2023
Kau Palōfitá mo e Kau ʻAposetoló—Ko Hotau Kau Fakahinohino Mahino mo Falalaʻanga
‘Okatopa 2023


Fakakomipiuta Pē

Kau Palōfitá mo e Kau ʻAposetoló—Ko Hotau Kau Fakahinohino Mahino mo Falalaʻanga

ʻI heʻetau fekumi ki ha fakahinohino ki heʻetau moʻuí, te tau lava ʻo ongoʻi loto-falala ʻi heʻetau muimui ki he faleʻi mei he kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló.

ʻĪmisi
ko ha tangata leʻo mo ha ngaahi ʻotu moʻunga

ʻI hoku taʻu valú, naʻe ʻave ʻe heʻeku tangataʻeikí au mo hoku tuongaʻané ʻi ha fononga lalo lōloa.

ʻI heʻemau fakaofiofi atu ki he tumuʻaki moʻungá, naʻá ku kamata mo hoku tuongaʻané ke ʻeke ʻa e ngaahi fehuʻi ʻoku ʻikai faʻa fie fanongo ki ai ʻa e ngaahi mātuʻá:

“Ko e hā hono mamaʻo ʻetau lué?”

“Kuo tau mei aʻu?”

Naʻe tali fakalelei mai pē ʻe he tangataʻeikí:

ʻʻOkú mo ofi ʻaupito!”

“Toe pē miniti ʻe 15!”

Ka naʻe ʻosi ʻa e miniti ʻe 15, pea hoko mai mo ha toe miniti ʻe 15 kehe. Naʻe kamata ʻaki heʻeku tangataʻeikí ʻa e fakalotolahí pea hiki mei ai ki he fakahekehekeʻí pea hoko atu ki he fakakolekolé. Naʻá ne pehē mai, “toe siʻi pē,” mo ʻene tui ko e moʻoní ia. Naʻe ʻohovale mo ia ʻi he teʻeki ke mau aʻu ki he ngataʻangá.

Ko e taimi naʻa mau fetaulaki ai mo e kau fononga lalo naʻe foki hifo mei ʻolungá, naʻá ma vēkeveke ke fehuʻi ange pe ko e hā hono lahi ʻo e lue lalo ʻoku toe ke mau faí.

“ʻOkú mo ofi ʻaupito!” ko ʻenau tali fakalotolahí mai ia. “ʻOkú mo mei aʻu!”

Naʻe tuʻo lahi ʻene hoko ʻa e meʻá ni. Naʻe faifai pea tō hifo hoku tuongaʻané ʻo tangutu ʻi he loto halá, ʻo ne kūnima mo ne pehē mai, “He ʻikai ke u toe hoko atu au.”

Kau Tangata Leʻo ʻi he Tauá

Naʻa mau ʻilo ʻi he hala fononga lalo ko iá, ʻoku maʻu ʻe he kakai kehekehe ha ngaahi fakakaukau kehekehe. Ko e tokotaha kotoa pē ne mau fetaulaki ʻi he halá naʻa nau talamai ʻoku mau “ofi” ki he tumuʻakí, ka naʻe kehekehe ʻenau ngaahi fakakaukau ki he ʻuhinga ʻo e meʻa ko iá. Naʻa mo ʻeku tamai ʻofá—ʻa ia naʻá ne faʻo ʻemau meʻakaí, fakafonu ʻemau hina vaí, mo taki kimautolu ki he kamataʻanga ʻo e halá—naʻe ngalo ʻiate ia ʻa e lōloa ʻo e fononga laló. Tuʻunga ʻi he ʻikai ke ʻi ai ha faifakahinohino ʻoku taukeí, naʻe fakaʻau ai ke u ongosia mo taʻefiemālie mo hoku tuongaʻané ʻo aʻu ki ha tuʻunga naʻá ma loto ai ke ma foʻi.

ʻI heʻetau fononga ʻi he hala ʻo e fuakavá ʻi he ʻaho takitahá, ʻe lahi ʻa e ngaahi ivi tākiekina mo e ngaahi fakakaukau kehekehe te tau fehangahangai mo iá. ʻE feinga ha kakai tokolahi ke nau hoko ko hotau kau fakahinohino—kakai ʻiloa he mītia fakasōsialé, kau ngāue fakapolitikalé, fāmilí, mo ha ngaahi kaungāmeʻá. Ko ha niʻihi ʻo e kau faifakahinohino ko ʻení ʻoku ʻikai ke nau tokanga ki he meʻa ʻoku lelei moʻotautolú. ʻOku ʻi ai mo ha kau faifakahinohino ʻe niʻihi ʻoku nau fiemaʻu ʻa e lelei tahá moʻotautolu, pea te nau lava ʻo tokoni mo poupou ʻi heʻetau fakalakalaká—hangē ko ʻeku tangataʻeikí—ka he ʻikai ke nau maʻu ʻa e tali ki he meʻa kotoa pē.

Meʻamālié, he ko e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻokú Na tokaimaʻananga pea ʻokú Na ʻafioʻi lelei kitautolu pea ʻafioʻi mo e ngaahi tūkunga lolotonga mo e kahaʻu ʻo e māmani ʻoku tau moʻui aí. Pea kuó Na ʻomi ha kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ke nau hoko ko hotau kau faifakahinohino mo hotau kau tangata leʻo ʻi he tauá (vakai, ʻIsikeli 33:1–7).

Ko ha ngaahi founga pē ʻeni ʻe niʻihi ʻoku nau tataki ai kitautolu ʻi he hala ʻo e fuakavá:

Ko Hono ʻOmi ʻo e Moʻoni Kakató

Naʻe fakamatalaʻi fakalūkufua ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e meʻa ʻe lava ke ʻomi ʻe he fekumi mo e fakahoko ʻo e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló kiate kitautolú: “ko e moʻoni haohaoa, tokāteline haohaoa ʻa Kalaisí, mo e fakahā haohaoa.” ʻI ha māmani ʻoku “tokosiʻi fau e kakai ʻoku nau ʻilo ʻa e feituʻu ke maʻu ai ʻa e moʻoní,” te tau lava ʻo ongoʻi loto-falala ʻoku tau ako mo muimui ki he “moʻoni ʻaupitó—[ʻa e] moʻoni taʻengatá,” ko e koloá pē ke tau talangofua ki he ngaahi lea ʻa hotau kau taki ʻo onopōní.1

He ko hono moʻoní, ʻoku tau ako ʻi he ʻĀmosi 3:7, “Ko e moʻoni ʻe ʻikai fai ha meʻa ʻe [he ʻEiki] ko e ʻOtuá, kae taʻe fakahā ia ki heʻene kau tamaioʻeikí ko e kau palōfitá.” Hangē ko e akonaki ʻa ʻEletā Tietā F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻOku ʻi ai ha tupuʻanga ʻo e moʻoní ʻoku kakato, tonu, mo ʻikai lava ke kākaaʻi. Ko e tupuʻanga ko iá ʻa ʻetau Tamai Hēvani poto taʻefakangatangata mo tokaimaʻanangá.”2

Ko e Tamai Hēvaní ʻa e tupuʻanga ʻo e moʻoní, pea ʻokú Ne fakahā ʻa e moʻoni ko iá ki Heʻene kau palōfitá. Te tau lava ʻo maʻu ha loto-falala ki hotau ivi malava ko ia ke fekumi mo ʻiloʻi ʻa e moʻoní ʻi he taimi ʻoku tau muimui ai ki he faleʻi fakaepalōfitá.

Tokoniʻi ke Tau Tuʻu Maʻu mo Uouangataha

Ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko ha Siasi fakaemāmani lahi ia; ʻoku nofo hotau kāingalotú ʻi he funga ʻo e māmaní pea ʻoku kehekehe ʻenau ngaahi aʻusia ʻi he moʻuí. ʻOku founga fēfē ʻetau tuʻu maʻu kotoá? ʻOku founga fēfē ʻetau ongoʻi loto-falala ʻoku tau fakahoko kotoa ʻa e meʻa ʻoku totonu ke tau faí?

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Tāleni H. Oakesi, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, fekauʻaki mo e fiemaʻu ke fokotuʻutuʻu maau ha siasi fakaemāmani lahí pea mo e founga ʻoku fakahoko ai ia ʻo fakafou ʻi he kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló:

“ʻOku fiemaʻu ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí ha faʻunga ʻoku tataki ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻi he kau taki kuó Ne fili mo fakamafaiʻi pea ʻokú Ne fakahinohinoʻi ʻi hono fakahoko ʻo ʻEne ngaahi taumuʻá. ʻOku fakahaaʻi ʻe he hisitōlia ʻo e folofolá ko e kau taki peheé naʻa nau hoko ko ha palōfita pe kau palōfita mo ha kau ʻaposetolo. …

“Ko e hā ʻoku fie maʻu ai ha siasi kae toki aʻusia ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻEikí? Neongo ʻoku ʻofeina mo tokoniʻi fakafoʻituitui kitautolu ʻe hotau Fakamoʻuí, ka ke fakahoko ʻEne ngaahi taumuʻá ki he kotoa ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá—tautautefito ki Hono kakai ʻo e fuakavá—ʻokú Ne ngāue ai ʻo fakafou ʻi ha siasi ʻoku tataki ʻe ha kau palōfita mo ha kau ʻaposetolo.

“Ko ha Siasi pē ʻe toki lava ai ʻe he kau mēmipa fakafoʻituituí ʻa e meʻa naʻe ui ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻko e sino ʻo Kalaisí’ (1 Kolinitō 12:27) ʻo maʻu e ngaahi faingamālie ʻoku nau fiemaʻu ke aʻusia ai [ʻa] e tupulaki fakalaumālie naʻe fakataumuʻa ki ai hono fakatupu kinautolú.”3

ʻOku hanga ʻe he tāpuaki ʻo e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo moʻuí ʻo fakatahaʻi mo fakamālohia kitautolu ko ha Siasi. Te tau lava ʻo maʻu ha loto-falala ʻe hanga ʻe heʻetau muimui ki heʻenau ngaahi leá ʻo maluʻi kitautolu ʻi he hala ʻo e fuakavá pea tau ʻaʻeva ai ʻi he hala totonú.

Vahevahe ʻa e ʻOfa ʻa e ʻOtuá Kiate Kitautolú

ʻOku tau ʻilo ko ha tāpuaki fakaʻofoʻofa ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló, kae fēfē kapau te nau kole mai ke tau fai ha meʻa ʻoku ngali faingataʻa? Pe ko ha meʻa ʻoku fehangahangai mo e meʻa ʻoku lea ʻaki ʻe he kakai ʻoku tau feohí? Hangē ko e fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí: “ʻOku faʻa kole ʻe he ʻEikí ki Heʻene kau palōfitá ke nau fai ha akonaki ʻoku faingataʻa ke tali ʻe he kakaí. ʻE feinga ʻa e fili ʻo hotau laumālié ke taki kitautolu ke tau loto-mamahi mo fakafehuʻia ʻa e uiuiʻi ʻo e palōfitá mei he ʻOtuá.”4

Kae hangē ko hono fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻoku ʻikai totonu ke hanga ʻe he moʻoni ko iá ʻo ʻai ke tau hohaʻa: “ʻOua naʻá ke hohaʻa ʻi he taimi ʻoku fakafepakiʻi ai ʻe he leʻo fakatokanga ʻo e palōfitá ʻa e ngaahi fakakaukau manakoa ʻo e kuongá. ʻOku tukuange mai maʻu pē ʻa e ngaahi lea taukae vevela ʻa e kau taʻetui kuo fakaʻitaʻí, ʻi he momeniti ʻoku kamata ke lea ai ʻa e palōfitá.”5

Naʻe vahevahe ʻe ʻEletā ʻŪlise Soalesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ʻuhinga te tau lava ai ʻo ongoʻi fiemālie ʻi he taimi ʻoku tau fanongo ai ki he lea ʻa e kau takí, ʻo aʻu ki he taimi ʻe ngali faingataʻa ai ʻenau faleʻí:

“Ko ha meʻa fakafiemālie ke ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke tau tuēnoa ʻi he māmaní, neongo e ngaahi faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo ia ʻi he moʻuí. Ko hono maʻu ʻo e kau palōfitá, ko ha fakaʻilonga ia ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú. ʻOku nau fakahā ki honau kakaí e ngaahi talaʻofá mo e natula totonu ʻo e ʻOtuá mo Sīsū Kalaisí. …

ʻOku fakafofongaʻi ʻe he [kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló] ʻa e finangalo mo e loto ʻo e ʻEikí pea ʻoku uiuiʻi kinautolu ke nau fakafofongaʻi Ia mo akoʻi kiate kitautolu e meʻa kuo pau ke tau faí ke tau toe foki ai ʻo nofo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. … ʻOku fakafiefia ange ʻetau moʻuí mo siʻi e palopalemá ʻi heʻetau muimui kiate kinautolú, ʻoku faingofua ange ke fuesia hotau ngaahi faingataʻaʻiá mo e palopalemá, pea ʻoku tau fokotuʻu ha teunga tau fakalaumālie ke ne maluʻi kitautolu mei he ngaahi ʻohofi ʻa e filí ʻi hotau kuongá.”6

Ko e foʻi moʻoni ko ia ʻoku fepaki ha ngaahi akonaki ʻe niʻihi mo e ngaahi akonaki ʻa e māmaní ko e ʻuhinga tonu pē ia ʻoku tau fiemaʻu ai ʻa e kau palōfitá—ʻoku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke tataki ʻEne fānaú mo maluʻi kinautolu mei he ngaahi tākiekina kovi ʻa e filí.

Tauhi ʻa e Ngaahi Taumuʻa Fakaepalōfitá

Naʻe iku pē ʻo tuʻu hake hoku tuongaʻané mei he kelekelé peá ne lue ki he anovai fakaʻofoʻofa ne fakataumuʻa ki ai ʻemau lué he ʻahó kakato. Ko ha aʻusia fakaʻofoʻofa mo mahuʻinga moʻoni ia.

Ka naʻe mei fēfē haʻane toe lelei ange kapau naʻá ma ʻilo ʻa e meʻa ke ma ʻamanaki ki aí? He ʻikai ke nounou ange ʻa e lue laló pe siʻisiʻi ange ʻa e lilifa ʻo e tahaké, ka naʻá ma mei mateuteu lelei ange. Hangē ko e fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Nalesoní, “Ko e ikuʻi ʻo māmaní … te ne ʻai ke faingofua ange ʻa e meʻa kotoa ʻo e moʻuí,” neongo kapau ʻoku ʻikai ke ne faingofuaʻi ʻa e meʻa kotoa pē.7

Hangē ko e meʻa ne akonaki ʻe Palesiteni Nalesoní, ʻi heʻetau hikinimaʻi ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló ko “ha tukupā fakatāutaha ia te tau fai hotau tūkuingatá ke poupouʻi ʻa ʻenau ngaahi taumuʻa fakaepalōfitá,”8 te tau maʻu ha fakahinohino mo ha tataki ki heʻetau moʻuí.