2023
Ngaahi Mana ʻo e Faifakamoʻuí: Ngāue Fakaetauhi ki he Toko Tahá
‘Okatopa 2023


“Ngaahi Mana ʻo e Faifakamoʻuí: Ngāue Fakaetauhi ki he Toko Tahá,” Liahona, ʻOkatopa 2023.

Ko e Ngaahi Mana ʻa Sīsuú

Ngaahi Mana ʻo e Faifakamoʻuí: Ngāue Fakaetauhi ki he Toko Tahá

Ko e hā te tau lava ʻo ako mei hono fakamoʻui ʻe Sīsū ʻa e fefine naʻe ʻau totó pea mo e fefine naʻe ʻikai faʻa lava ʻo tuʻu hangatonú?

ʻĪmisi
Ko e hāʻele ʻa Sīsū mo ha niʻihi kehe lolotonga ko iá ʻoku kakapa atu ha fefine ke ala ki he kapa ʻo Hono pulupulú

Ko Hai Kuo Ala Kiate Aú?, tā fakatātā ʻa Yongsung Kim, tuʻunga he angalelei ʻa e Havenlight

Ko ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa fakafiefia mo fakaofo naʻe hoko ʻi he moʻui ʻa Sīsū ʻo Nāsaletí naʻe kau ai ʻa e ngaahi mana lahi naʻá Ne fakahokó. Naʻá Ne fakahoko ha ngaahi mana kehekehe ʻi he ngaahi tūkunga kehekehe.

Naʻa nau fakamālohia maʻu pē ʻa e tui ʻo e kakai ne nau tui kiate Iá pea tāpuekina moʻoni ʻa e moʻui ʻa e kakaí. Koeʻuhí ko honau ngaahi ola fakaofó, naʻe maʻu ʻe he ngaahi mana ko ʻení—ʻa ia naʻe fakamatalaʻi ʻi he ngaahi liliu fakatohitapu kehekehé ko ha ngaahi fakaʻilonga, ngaahi meʻa fakaofo, ngaahi mālohi, mo e ngaahi fuʻu ngāue lalahi—ʻa e ivi malava ke ne hikiʻi hake mo fakamālohia ʻa e ola fakalaumālie ʻo e ngaahi akonaki ʻa Kalaisí. Naʻe tānaki atu ʻe Heʻene ngaahi maná ha ngaahi meʻa fakaofo mo taʻe toe fehuʻia ki Heʻene ngāué. Naʻe tokoni ʻEne ngaahi maná ke mahino ki he kakaí ʻa e moʻoni ʻo ʻEne ngaahi ngāué.

Ka naʻe ope atu ʻa e taumuʻa ʻo e ngaahi mana ʻa Sīsuú mei hono tohoakiʻi pē ʻo e tokangá mo hono ofongi ʻo e kakaí (neongo ko e meʻa moʻoni ia ne hokó). Naʻe ʻikai ko ha tangata fakaʻaliʻali ʻa Kalaisi, pea naʻe ʻikai Haʻane taumuʻa ke manakoa [koeʻuhí ko e ngaahi maná]. ʻOku teʻeki ai ke tau lau ʻo kau ki Haʻane tomuʻa tuʻuaki te ne fai ha mana, fakamavaheʻi ha feituʻu ʻi he temipalé ke fakahoko ai ʻene maná, pe fakaʻaliʻali hono mālohí ʻi ha founga longoaʻa mo fakahāhā. Ka, naʻe lahi ange ʻa e fakataumuʻa ʻEne ngaahi maná ki he hakeakiʻí. Naʻá Ne fai pē ʻa e finangalo ʻo e Tamaí.

Ko hono Fakamoʻui ʻo e “Fefine ʻe Toko Taha Naʻe ʻIate Ia ʻa e ʻAu ʻo e Totó”

ʻI heʻeku hoko ko e toketaá, ʻoku ou faʻa mālieʻia maʻu pē ʻi he ngaahi talanoa ki he faifakamoʻui ʻa e Fakamoʻuí. Ko e taha ʻo ha mana pehē naʻe hoko ia ko ha konga ʻo e talanoa fakaofo ʻo e fefine naʻe ʻau totó (vakai, Mātiu 9:20–22; Maʻake 5:25–34; Luke 8:43–48). Naʻe faingataʻa mo fakamamahi moʻoni ʻene moʻuí. Kuó ne kātekina ʻa e mahaki ko ʻení mo hono ngaahi ola koví ʻi ha taʻu ʻe 12.

Neongo ʻa e fakamoleki kotoa hono taimí mo e talēnití (mo e sikilí!) ke fekumi ki ha faitoʻó, ka naʻe ʻikai ke lava ʻe he kau toketā ʻi hono kuongá ʻo fakamoʻui ia. ʻOku ngalingali naʻá ne puke ʻi he manolāsiá (menorrhagia), ko ha palopalema ʻi he taungafanaú ʻoku ʻilonga ia ʻi he fuʻu lahi mo fuʻu fuoloa ʻa e ‘au totó. ʻOku lahi hono ngaahi tupuʻangá—ʻo kau ai ʻa e ʻikai ke palanisi ʻa e kemikale (hormones) ʻokú ne fai ʻa e ngāue ʻi he sinó, poloka ʻa e totó ʻo tupu ai ha ngaahi palopalema, faingataʻa ke taʻofi ʻa e tuʻu ʻa e totó, mahamahaki ʻa e taungafanaú, mo e kanisā—pea ʻoku faʻa ʻalu fakataha ia mo e mamahiʻia lahi mo e felāngaaki. Hili ha taʻu ʻe 12 ʻo e fuʻu ʻau toto lahí, mahalo naʻe toe aʻusia ʻe he fefine fakaʻofa ko ʻení ʻa e vaivaia, ongosia, mo e siʻisiʻi ʻa e totó.

Ka ko ʻene puke fakatuʻasinó ko ha konga pē ia ʻo ʻene palopalemá! ʻI he fonó, naʻe mei kau ʻa e ʻaú ia ʻi he faʻahinga ʻoku “taʻemaʻá”—ʻa ia ko hono ʻuhingá naʻe mei fakamālohiʻi ʻa e fefiné ke nofo mavahe mei he niʻihi kehé lolotonga ʻene fuʻu puke lahí. ʻOku hangehangē naʻe ʻuhinga ʻe fakamavaheʻi ia mei hono husepānití pe fānaú kapau naʻe ʻi ai ha tūkunga pehē. Naʻe ʻikai ke ne mei lava ʻo nofo mo kinautolu pe tauhi kinautolu. Naʻe mei lava ke taʻofi ia ʻe he ngaahi fakataputapui kehé ke ʻoua naʻá ne ʻalu ʻo moihū ʻi he temipalé pe ʻaʻahi ki he falelotu lahí. ʻIkai ngata aí, ka ʻi ai ha taha te ne ala ki ai, pe ʻe ala mai ha taha kiate ia, ʻe ui foki mo ia ko e “taʻemaʻa.”

Neongo ʻa e ngaahi fakafeʻātungia fakalao mo fakasōsiale ko ʻení, ka naʻe fakaofi atu pē ʻa e fefine tui ko ʻení ki he Fakamoʻuí, mahalo pē naʻá ne hū mai mei mui ʻi he uhouhonga ʻo ha fuʻu kakai tokolahi, mo e tui moʻoni kapau ʻe ala pē ki Hono kofú ʻe tokoniʻi ai ia ke aʻusia ʻa e fakaʻamu ʻo hono lotó. ʻOku fakahā mai ʻe he folofolá naʻe ongoʻi ʻe he fefiné ha liliu ki hono sinó ʻi he taimi pē naʻá ne ala ai ki he kofu ʻo Sīsuú, ko ha kiʻi mahuhu pe taumalingi ʻo ha mālohi, ʻo fakapapauʻi ai kiate ia kuo faifai peá ne “moʻui” (vakai, Maʻake 5:28–29).

Mahalo koeʻuhí ko e tuʻunga fakataputapui ʻo hono tūkunga kimuʻá, naʻá ne feinga ai ke moulu fakapulipuli atu pē ʻo hola, ka naʻe ʻafioʻi ʻe Kalaisi ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa e meʻa kotoá ʻa ʻene ala angé—pea mo hono lotó mo ʻene taumuʻá. ʻI Heʻene folofola ki he niʻihi naʻe ʻi Hono tafaʻakí, naʻá Ne ʻeke ange, “Ko hai kuo ala kiate aú?” peá Ne toe folofola mai, “Kuo ala ha taha kiate au: he ʻoku ou ʻilo kuo ʻalu ʻa e mālohi ʻiate au” (Luke 8:45, 46).

Naʻe haʻu ki muʻa ʻa e fefine lelei ko ʻení, ʻo ne fakahā ʻa e meʻa naʻá ne faí peá ne tautapa ki he meʻa ne hoko kiate iá mo vahevahe ʻa e ongoongo ʻo hono fakamoʻui iá. Ko e ala ʻa e tokotaha “taʻemaʻá” ki ha taha kehé ne mei hoko ia ko ha fuʻu maumaufono mamafa ʻi he Fono ʻa Mōsesé, ka ʻi heʻeku fakakaukau atu ki he ʻofa faufaua naʻe ʻi Hono lotó, naʻe fakafiemālieʻi ʻe Sīsū ʻa e fefiné, mo fakapapauʻi ange ʻoku lelei ʻa e meʻa kotoa pē, pea kuo lava ʻe heʻene tuí ʻo fakamoʻui ia, pea ke ne ʻalu ʻi he melino, ʻo tauʻatāina mei hono fokoutua kimuʻá. Naʻe ofoofo ʻa e taha kotoa naʻe ʻi aí.

Naʻe hoko ʻa e meʻa ko ʻení lolotonga ʻa e fakavavevave atu ʻa Sīsū, ko ʻEne kau ākongá, mo Sailosi, ko ha pule ʻo e falelotu fakalotofonuá, ki he ʻapi ʻo Sailosí ke vakai ki hono ʻofefine naʻe puke lahí. Naʻa nau fetulituliʻi mo fakavavevave—he naʻe mahino ko e taʻahiné, naʻe “tei mate” ia (Maʻake 5:23)—ka neongo iá naʻe tuku ʻe he Fakamoʻuí ha taimi ke Ne ngāue fakaetauhi ai ki he toko tahá, ko ha laumālie naʻe faingataʻaʻia. Ko ha lēsoni mahuʻinga ia ʻi he ngāue fakaetauhí! Hangē ko ia ʻoku mou manatuʻí, naʻe hoko ʻa e toloi ko ʻení ke nau aʻu tōmui atu ai ki he ʻapi ʻo Sailosí—kuo mālōlō hono ʻofefine mahuʻingá. Naʻe hoko ʻa e toloi ko ʻení ke toe fakaofo ange ai ʻa hono fakamoʻui ʻa e kiʻi taʻahiné.

ʻĪmisi
Ko e ngāue fakaetauhi ʻa Sīsū ki ha fefine naʻe ʻikai lava ʻo tuʻu hangatonu

Naʻe ʻikai ke fakakounaʻi, ka naʻe ʻafioʻi pē ʻe he Fakamoʻuí ia ʻa e fefine faingataʻaʻiá ni. Naʻe tuku ʻEne ngāue naʻá Ne faí, fakatatali ʻa e kakaí, kae ngāue fakaetauhi ki he toko tahá.

The Woman with an Infirmity of Eighteen Years [Ko e Fefine Naʻe Puke ʻi he Taʻu ʻe Hongofulu Mā Valú], tā ʻa James Tissot, © Brooklyn Museum / purchased by public subscription / Bridgeman Images

Ko Hono Fakamoʻui ha Fefine “Naʻe ʻIkai ʻAupito ke Faʻa Tuʻu Hake Ia”

Ko ha meʻa makehe ʻe taha naʻe hoko ʻi he ngāue fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí naʻe kau ai ha “ʻofefine [ʻe taha] ʻo ʻĒpalahame” naʻe faingataʻaʻia ʻi ha taʻu lahi (vakai, Luke 13:11–16). ʻOku tau houngaʻia ʻi hono hiki ʻe Luke ʻa e meʻá ni, he ko ha toketā ia mo ha ākonga ʻa Kalaisi.

ʻI ha ʻaho Sāpate ʻe taha, naʻe akoʻi ai ʻe Sīsū ha haʻofanga kakai tokolahi ʻi ha falelotu lahi. Naʻe ʻi he haʻofangá ha fefine kuo uesia kovi ʻi ha tūkunga fakamamahi ʻi ha taʻu ʻe 18 pea tupu ai ha mapelu hono sinó ʻo ʻikai ke ne lava ʻo tuʻu hangatonu. ʻOku lahi ha ngaahi tūkunga ʻe lava ke ne fakatupu ʻa e faʻahinga faingataʻa peheé. Ko e konga lahi ʻo e ngaahi tūkunga ko ʻení mahalo ne fāʻeleʻi mai pē ia kuo pehē pea ngalingali ʻe siʻisiʻi haʻane ʻi he tūkunga ko ʻení, koeʻuhí he ko e tokotaha faingataʻaʻiá ko ha fefine ia kuo matuʻotuʻa. Ko e ngaahi tūkunga kehé, ʻoku makatuʻunga ia ʻi he feituʻu naʻe tamele ai ʻa e huituʻá pe feituʻu ne mamió, ʻo malava ke hoko ai ko ha tokotaha ne lahi ʻene langa huí, langa tuʻá, fakatuʻotuʻapikó, ngaofe ʻa e huituʻá, pe fuʻu vaivai moʻoni ʻa e huí. Ko e ngaahi tūkunga kotoa ko ʻení ʻe fuʻu fakamamahi mo fakatupu vaivai ia ki he sinó (feinga ke ke mapelu ʻi ha tikilī ʻe 90 ʻi ha faʻahinga vahaʻataimi pē; ʻoku fakaongosia pea iku felāngaaki ia).

Naʻe ʻikai ke fakakounaʻi, ka naʻe ʻafioʻi pē ʻe he Fakamoʻuí ia ʻa e fefine faingataʻaʻiá ni. Hangē ko ia naʻá Ne fai ʻi he hili hono fakamoʻui ʻo e fefine naʻe ʻau totó, naʻá Ne tuku ʻa e meʻa naʻá Ne faí, fakatatali ʻa e kakaí, kae ngāue fakaetauhi ki he toko tahá. ʻI Heʻene ui [ʻa e fēfiné] ke haʻu ki muʻa pea hilifaki Hono nimá kiate iá, naʻá Ne folofola, “Fefine, kuo veteki koe mei hoʻo mahakí” (Luke 13:12). Naʻe hoko ʻi he taimi pē ko iá ʻa e meʻa naʻá Ne folofola ʻakí. Naʻe tuʻu hangatonu hake [ʻa e fefiné]—pea ʻe lava ke tau pehē naʻe ʻikai te ne toe ongoʻi ha mamahi—ko ʻene toki fuofua lava ia ʻo tuʻu hangatonu hili ha meimei taʻu ʻe uofulu. Naʻe ʻoatu ʻe he fefiné (pea mahalo mo ha niʻihi tokolahi kehe naʻe ʻi ai) ha fakalāngilangi mo e fakafetaʻi ki he ʻOtuá.

ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, naʻe ʻita ʻa e pule ʻo e falelotú ʻi he “ngāue” ko ʻeni naʻe fai ʻi he ʻaho Sāpaté. Ko ia ai, naʻe fai ʻe Sīsū ha malanga mātuʻaki mahuʻinga ʻe tuʻuloa ʻo fekauʻaki mo e ʻaho Sāpaté, ke ʻaonga ki he faifekau faka-Siú mo e niʻihi kehe hangē ko iá; naʻe hokohoko lelei pē ʻa e mana kimuʻá [mo e mana ko ʻení].

Ko e Hā ʻa e ʻUhinga ʻOku Hoko ai ʻa e Ngaahi Maná?

ʻI he ngaahi meʻá ni mo ha ngaahi meʻa kehe, kuó u ʻiloʻi ai ko e ngaahi mana ʻa Kalaisí:

  • Ko ha ngaahi founga ia ke faitāpuekina maʻu ai pē [ʻa e niʻihi kehé].

  • Naʻe fakamoʻoniʻi ai ʻEne ʻofa mo e angaʻofa ki Hono kāingá. Naʻe hoko ia ko e fakamoʻoni ki he mahuʻingaʻia ʻa e Fakamoʻuí ʻi he toko taha fakafoʻituitui kotoa pē. ʻI he taimi naʻá Ne ngāue fakaetauhi ai ki he kakaí, naʻe tātātaha ke Ne fai ha ngāue kehekehe ʻi he taimi pē ʻe taha; ka, naʻá Ne tuku kakato ʻEne tokangá kiate kinautolu.

  • Naʻá ne ʻomi ha lēsoni ʻoku mahuʻinga lahi ʻa e ngaahi laumālié. Naʻá Ne ʻafioʻi lelei ʻa e kakai fulipē, ko honau ngaahi tūkungá, mo ʻenau ngaahi fiemaʻú.

  • Naʻe fakahaaʻi ai Hono mālohí mo e pule aoniu ʻi he ngaahi ʻelemēnití ʻi ha founga ʻoku ʻikai mahino kiate kitautolu ʻi he taimí ni. Naʻá Ne muimui ki he ngaahi fono fakaemāmani lahí, pea naʻe moʻulaloa ʻa e meʻa kotoa pē kiate Ia.

  • Naʻe faʻa hoko ia kimuʻa ʻi he ngaahi momeniti akonaki maʻongoʻongá, ʻo tokoni ia ke teuteuʻi [ʻa e kakaí] ki he ngaahi moʻoni toputapu ʻo e ongoongoleleí naʻe ʻamanaki ke Ne akoʻi kiate kinautolú. Naʻe tohoakiʻi [ʻe he ngaahi maná] ke tokanga ki he meʻa naʻe ʻamanaki ke hokó.

  • Naʻe hoko ia ko ha fakamoʻoni kiate kinautolu naʻe uesia fakatāutahá, kae pehē ki he niʻihi ne mamata tonu ko Sīsū ʻa e Mīsaia naʻe talaʻofa mo kikiteʻí pea naʻá Ne ʻi aí ke fai ʻa e ngāue ʻa ʻEne Tamaí.

  • Naʻe fakahaaʻi ai ʻoku fakatou maʻu ʻa e fakamoʻui fakatuʻasinó mo fakalaumālié ʻi he mālohi ʻoku finangalo ʻa Kalaisi ke fakaʻaongaʻí, kae ʻikai ko ha ngaahi meʻa faimana pe ʻomi monū, pea ko e ngaahi mana ko ʻení (hangē ko ia ne hoko ki he fefine naʻe ʻau totó) ʻe lava ke hoko ia ʻi he tui ʻa e tokotaha ʻokú ne fakaʻamua iá.1

Neongo ʻoku ʻikai hoko maʻu pē ʻa e ngaahi maná ko ha fakamoʻoni taʻe toe veiveiua ʻo e ngāue ʻa e langí (he ʻoku lava foki ke faʻifaʻitakiʻi ʻe Sētane ʻa e ngaahi maná ʻo hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻe he ngaahi potufolofola ko ʻení, vakai, ʻEkesōtosi 7:11; Mātiu 7:22–23; Maʻake 3:22; Fakahā 16:13–14), ka ko ʻEne ngaahi maná ko e ngaahi ngāue maʻu pē ia ʻo e māʻoniʻoní mo e manavaʻofá. ʻOku nau faitāpuekina maʻu pē. Pea ʻoku kau ai ʻa e mana fakaofo tahá, ko ha mana ʻoku fakaemāmani lahi mo taʻefakangatangata hono mahuʻingá, ʻa ia naʻe fakahoko ʻi Ketisemani, mo Kolokota, pea mo e fonualotó. ʻOku fakapapauʻi ʻe he mana ko ʻení ʻe ʻi ai ʻa e ʻaho, ʻe lava ke fakamoʻui mo ikunaʻi ai ʻa e mahaki fakatuʻasino mo fakalaumālie kotoa pē.

ʻOku fakakau ʻi Heʻene ngaahi maná ha taumuʻa fakalangi mo hakeakiʻi—pea ʻoku mahuʻinga lahi ia ki he [kakai] loto-maʻá mo e [kakai] tuí, ʻo tatau pē ʻi he kuonga muʻá mo e kuongá ni! ʻOku nau fakamoʻoni ko e Kalaisi moʻoní Ia. Ko ia ai, tokanga maʻu pē! Kuo faleʻi mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ke hokohoko atu ʻetau fekumi mo ʻamanaki ki ha ngaahi maná ʻi heʻene kikiteʻi ko e ngaahi fōtunga maʻongoʻonga taha ʻo e mālohi ʻo e Fakamoʻuí ʻe toki hoko mai ia ʻi he ngaahi taʻu ka hoko maí.2