaahi monomono ʻo e ʻapí, ngaahi meʻa fakatuʻupakē fakafaitoʻo, ngaahi fakatamaki fakaenatula, taʻe-maʻu ha ngāue maʻuʻanga moʻui, mo e ngaahi faingataʻa fakaʻekonōmika kehe. ʻE lava ke tokoni ʻa e mateuteu he taimi ní ke ʻoua naʻa tau manavahē mo faingataʻaʻia fakapaʻanga ʻamui ange (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:30).

ʻOku fakapotopoto ke fakahū ha paʻanga talifaki ki ha meʻa fakatuʻupakē ʻi ha māhina ʻe taha. Fakakaukauʻi ha ngaahi founga te ke lava ai ʻo fakasiʻisiʻi ʻa e ngaahi fakamolé ʻi he māhina takitaha ke tātānaki ʻa e paʻanga talifaki ko ʻení. Pe fakapapauʻi pe ʻoku ʻi ai ha fakatau ʻe fakamole lahi ʻokú ke fakakaukau ki ai ka ʻe lava pē ke toloi pe taʻofi kae fakahaofi ʻa e paʻanga talifaki ko ʻení. ʻE lava ke hoko ʻa e fanga kiʻi feilaulau iiki ʻi he taimi ní ke ne ʻomi ha nonga mo ha maluʻi ʻamui ange (vakai, ʻAlamā 37:6).

5. Te U Lava Fēfē Nai ʻo Totongi Hoku Moʻuá ke ʻOsi Vave Angé?

ʻOku ʻi ai ha ngaahi moʻua ʻe niʻihi ʻi he moʻuí ʻe fiemaʻu pe ʻe palaniʻi lelei, hangē ko hano fakatau mai ha ʻapi feʻunga pe ʻuluaki meʻalelé, maʻu ha ako lelei, langalanga ha hisitōlia ʻi he fakamoʻuá (credit), mo hono feau ʻo e ngaahi fiemaʻu ʻoku mātuʻaki mahuʻingá.3 Neongo ia, ka ʻoku totonu ke fakaʻehiʻehi mei he fakamoʻua noaʻiá, koeʻuhí he ʻokú ne ʻai ke tau pōpula ai (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:35) pea uesia mo ʻetau moʻui fakafalala pē kiate kitautolú ʻi he taimi ʻo e faingataʻá.

Hangē ko e akoʻi mai ʻe Palesiteni J. Lūpeni Kalake ko e Siʻí (1871–1961): “ʻOku ʻikai ʻaupito ha taimi ʻe mohe pe puke pe mate ai ʻa e totongi tupú; ʻoku ʻikai teitei ʻalu ia ki he falemahaki; ʻoku ngāue ia ʻi he Sāpaté mo e ngaahi ʻaho mālōloó; ʻoku ʻikai teitei mālōlō ia. … Ko hoʻo fakamoʻua pē, ʻoku hoko leva ʻa e totongi tupú ko ho takaua ʻi he miniti kotoa ʻo e ʻahó mo e poʻulí; he ʻikai ke ke lava ʻo fakaliʻeliʻaki pe hao mei ai; he ʻikai ke ke lava ʻo tuli; ʻoku ʻikai ufi mai ia ki he kolé, ngaahi fiemaʻú, pe tuʻutuʻuní; pea ko hoʻo tuʻu pē ʻi hono halangá pe kolosi ʻi hono ʻalungá pe ʻikai feau ʻene ngaahi fiemaʻú, ʻokú ne laiki koe.”4

6. ʻOku Fakaʻaongaʻi Lelei Nai ʻEku Taukei Ngāué ʻi he Ngāue ʻOku Ou Faí?

Fakakaukau pe ʻoku fakaʻaongaʻi kakato nai ʻe hoʻo ngāue maʻuʻanga moʻuí ʻa hoʻo ngaahi taukeí mo e talēnití pe te ke lava ʻo feʻunga mo ha ngāue ʻe taha ʻoku totongi lelei angé pea maʻu mo e ngaahi monūʻia maʻau mo hoʻo fāmilí. Hokohoko atu ke maʻu ha ngaahi pōtoʻi ngāue mo ha ngaahi tohi fakamoʻoni ako ʻi he kotoa ʻo e moʻuí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:119). ʻE lava ke tokoni ʻa hono fakahoko iá ke fakalahi ho vāhengá lolotonga hoʻo fakalakalaka ʻi hoʻo ngāué pe maʻuʻanga moʻuí. Talanoa mo ho kau taki fakalotofonuá fekauʻaki mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻoku ʻoatu ʻe he Siasí ke tokoni ki hoʻo kumi ngāué, hangē ko e employment.ChurchofJesusChrist.org.

Manatuʻi foki ʻa e meʻa naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní: “ ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha hala tuʻusi ia ki he lelei tahá mo e lavameʻá. Ko e faikehekehe ʻo e fakaʻamu ke ke lava ʻo tokoniʻi ha kakaí mo e malava ke tokoniʻi kinautolú, ko e akó.”5

Ko e hā ha ngaahi founga ʻe hoko ai hoʻo mateuteu mo ngāue lelei ʻo fakatatau mo hoʻo taukeí, ke tāpuekina ai koe mo e niʻihi kehé ?

7. ʻOku ou Fakaʻaongaʻi Nai ʻa e Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni ʻOku ʻAtā Kiate Aú?

Te tau aʻusia kotoa pē ha ngaahi taimi ʻi heʻetau moʻuí ʻe fiemaʻu ai ke tau kole tokoni mei he niʻihi kehé, ʻo tatau ai pē pe ko e kumi ki ha fakamatala mei ha kau mataotao pe maʻu ha tokoni fakapaʻanga fakataimi. Ko e ʻiloʻi ko ia ʻa e taimi mo e founga ke kole tokoni aí ko ha konga ia ʻo e moʻui fakafalala pē kiate kitá. Kuo foaki mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolu ha ngaahi maʻuʻanga tokoni lahi (kau ai ʻa e niʻihi ʻi laló) ke tokoniʻi kitautolu ke tau moʻui fakafalala fakapaʻanga pē kiate kitautolu, ʻo fakafou ʻi he ngaahi polokalama mo e ʻū naunau ʻa e Siasí pea fakafou ʻi he kau mataotao ʻi he tukui koló. Te tau lava ʻi he ngāue mālohí, feilaulaú, akó, falala ki he ʻEikí, mo e fealēleaʻaki fakatahá, ke fai ha fakalakalaka lahi ʻi heʻetau hoko ʻo moʻui fakafalala pē kiate kitautolú. Pea kapau ʻe fiemaʻu, ko e taimi kuo fai ai hotau lelei tahá ke fakaʻaongaʻi ʻetau ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻoku maʻú, manatuʻi ʻe lava foki ʻe he kau taki fakauōtí ʻo fai ha tokoni fakapaʻanga; ka hili hono “fai ʻa e ngaahi feinga kotoa pē, ʻoku ʻikai totonu ke fai ha mā”6 ʻi he fekumi ki he tokoni ko iá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Pōpoaki mei he Kau Palesitenisī ʻUluakí,” Ngaahi Meʻa Fakapaʻanga Fakataautaha ki he Moʻui Fakafalala Pē Kiate Kitá, Gospel Library.

  2. Finances,” Life Help, Gospel Library.

  3. Vakai, Gospel Topics, “Family Finances,” Gospel Library; “Finances,” Life Help, Gospel Library.

  4. J. Reuben Clark Jr., ʻi he Conference Report, Apr. 1938, 103.

  5. Russell M. Nelson, “Ko e Hā Te ke Filí?,” Liahona, Sānuali 2015, 32.

  6. Finances,” Life Help, Gospel Library.