2023
Ngaahi Akonaki Fakaepalōfita maʻa Hotau Kuongá—Ngaahi Pōpoaki Fakamuimuitaha mei he Kau Palōfitá, Kau ʻAposetoló, mo e Kau Taki Kehe ʻo e Siasí
‘Okatopa 2023


Fakakomipiuta Pē

Ngaahi Akonaki Fakaepalōfita maʻa Hotau Kuongá—Ngaahi Pōpoaki Fakamuimuitaha mei he Kau Palōfitá, Kau ʻAposetoló, mo e Kau Taki Kehe ʻo e Siasí

Vakai ki he meʻa kuo akoʻi kimuí ni ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻi he mītia fakasōsialé fekauʻaki mo e founga ʻoku tataki mo tāpuekina ai ʻe Sīsū Kalaisi Hono Siasí ʻo fakafou ʻi Heʻene kau tamaioʻeiki kuo uiuiʻí.

ʻĪmisi
Ko e akoʻi ʻe Kalaisi ʻa e kau ākongá

Ko Ia Ke ʻAlu ʻa Kimoutolu, ʻo Fakalotuʻi ʻa e Ngaahi Puleʻanga Kotoa Pē, tā ʻa Harry Anderson

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “Kapau kuo fai ʻe he Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ha meʻa, ko ʻene fakahalaki e talatupuʻa motuʻa tokua kuo ʻikai toe folofola ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú. ʻOku ʻikai pē ke toe loi ia. Kuo hoko ha palōfita ko e taki ʻo e Siasi ʻo e ʻOtuá ʻi he kuonga kotoa pē, talu meia ʻĀtama ʻo aʻu ki he ʻahó ni [vakai, Bible Dictionary, “Dispensations”] ʻOku fakamoʻoni ʻa e kau palōfitá kia Sīsū Kalaisi—ki Hono fakalangí pea mo Hono misiona mo e ngāue ʻi māmaní. ʻOku tau fakaʻapaʻapaʻi [ʻa] e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ko e palōfita ʻo e kuonga fakaʻosí ni. Pea ʻoku tau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e tangata kotoa pē kuó ne fetongi ia ko e Palesiteni ʻo e Siasí.

Naʻe tānaki mai ʻe Palesiteni Nalesoni ʻi heʻene kei hoko ko e mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē, “ʻOku tau faʻa hivaʻi ʻa e ʻFakamālō ki he ʻOtuá, [koeʻuhí ko e palōfita]’ [Ngaahi Himi, fika 10]. ʻOku mahino moʻoni nai kiate kitaua hono ʻuhingá? Fakakaukau ki he faingamālie kuo foaki mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolu ke poupouʻi ʻEne palōfitá, ʻa ia ko ʻene faleʻí ʻoku taʻe-mele, maʻa, ‘ikai fakatupu ʻe ha holi fakataautaha, pea mātuʻaki moʻoni!”1

Ko e hā nai mo ha toe founga ʻoku tāpuekina ai kitautolu ʻe he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻoku nau fakafofongaʻi ʻa e ʻEikí ʻi honau ngaahi uiuiʻi ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí pea mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá? Kuo fakamatala mai ʻe he ngaahi akonaki kimuí ni mei he kau taki ʻo e Siasí ʻi he mītia fakasōsialé fekauʻaki mo e fatongia ʻo e kau palōfitá mo e ngaahi pōpoaki mei he kau taki ʻo e Siasí ʻi he konifelenisi lahí. Te ke lava foki ʻo ako lahi ange fekauʻaki mo e tefito ko ʻení mei he ngaahi lea konifelenisi lahi ʻi he kuohilí fekauʻaki mo e kau palōfitá.

Ko ha Fokotuʻu ʻe Taha ki he Fakafanongo ki he Konifelenisi Lahí

ʻĪmisi
ʻEletā David A. Bednar

“ʻOku tau ʻi he efiafi kimuʻa ʻi ha konifelenisi lahi ʻe taha. ʻOku ou fie ʻoatu ha fokotuʻu pē ʻe taha ke mou fakakaukau ki ai ʻa ia te ne lava ʻo fakatupulaki lahi ʻa e ola ʻo e konifelenisí ni ʻi hoʻomou moʻuí. Fakalaulauloto mo fakakaukau fakamātoato ki ha ngaahi fehuʻi ʻoku mou maʻu. ʻI hoʻomou tui ki he ʻEikí ke faʻu mo fakakaukau ki he ngaahi fehuʻi ko iá, pea ʻi hoʻomou fakafanongo moʻoni ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, te mou maʻu ʻa e ngaahi tali ʻoku mou fiemaʻú.”

ʻEletā David A. Bednar, Facebook (video), Mar. 31, 2022, facebook.com/davida.bednar.

Maluʻi mo ha Taulanga Ū

ʻĪmisi
ʻEletā Quentin L. Cook

“ʻI he ngaahi tokāteline ʻo e Siasí, ʻoku meimei ke faitatau pē ʻa e tokāteline ʻo e fekumi ki he tuí mo e ʻiló; ʻokú na vakavaka-ua mo fepoupouaki. ʻI he ʻahó ni … ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí, naʻá ku vahevahe ai ha niʻihi ʻo e ngaahi tokāteline mo ha ngaahi ngāue naʻe ʻomi ʻe he Kau Palesiteni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he taʻu ʻe 100 kuohilí.

“Ko e ngaahi tokāteline naʻá ku fili ke vahevahé ʻoku mahuʻinga ia he ʻoku nau fakahaofi mo maluʻi kitautolu mei he ngaahi faingataʻa pau mo e kovi ʻoku ʻikai ngata pē ʻi he taimi naʻe maʻu ai ʻa e fakahaá, ka ke toe maluʻi foki ai ʻa e ngaahi toʻu tangata ʻi he kahaʻú.

“Hangē ko ʻení, ʻi he 1922 …, naʻe hoko ai ʻa Hiipa J. Kalānite ko e palōfita mo e Palesiteni ʻo e Siasí. Ko e tefitoʻi moʻoni ʻe taha naʻá ne hokohoko fakamamafaʻí ko e Lea ʻo e Potó.

“Naʻe ueʻi fakalaumālie ʻa Palesiteni Kalānite lolotonga ʻene hoko ko e palōfitá ke ʻai ʻa e tauhi ‘a e Lea ʻo e Potó ke hoko ko ha tuʻutuʻuni ki hono maʻu ʻo ha lekomeni temipalé. Naʻe toe ʻiloa foki ia ʻi heʻene hokohoko atu ke akoʻi ‘a e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e Lea ʻo e Potó ʻi he ngaahi taʻu lahi naʻá ne ngāue aí.

“ʻOku tau moʻui ʻi ha kuonga ʻoku pehē ai ʻe ha kakai tokolahi ʻoku nau muimui ki he saienisí ʻi he ngaahi meʻa fakaemoʻui leleí. Kuo ʻosi fakapapauʻi mahino mai ʻe he saienisí ‘a e ngaahi nunuʻa kovi ‘o hono fakaʻaongaʻi ʻo e tapaká mo e kava mālohí ki he moʻuí. ʻOku ou houngaʻia he kuo fakatou ʻomi ʻe he ngaahi fakahā mo e fanongonongo fakaepalōfitá ha maluʻi mo ha taulanga ū ki he kāingalotu faivelenga ʻo e Siasí. Kuo ʻomi ʻe he talangofua ki he fakahā fakaepalōfita mei he palōfita kuo ui ʻe he ʻEikí, ʻa e malu mo e nonga.”

ʻEletā Quentin L. Cook, Facebook, Aug. 16, 2022, facebook.com/quentin.lcook.

Fatongia ʻo Siosefa Sāmita ʻi hono Tataki Kitautolu kia Sīsū Kalaisí

ʻĪmisi
ʻEletā D. Todd Christofferson

“Naʻá ku lāngilangiʻia ke fakafofongaʻi ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻaneafi ʻi he The World Peace Dome ʻi Pune, ʻInitia, ʻi hono tānaki atu ha maka fakamanatu ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki he holo fakaʻeiʻeiki ko ʻeni naʻe langa ke ne paotoloaki ʻa e melinó ʻi māmaní. 

“ʻOku tau fakamoʻoni ki he hokohoko atu ʻa e ivi tākiekina ʻo Siosefa Sāmita ki he leleí ʻi he māmaní, ʻa e ngaahi fakahā naʻá ne fakahoko maí, ʻa ʻene sīpinga ʻo e feilaulaú mo e ngāué, mo ʻene līʻoa mo e fakamoʻoni ki he ʻOtua moʻuí.

“Neongo ʻoku tau fakaʻapaʻapaʻi ʻa Siosefa Sāmita ko ha palōfita, ka ko e maka fakamanatu ʻoku ʻikai toe fehuʻia ʻene ʻiloa kiate au mo e kāingalotu kotoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí, ko e maka fakamanatu ko ia ʻo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ʻoku tuʻu ʻi he tumuʻaki fuopotopoto ko ʻení.

“ʻI he 1820, naʻe fekumi ʻa e talavou ko Siosefá ki ha feituʻu lōngonoa ʻi ha vaoʻakau ofi ki hono ʻapí ke lotua ha ngaahi tali. Lolotonga ʻene ui ki he ʻOtuá, naʻá ne mamata ki ha ongo tangata nāunauʻia, ko e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, naʻá Na ʻafio ʻi ʻolunga ʻiate ia ʻi he ʻataá ʻi ha ʻpou maama.’ Naʻá Na folofola kia Siosefa mo fakahā ange ʻe fakafoki mai ʻa e kakato ʻo e ongoongoleleí ki māmani ʻi he kahaʻú, ʻo fakafou ʻiate ia.

“Talu mei ai mo ʻetau ui ʻa e hāsino taʻe-hano-tatau ko ʻení ko e ʻʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí,’ pea ko e fakavaʻe ia ʻo e meʻa kotoa pē kuo muimui mai ʻi he palani ʻa e ʻOtuá ki he huhuʻi ʻo kitautolu kotoa, ko ʻEne fānaú.

“ʻI heʻeku hoko ko ha fakamoʻoni makehe ki he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku ou fakamoʻoni ai ko Ia ʻa e tokotaha mahuʻinga taha ʻokú Ne ʻai ke malava ʻa e palani ʻa e ʻOtuá ʻo huhuʻi kitautolu kotoá.”

ʻEletā D. Todd Christofferson, Facebook, Nov. 23, 2022, facebook.com/dtodd.christofferson.

Ngaahi Leʻo ʻo e Moʻoní

ʻĪmisi
ʻEletā Neil L. Andersen

“Ko hai ʻokú ke fakafanongo ki aí?

“ʻE hanga ʻe he tali ki he fehuʻi ko ʻení ʻo tākiekina ho kahaʻú pea mo ho ikuʻanga taʻengatá. ʻE tākiekina lahi ange nai koe ʻe he ngaahi leʻo mahuʻingá, fakaʻaiʻaí, totonú, ʻilo lahí, mo pelepelengesi fakalaumālié, pe ʻe tākiekina lahi ange koe ʻe he ngaahi leʻo ʻoku ʻikai lelei, lāunga, fakahekeheke, fakaanga, mo fakakakanó?

“Fakafanongo kiate kinautolu ʻoku ʻofa moʻoni ʻiate koé mo loto moʻoni ke ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.

“Fakafanongo ki he ngaahi lea ʻa e palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻa e ʻEikí.

“Fakafanongo ki he leʻo ‘o e Laumālie Māʻoniʻoní.

“Fakafanongo ki he folofola ʻa Sīsū Kalaisí ʻaki haʻo ako ʻEne folofolá pea moʻui ʻaki ʻEne ngaahi fekaú.

“ʻOku ou palōmesi atu ʻi hoʻomou fakafanongo maʻu pē ki he ngaahi leʻo ʻo e moʻoní, te mou malu fakalaumālie pea toe lelei lahi ange ʻi he tuʻunga ʻoku mou ʻi ai he ʻaho ní.”

‘Eletā Neil L. Andersen, Facebook, Apr. 14, 2022, facebook.com/neill.andersen

Ko e Fili ke Muimui Maʻu Pē ki he Palōfita Moʻuí

ʻĪmisi
ʻEletā Ronald A. Rasband

“Naʻá ku manako mo Melanī ‘i he talanoa mo e kau faifekaú ʻi ha fakamafola kimuí ni ki he ngaahi senitā akoʻanga fakafaifekau ʻi he funga ʻo e māmaní. Ko e pōpoaki mo e talaʻofa naʻá ku fai ki he kau faifekau ko iá ʻoku ʻoatu ia kiate kitautolu takitaha: Kapau te tau muimui ki he palōfita kuo ui ʻe he ʻEikí, te tau ofi ange ai ki he Fakamoʻuí mo ʻiloʻi ko Ia ʻa e Kalaisi moʻuí.

“Kuo hanga ʻe he fili ko ia ke muimui maʻu pē ki he palōfita moʻuí ʻo tākiekina ʻeku moʻuí mo e moʻui hoku fāmilí ʻo laka ange ʻi ha toe fili. ʻOku ou ʻiloʻi ʻi hono fakahoko ʻo e fili ko ʻení te ke maʻu ai ʻa e ivi tākiekina tatau kiate koe mo kinautolu ʻokú ke ʻofa aí.”

ʻEletā Ronald A. Rasband, Facebook, Oct. 27, 2022, facebook.com/RonaldARasband.

Faleʻi ki ha Faʻahinga Tūkunga Faingataʻa Pē

ʻĪmisi
ʻEletā Ronald A. Rasband

“Kapau te u fili ha faleʻi ʻe taha ke fakahoko te ne kāpui ha meimei faʻahinga tūkunga faingataʻa pē ʻoku tau fehangahangai mo ia he ʻahó ni, ko ʻeku faleʻí ʻeni: fili ke ke muimui ki he palōfita moʻui ʻa e ʻOtuá.

“Naʻá ku houngaʻia ke vahevahe ʻa e pōpoakí ni ʻi he lolotonga ha fakamafola hangatonu ʻo ha fakataha lotu mo e kāingalotu kei talavou ʻo e Siasí ʻi he ongo ʻĒlia ʻAfilika Tongá mo e ʻAfilika Lotolotó. ʻI heʻemau tali ʻa e ngaahi fehuʻi mei he niʻihi fakataautaha ko ʻení, naʻá ku sioloto ki he ngaahi fofonga ʻo kinautolu ʻoku fehuʻí. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí hotau ngaahi faingataʻaʻiá mo e ngaahi fehuʻí takitaha, pea ʻokú Ne finangalo ke tokoniʻi kitautolu ke tau maʻu ha nonga.”

ʻEletā Ronald A. Rasband, Facebook, Nov. 19, 2021, facebook.com/RonaldARasband.

Ko e Ako ʻa e Founga ke ʻAʻeva mo e ʻEikí

ʻĪmisi
ʻEletā Ulisses Soares

“Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ha pole ia ʻe lahi ange, fakafiefia ange, mo fakaʻeiʻeiki ange ʻi he ako ʻa e founga ke ʻaʻeva fakataha ai mo e ʻEikí pea maʻu ʻi he taimi tatau ʻa e tāpuaki maʻongoʻonga ʻo ʻEne ʻaʻeva mo kitautolú. …

“Kātaki ʻo fakakaukau ki he ngaahi meʻá ni ʻi he hoko atu hoʻo ako ke ʻaʻeva mo e ʻEikí:

“ʻUluakí, kole ki he ʻOtuá ha tataki fakalaumālie ki he founga ke fakapalanisi ai hoʻo taimi-tēpile femoʻuekiná ka ke lava ʻo tuku ha taimi ke ako maʻu pē ʻa e Tohi ʻa Molomoná: Ko ha Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku akoʻi mahino mo mālohi ange ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Tohi ʻa Molomoná.

“Uá, fakaʻaongaʻi ha taimi lahi ange mo e ʻEikí ʻi Hono temipalé. Ko e temipalé ko e fale moʻoni ia ʻo e ʻEikí. Pea ʻi heʻetau ʻi aí, ʻe lava ke tau ongoʻi ha ongo makehe kuo tau mavahe mei he māmani tuēnoa mo fakataʻelatá.

“Tolú, muimui ʻi he ngaahi lea ʻa hotau kau palōfita moʻuí. ʻI hoʻo fononga mo fakafanongo ki he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní, te ke fakatokangaʻi ʻokú ke ʻaʻeva lahi ange ai mo Sīsū.

“ʻOku moʻui ʻa Sīsū Kalaisi pea … ʻoku fakaaʻu ʻEne ʻofa haohaoá ki he taha kotoa pē ʻoku haʻu kiate Iá. ʻOkú Ne ofi maʻu pē, ʻo tatali ʻi he faʻa kātaki kiate kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau ongosia ai ʻi he hala fonongá pea mo fononga maʻu pē mo kitautolu ʻi ha feituʻu pē ʻoku tau ʻi ai.”

ʻEletā Ulisses Soares, Facebook, Dec. 8, 2022, facebook.com/soares.u.

Ngaahi Founga ke Vahevahe ʻa e Vai Moʻuí

ʻĪmisi
Sisitā Susan H. Porter

“ʻOku ou saiʻia ʻi he konifelenisi lahí! Kiate au, ko e konifelenisi lahí ko e taha ia ʻo e ngaahi fakafōtunga maʻongoʻonga ʻo e vai moʻui ʻoku foaki mai ʻe he Fakamoʻuí. ʻI he kamata ʻa e fakataha ʻo e pongipongi Tokonakí, ʻoku ou ongoʻi tatau mo e fefine Samēlia ʻi he veʻe vaitupú, ʻa ia naʻe tali ange ki he Fakamoʻuí ʻi he taimi naʻá Ne foaki ange ai ʻa e vai moʻuí, “ʻEiki, foaki mai ʻa e vaí ni kiate au, ke ʻoua naʻá ku fieinu[a]” (Sione 4:15).

“ʻI he hiva ko ia ʻa e Kuaea Tāpanekalé pea fakahā mo e ngaahi fakamoʻoni ki he Kalaisi moʻuí, ʻoku ou ongoʻi ʻoku ou hangē ha vavae ʻoku unu ʻi he vai ʻo e moʻuí, ʻoku ou fakaʻamu ke mimisi ʻa e ngaahi pōpoaki kuo teuteu ʻe ha Tamai Hēvani ʻofa maʻakú. Ko e hā ʻa e meʻa ʻokú Ne finangalo ke mahino kiate aú? Ko e hā ʻa e meʻa ʻokú Ne finangalo ke u faí?

“ʻOku ou houngaʻia moʻoni ʻi he ngaahi houa lahi ʻoku lotua ai ʻe he kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló pea mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ke nau hoko ko ha ngaahi meʻangāue ke vahevahe ʻa e vai moʻui ʻoku kumia ʻe hotau laumālie fieinuá.

“ʻKa ko ia ʻe inu ʻi he vai te u foaki kiate iá, ʻe ʻikai ʻaupito toe fieinu ia; ka ko e vai te u foaki kiate iá ʻe ʻiate ia ko e matavai mapunopuna hake ki he moʻui taʻengatá’ (Sione 4:14).”

Palesiteni Susan H. Porter, Facebook, Mar. 31, 2023, facebook.com/PrimaryPresident.

Ko ha Fakaaʻu Mai ʻo e ʻOfa ʻa e Tamai Hēvaní Kiate Kitautolú

ʻĪmisi
Sisitā Susan H. Porter

“Ne u maʻu mo Sisitā ʻEimī A. Laiti mo Sisitā Tuleisi Y. Palauningi ha faingamālie toputapu ke vaheʻi kimautolu ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi he ngaahi uike siʻi kuohilí. Ko e taimi naʻa mau hū atu ai ki he lokí, naʻe lulululu ʻa Palesiteni Nalesoni mo e tokotaha kotoa peá ne fakaʻaongaʻi ha kiʻi taimi ke sio fakamamaʻu ai ki homau matá. ʻI ha taimi kimui ange, naʻe toki talamai ai ʻe hoku foha naʻá ma ʻalu fakatahá ʻa ʻene ongoʻi ʻa e ʻofa lahi mo e loto-māfana ʻi he taimi naʻá ne lulululu ai mo Palesiteni Nalesoní.

“ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ongoʻi ʻe Palesiteni Nalesoni ʻa e ʻofa ko iá ki he mēmipa takitaha ʻo e Siasí! Ko hano fakaaʻu mai ia ʻo e ʻofa ʻoku maʻu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní kiate kitautolú. ʻI he konifelenisi lahi he fakaʻosinga ʻo e uike ní, te tau fanongo ai ki ha ngaahi pōpoaki ʻo e ʻofa mo e ʻamanaki lelei mei hotau palōfita ʻofeiná, kae pehē ki ha kau takimuʻa tokolahi kehe kuo ueʻi fakalaumālie pea moʻui māteaki ʻa ia ʻoku nau ʻofa ʻiate koe pea ʻofa ʻi he ʻEikí. Te mou kau fakataha nai mo au ʻi he fanongo ki aí?”

Palesiteni Susan H. Porter, Facebook, Sept. 30, 2022, facebook.com/PrimaryPresident.

Fakataha Mai ke Fanongoa ʻa e Meʻa ʻe Akoʻi Mai ʻe he ʻEikí Kiate Kitautolú

ʻĪmisi
Sisitā J. Anette Dennis

“ʻOku ou saiʻia ʻi he konifelenisi lahí! Kiate au, kuo hoko maʻu pē ia ko ha taimi ke fakataha ai mo homau fāmilí ke fakafanongo ki he meʻa ʻe akoʻi mai ʻe he ʻEikí kiate kimautolu ʻo fakafou mai ʻi Heʻene kau palōfitá mo e kau taki kehé. ʻOku ou maʻu ha ongo makehe ʻi he ʻiloʻi ʻoku fakatahataha mai ʻa e kakai ʻi he funga ʻo e māmaní ʻi he taimi tatau pē ke fakafanongo ki he leʻo ʻo ha palōfita.

“ʻOku ou toe saiʻia foki ʻi he talanoa ʻo e Tuʻi ko Penisimaní, ko ha palōfita mo ha tuʻi ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ʻi he taimi naʻá ne ui ai hono kakaí ke nau fakatahataha ki he temipalé ke fanongo ki heʻene ngaahi akonakí kimuʻa peá ne pekiá. ʻOku pehē ʻe he folofolá naʻa nau ōmai kotoa pē ʻo ʻfokotuʻu honau ngaahi fale fehikitakí ʻo takatakai ki ai, ko e tangata taki taha ʻo fakatatau ki hono fāmili’ (Mōsaia 2:5) pea fakahanga ‘a e matapā ʻo honau fale fehikitakí ki he temipalé koeʻuhí ke nau lava ʻo nofo pē ʻi loto ʻi honau ngaahi fale fehikitakí mo fanongo ki he meʻa ʻe akoʻi mai ʻe he ʻEikí kiate kinautolu ʻo fakafou ʻi he ngaahi lea ʻa honau palōfitá. Naʻe fuʻu tokolahi fau ʻa e kakai naʻe fakatahataha maí, naʻe langa leva ha taua māʻolunga koeʻuhí ke nau lava ʻo fanongo lelei ange ki he ngaahi lea ʻa e Tuʻi ko Penisimaní. Ka naʻa mo e tuʻunga ko iá, naʻe kei ʻi ai pē ha niʻihi naʻe ʻikai ke nau lava ʻo fanongo kiate ia, ko ia naʻá ne fekau leva ke tohi ʻene ngaahi leá pea ʻave ia ki he niʻihi naʻe ʻikai ke nau ongoʻi hono leʻó.

“ʻOku tau fakahoko ha meʻa tatau he ʻahó ni. Ko e māhina ʻe ono kotoa pē, ʻoku ui ai kitautolu ʻe hotau palōfitá ke tau kātoa mai ke fanongo ki he meʻa ʻe akoʻi mai ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻi Heʻene kau tamaioʻeikí. ʻOku tokosiʻi pē ha niʻihi ʻoku nau lava ʻo fakatahataha tonu mai ki he feituʻu ʻoku lea ai ʻa e palōfitá mo e kau taki kehé. Ka koeʻuhí ko e tāpuaki ʻo e tekinolosia fakaonopōní, ko e tokolahi taha ʻo kitautolú ʻoku tau lava ʻo fakatahataha ʻi hotau ngaahi ʻapí ke mamata pe fanongo ki he leʻo ʻo e palōfitá. Pea ʻoku tohi kotoa leva ʻa e ngaahi akonaki ko iá ʻi heʻetau lea fakafonuá pea ʻomi ia kiate kitautolu koeʻuhí ke tau ako mo manatuʻi ia ʻo hangē pē ko e kuonga ʻo e Tuʻi ko Penisimaní. Ko ha tāpuaki ia ke lava ʻo fanongo ki he leʻo ʻo e palōfitá mo fanongo ki he folofola ʻa e ʻOtuá!”

Sisitā J. Anette Dennis, Facebook, Apr. 2, 2023, facebook.com/RS1stCounselor.

Tataki ʻEtau Tokangá ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi

ʻĪmisi
Sisitā Amy A. Wright

“ʻOku ʻi ai ha ʻata te u manatuʻi maʻu pē ko ha meʻa naʻe hoko ʻi he lolotonga ʻo e konfelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2022. Naʻá ku maʻu ʻa e faingamālie ke tangutu [mei muʻa] ʻo meimei feʻunga tonu mo e tuʻunga malangá. Naʻá ku maʻu heni ha faingamālie lelei ke vakai ai ki he hāsino ʻa e ngaahi lea ʻa e kau leá ʻi he fofonga ʻo e kau fanongó.

“ʻI he fakaʻosinga ʻa e fakataha ʻo e hoʻatā Sāpaté, naʻe lolotonga lea hotau palōfita ʻofeina ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, pea naʻe ʻilonga pē naʻe tuku taha ʻa e tokanga ʻa e tokotaha kotoa pē ʻi he Senitā Konifelenisí ʻiate ia. Pea fakafokifā pē, naʻe hanga ha vaeua ʻo e kakaí ki ʻolunga ki he toʻomataʻú, kae hanga ʻa e vaheua ʻe tahá ki ʻolunga ki he toʻohemá ʻo hangē naʻe hanga ʻe ha taha ʻo taki ʻenau tokangá.

“ʻI he kamataʻangá naʻe ongo taʻefiemālie ʻa e sio atu ʻoku ʻikai ha taha ia ʻe toe sio ki he palōfitá. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí he naʻá ne taki ʻenau tokangá ki ha ongo monitoa lalahi ʻe ua ʻoku hā ai ʻa e ʻaʻahi ʻa Sīsū Kalaisi ki ʻAmelika he kuonga muʻá. Naʻá ne tataki ʻenau tokangá kia Sīsū Kalaisi!

“Naʻe mahino lelei kiate au ʻa hono mahuʻinga fau ʻo e ʻīmisi ko ʻení. Ko e fatongia ʻo ha palōfita, tangata kikite, mo ha tangata maʻu fakahaá ke tataki maʻu pē ʻetau tokangá ki ʻolunga, ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi.

“ʻOku ou fakamoʻoni ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko e Siasi ia ʻo Sīsū Kalaisi, pea ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní ko e palōfita ia ʻa Sīsū Kalaisi. Muimui he palōfitá; ʻOkú ne ʻiloʻi ʻa e halá.”

Sisitā Amy A. Wright, Facebook, Mar. 29, 2023, facebook.com/Primary1stCounselor.

Ko e Poupouʻi ʻo e Ngaahi Tokāteline mo e Ngaahi Moʻoni naʻe Akoʻi ʻe he Kau Palōfitá

ʻĪmisi
Sisitā Tracy Y. Browning

“Ko e toko fiha nai ʻo kimoutolu ʻoku mou manatuʻi ʻa e ʻū laʻipepa he akó naʻe ʻai ke mou tā ai ha ngaahi laine ʻo fakatauhoa ʻa e ʻū fakatātaá, kakaí, mo e ngaahi meʻa naʻe lisi ʻi ha kōlomu ʻe uá? Mahalo ko e kōlomu ʻe taha te ke sio ai ki ha fakatātā ʻo ha vaasi, pea ʻi he kōlomu hono hokó, te ke sio ai ki ha ʻīmisi ʻo ha matalaʻiʻakau. Ko hono tā ko ia ha foʻi laine ke fakafehokotaki ʻa e ongo meʻá, ʻoku fakamahinoʻi ai ʻena fekauʻakí.

“Naʻe ʻuhinga ʻa e ngaahi ʻekitivitī ko ʻení ke tokoniʻi ʻa e kau akó ke nau fakatokangaʻi ʻa e fekauʻaki, faitatau, pe pīkinga ʻi he ngaahi meʻá. ʻI ha ngāue fakaetauhi kimuí ni ʻi Lifuēnia, naʻá ku manatuʻi hake ʻa e kiʻi ngāue ko ʻeni ʻi heʻeku kei akó, ʻi he taimi ne fehuʻi mai ai ʻe ha faifekau naʻe ngāue ʻi he feituʻú pe ʻoku founga fēfē ʻeku teuteu ki he konifelenisi lahí.

“Naʻá ku fakamatalaʻi ange ko e ofi ko ia ʻa e konifelenisi lahí, ʻoku tukutaha ʻeku akó ki he ngaahi pōpoaki kuo fakahoko mai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Pea ʻoku ou ongoʻi loto-falala ke fakahoko ia, he ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku poupouʻi ʻe he ngaahi pōpoaki kotoa kuo fakahoko ʻe he Kau Taki Māʻolungá mo e Kau ʻŌfisa Māʻolungá ʻa e ngaahi tokāteline mo e ngaahi moʻoni naʻe akoʻi ʻe he kau palōfitá, kau tangata kikité mo e kau tangata maʻu fakahaá.

“ʻI heʻeku ako ʻa e ngaahi lea ko iá ʻi he taʻú kakató, naʻá ku ongoʻi ʻo hangē te u lava ʻo tā ha ngaahi laine mei he ngaahi pōpoaki mei he kau taki ko ʻeni ʻo e Siasí ki he ngaahi lea naʻe fakahoko ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí pea mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. Pea ʻi he fakaʻau ke ofi ki he konifelenisi lahí, ʻoku ʻomi ʻe heʻeku ako ʻa e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá ha tuʻunga lelei ke u tōkaki ai ʻa e toe ngaahi akonaki hoko te u maʻú.”

Sisitā Tracy Y. Browning, Facebook, Mar. 30, 2023, facebook.com/Primary2ndCounselor.