Laipelí
Lēsoni Ako ʻi ʻApí: Ngāue 13–19 (ʻIuniti 19)


Lēsoni Ako ʻi ʻApí

Ngāue 13–19 (ʻIuniti 19)

Nāunau ʻOku Teuteu maʻá e Faiako Ako ʻi ʻApí

Fakanounou ʻo e Lēsoni Ako ʻi ʻApi Fakaʻahó

ʻOku ʻikai fakataumuʻa ʻa e fakamatala fakanounou ko ʻeni ʻo e ngaahi meʻa naʻe hokó, ngaahi tokāteliné mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe ako ʻe he kau akó ʻi heʻenau ako e Ngāue 13–19 (ʻiuniti 19) ke akoʻi ko ha konga hoʻo lēsoní. ʻOku nofotaha pē e lēsoni ʻokú ke akoʻí ʻi he niʻihi ʻo e ngaahi tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ení. Muimui ʻi he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo fakakaukauʻi e fie maʻu ʻa hoʻo kau akó.

ʻAho 1 (Ngāue 13–14)

ʻI he ako ʻe he kau akó fekauʻaki mo e fetaulaki ʻa Pita mo Pānepasa mo e tangata fie maná, naʻá na ʻilo ai ʻoku hulu ange e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he mālohi ʻo e tēvoló. ʻI he akonaki ʻa Paula fekauʻaki mo e Fakamoʻuí mo e ngaahi ʻahiʻahí, naʻe ʻilo ʻe he kau akó ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ení: ʻE lava ke fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá pea fakatonuhiaʻi ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Te tau mateuteu ke hū ki he nāunau fakasilesitialé,ʻi he taimi te tau ikunaʻi ai e ngaahi ʻahiʻahí.

ʻAho 2 (Ngāue 15)

ʻI hono ako ʻe he kau akó ʻa e founga naʻe aleaʻi fakataha ai he kau taki ʻo e Siasí ha ngaahi fakakaukau, naʻa nau ako ai ʻoku lava ke tau ʻiloʻi ʻoku fakafou mai ʻi Heʻene kau palōfita moʻuí mo e kau ʻaposetoló ʻa e finangalo ʻo e ʻEikí, ʻi hono ako ʻo e ngaahi folofolá, pea mo e ngaahi ueʻi mei he Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻa nau ako foki ʻi heʻenau feakoʻaki fakatahá pea mo e fekumi ki ha fakahā mei he ʻOtuá, ʻoku maʻu leva ʻe he kau taki ʻo e Siasí ha ueʻi fakalaumālie fekauʻaki mo e ngaahi palopalema ʻoku faingataʻá.

ʻAho 3 (Ngāue 16–17)

Naʻe ako ʻe he kau akó ʻa e ngaahi moʻoni ko ení mei he fakamatala ki he ngāue fakafaifekau ʻa Paula mo Sailosí: ʻI heʻetau muimui ki he ngaahi fakahā mei he ʻOtuá, ʻe lava ke ne tataki kitautolu kia kinautolu kuo nau mateuteu ke ako fekauʻaki mo e ongoongoleleí. Ko e fakamoʻuí ʻoku fie maʻu ia ke tau tui kia Sīsū Kalaisi, pea ʻoku tau fakahā ʻetau tui kiate Iá ʻaki ʻetau papitaiso. Kapau te tau maʻu loto fiefia e ngaahi lea ʻa e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá mo lau fakaʻaho e folofolá, ʻe fakamālohia leva ʻetau tui ki heʻenau ngaahi leá.

ʻAho 4 (Ngāue 18–19)

Naʻe ako he kau akó ʻi heʻenau ako ki he ngaahi fakapapau ʻa e ʻEikí kia Paulá ʻi hono taʻofi ia ʻe he kakai Kolinitoó, ʻo kapau te tau moʻui taau ʻe ʻiate kitautolu maʻu pē ʻa e ʻEikí ʻi heʻetau fai ʻEne ngāué. Naʻe ako ʻe he kau akó ʻa e ngaahi meʻa ko ení, ʻi heʻenau ako ki he ngaahi akonaki mo e fai fakamoʻui ʻa Paula ʻi he tohi ʻEfesoó: Kuo pau ke fakahoko ʻa e papitaisó ʻe ha tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá ʻokú ne maʻu e mafai, kae lava ʻo ʻaonga. Kuo pau ke ʻalu fakataha ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo e papitaisó kae lava ke kakato. Ko ha founga ʻe taha ʻoku fakahā ai ʻe he ʻOtuá Hono mālohí ko hono fakafou mai ʻi Heʻene kau tamaioʻeiki ʻoku nau maʻu e mafaí. ʻOku tau fakahā ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí ʻaki ʻetau vete mo siʻaki ʻa e ngaahi anga kovi kotoa pē.

Talateú

Naʻe fai ʻe Paula ʻa e akonaki fekauʻaki mo e natula ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻAleopeiko ʻi ʻAtenisí. ʻE lava ʻo tokoni ʻa e lēsoni ko ení ki he kau akó ke nau maʻu ha mahino ki he ngaahi ʻulungāanga ʻa e Tamai Hēvaní mo honau vā mo Iá.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Ngāue 17:16–34

Ko e malanga ʻa Paula ʻi he Moʻunga Maʻasí

ʻO ka lava, fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo ʻAkolopolisi ʻi “ ʻAtenisi,” ʻi he Fakahinohino ki he Folofolá. Fakahinohino ange ʻoku hā ʻi he laʻitā ko ení ʻa e taha ʻo e ngaahi temipale ʻe niʻihi ʻi ʻAtenisi ʻa ia naʻe ngāueʻaki ki he lotu ki he ngaahi ʻotua loí. Naʻe ʻi loto ʻi he ngaahi temipalé ha ngaahi tamapua ʻo e ngaahi ʻotua ko ení naʻe faʻu pē he tangatá. Naʻe ʻi tuʻa ha ngaahi ʻōlita ʻa ia naʻe ʻoatu ai ʻa e ngaahi feilaulau ki he ngaahi ʻotua loi ko ení.

Fakamatala ange naʻe ʻave ʻe he kau mēmipa ʻo e Siasí ʻa Paula ki ʻAtenisi koeʻuhí ke fakahaofi ia mei ha Kau Siu fakamoveuveu ʻi Tesaloniká (vakai, Ngāue 17:13–15). Naʻa tau lau ʻi he Ngāue 17:16–21 naʻe hohaʻa lahi ʻa Paula ki he tauhi ʻotua tamapua ʻi ʻAtenisí, peá ne malanga leva ʻi he fale lotú mo e feituʻu fakatauʻanga koloa ʻi aí . Naʻe fakaafeʻi leva ʻe he kau potó ʻa Paula ke fakamatala ki he ʻuhinga ʻo ʻene “akonaki foʻoú” (Ngāue 17:19) ki he fakataha tokoni naʻe fakataha ʻi he ʻAleopeikó.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Ngāue 17:22–23 . Kole ki he kalasí ke nau muimui ʻi hono laú, ʻo kumi ʻa e meʻa naʻe fakatokangaʻi ʻe Paula ʻi he taha ʻo e ngaahi ʻōlita ʻi ʻAtenisí.

  • Ko e hā naʻe fakatokangaʻi ʻe Paula ʻi he taha ʻo e ngaahi ʻōlita ʻi ʻAtenisí?

Fakamatala ange ʻoku lekooti ʻi he Ngāue 17:22 ʻa e vikiʻi ʻe Paula ʻa e kau ʻAtenisí ʻo talaange ʻoku nau “faʻa fai ʻo lahi ʻa e lotú,” ʻa ia ko e ʻuhingá naʻa nau “fuʻu fakalotu” pe “tokanga ki he ngaahi meʻa faka-ʻOtuá” (). Ko e ʻōlita ko ia “ki he ʻOtua ʻoku ʻikai ʻiloá” (Ngāue 17:23) ko e feinga ia e kau ʻAtenisí ke fakafiemālieʻi ha ʻotua taʻeʻiloa pē ko ha faʻahinga ʻotua pē naʻe ʻikai ʻiloa hano hingoa. Naʻe hangē naʻe ʻikai ke nau fie maʻu ke fakalotomamahiʻi pe fakangaloki ha ʻotua.

Fakahinohino ange ʻa e sētesi fakaʻosi ʻo e Ngāue 17:23, pea fehuʻi ange:

  • Ko e hā naʻe lave ai ʻa Paula ki he ʻōlita ko eni “ki he ʻOtua ʻoku ʻikai ʻiloá”? (Naʻá ne ngāue ʻaki ia ke fakalika ʻa e fakakaukau ki he ʻOtua moʻoní, ko e Tamai Hēvaní, ʻa e ʻOtua naʻe ʻikai ke nau ʻiloʻí.)

Vahevahe ʻa e kau akó ke nau tautau toko ua pe kulupu iiki. Fakaafeʻi e kulupu takitaha ke kumi ʻi he Ngāue 17:24–31 ki he lahi taha ʻo e ngaahi moʻoni te nau lava ʻo maʻú fekauʻaki mo e ʻOtua naʻe taʻeʻiloa ki he kakai ʻo ʻAtenisí. Lolotonga ʻenau ako iá, hiki ʻa e fika ʻo e veesi taki taha (24–31) ʻi he palakipoé.

Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau haʻu ʻo hiki ʻi he palakipoé ha moʻoni naʻa nau maʻu ʻi he tafaʻaki ʻo e veesi naʻa nau maʻu ai iá. (Ke tokoniʻi e kau akó ke nau ʻiloʻi ha moʻoni ʻi he Ngāue 17:27, fakamatala ange ko e Liliu ʻa Siosefa Sāmita ki he veesi ko ení ʻoku pehē, “Ke nau kumi ki he ʻEikí, ʻo kapau ʻoku nau loto fiemālie ke maʻu ia, he ʻoku ʻikai mamaʻo ia meiate kitautolu taki taha kotoa pē.”)

ʻE toe lava ke ke fokotuʻu ange ki he kau akó ke nau fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi moʻoni takitaha ʻi heʻenau folofolá. ʻE lava ʻo kau ai eni ʻi he niʻihi ʻo e ngaahi moʻoni naʻa nau hiki ʻi he palakipoé:

  • Veesi 24: Naʻe fakatupu ʻe he ʻOtuá ʻa e mamaní.

  • Veesi 25: ʻOku foaki ʻe he ʻOtuá ʻa e moʻuí ki he meʻa kotoa pē.

  • Veesi 26: ʻOku puleʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e moʻui kotoa pē

  • Veesi 27: Kapau ʻoku tau loto fiemālie ke kumi ki he ʻOtuá, te tau ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke Ne mamaʻo meiate kitautolu.

  • Veesi 28: Ko e hako kitautolu ʻo e ʻOtuá.

  • Veesi 29: Naʻe fakatupu kitautolu ʻi he tatau ʻo e ʻOtuá.

  • Veesi 30: ʻOku fekauʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e tokotaha kotoa pē ke fakatomala.

  • Veesi 31: ʻE fakamaauʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá; ʻE fokotuʻu ʻe he ʻOtuá ʻa e kakai kotoa pē mei he maté.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fili ha foʻi moʻoni ʻe taha mei he palakipoé ʻoku ʻuhingamālie kiate kinautolu. Kole ange ki ha niʻihi ke nau vahevahe ʻa e moʻoni naʻa nau filí pea ko e hā ʻoku ʻuhingamālie ai kiate kinautolú.

Tuhu ki he moʻoni ʻi he Ngāue 17:28, “Ko e hako kitautolu ʻo e ʻOtuá.”

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ko e “hako” kitautolu ʻo e ʻOtuá? (Ko e fānau fakalaumālie kitautolu ʻa e Tamai Hēvaní.)

  • Ko e hā ʻoku fuʻu mahuʻinga ai ke tau maʻu ha mahino ki he tokāteline ko ʻení? (ʻE lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau ʻiloʻi hotau mahuʻinga taʻefakangatangata ki he Tamai Hēvaní mo hotau mālohi ke hoko ʻo hangē pē ko Iá.)

  • Ko e hā ha ngaahi palopalema pe moveuveu ʻe lava ʻo hoko ʻi he ʻikai ke maʻu ha mahino ki he tokāteline ko ení?

Kapau ʻe lava, ʻoange ki he kau akó ha tatau ʻo e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ia. Kole ki he kalasí ke fakafanongo pe kumi e ʻuhinga kuo pau ai ke tau manatuʻi ʻoku mahuʻinga ke tau fakakaukau ko e fānau kitautolu ʻa e ʻOtuá.

ʻĪmisi
Elder Dallin H. Oaks

“Tokanga ki he anga hoʻo fakafōtungá. ʻOua te ke fakafōtunga pe fakahā koe ʻaki ha ʻulungāanga fakataimi pē. Ko e ʻulungāanga mahuʻinga taha ʻoku totonu ke ne fakafōtungaʻi kitautolú ko e foha pe ʻofefine kitautolu ʻa e ʻOtuá. ʻOku hulu ange ʻa e moʻoniʻi meʻa ko iá ʻi he ngaahi ʻulungaanga kotoa pē, kau ai ʻa e faʻahingá, lakangá, ngaahi ʻulungāanga fakatuʻasinó, ngaahi lāngilangí, naʻa mo e tui fakalotu ʻoku tau kau ki aí” (“How to Define Yourself,” New Era, June 2013, 48).

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau manatuʻi ʻa e meʻa mahuʻinga tahá ko e fānau kitautolu ʻa e ʻOtuá?

Lave ki he moʻoni ʻi he Ngāue 17:27, “Kapau ʻoku tau loto fiemālie ke kumi ki he ʻOtuá, te tau ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke Ne mamaʻo meiate kitautolu.”

  • Ko e hā ha ngaahi founga te tau lava ai ke kumi ʻo ʻiloʻi mo haʻu ke toe ofi ange ki he ʻOtuá?

  • ʻOku uesia fēfē ʻe hono maʻu e mahino ki heʻetau vā mo e ʻOtuá ʻa ʻetau holi ke fekumi kiate Iá?

  • Ko e fē nai ha taimi kuó ke ongoʻi vāofi ai mo e Tamai Hēvaní?

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Ngāue 17:32–34 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe kehekehe ʻa e ongo ʻo e kau ʻAtenisí ki he lave ʻa Paula ki he “toetuʻu ʻa e pekiá” (Ngāue 17:32). Ko e niʻihi naʻa nau manukiʻi ʻa Paula, ko e niʻihi naʻa nau fie ʻilo lahi ange, pea ko e kakai ʻe niʻihi naʻa nau tui.

ʻE lava ke ke fakamoʻoni ange, neongo ʻoku ʻikai ke ʻilo Ia ʻe he kakai tokolahi ka ʻe lava he kau akó ʻo haʻu ki he ʻOtuá ke nau ʻilo mo maʻu ha mahino kiate Ia. Fakaafeʻi e kau akó ke nau tohi ʻi ha laʻipepa pe laʻi kaati ʻa e Ki he ʻOtua ʻoku ʻIloʻí pea hiki ʻa e ngaahi founga te nau fekumi mo fakatupulaki ai ha fetuʻutaki ki he ʻOtuá. Poupouʻi ke nau tuku e laʻipepa ko iá ʻi ha feituʻu te ne fakamanatu ange kiate kinautolu ʻenau ngaahi taumuʻá.

ʻIuniti Hokó (Ngāue 20Loma 7)

Fakamatala ange ki he kau akó te nau maʻu ʻi he ʻiuniti hokó ʻa e ngaahi tali ki he ongo fehuʻi “Ko hai naʻe hanga ʻe Paula ʻo fakamoʻui mei he maté?” mo e “Naʻe tuʻunga ʻi he hā ʻa e pekia ʻa e tokotaha ko ení?” Fakaafeʻi ke nau fakakaukauloto ʻoku puke pōpula kinautolu koeʻuhí ko ha ngaahi tukuakiʻi loi, tūkia honau vaká ʻi ha motu, pea huhu ʻe ha ngata. Fehuʻi ange pe ko e hā ʻenau fakakaukau ki he ngaahi meʻa te nau lava ʻo ako mei he ngaahi faingataʻa peheé? Kole ange ki he kau akó ke nau fekumi ki ha tuʻi naʻá ne lea kia Paula lolotonga ha hopo, ʻo ne pehē “Kuó ke mei fakahehemaʻi au ke u hoko ko e Kalisitiane” (Ngāue 26:28). ʻI heʻenau ako ʻa hono toe ʻo e Ngāue ʻa e Kau ʻAposetoló, poupouʻi ke nau kumi ʻa e founga ʻoku tokoni ai e ngaahi faingataʻá ke tau toe ofi ange ki he Fakamoʻuí. Fakamatalaʻi ange te nau lau foki heni ʻa e konga ʻo e tohi naʻe fai ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ki he kau mēmipa ʻo e Siasí ʻi Lomá.