Laipelí
Lēsoni 80: Sione 21


Lēsoni 80

Sione 21

Talateú

Naʻe hā ʻa e ʻEiki kuo Toetuʻú ki Heʻene kau ākongá lolotonga ʻenau toutaí. Naʻe taumafa ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he matātahí mo ʻEne kau ākongá peá Ne fakaafeʻi ʻa Pita ke ne fakahaaʻi ʻaki ʻEne ʻofa ʻiate Iá hono fafanga ʻEne fanga sipí. Naʻe tomuʻa kikiteʻi ʻe Sīsū ʻa e mate fakamāʻata ʻa Pitá mo e liliu ʻa Sioné fakatouʻosi.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Sione 21:1–17

Naʻe hā ʻa e ʻEiku kuo toetuʻú ki ha niʻihi ʻo ʻEne kau ākongá ʻi he Tahi ʻo Taipilio (Tahi ʻo Kālelí)

Tā ha foʻi haati fōlahi ʻi he palakipoé.

ʻĪmisi
lotó

Fakaafeʻi e kau akó ke omi ki he palakipoé ʻo hiki ʻi he foʻi haatí ha meʻa ʻe ua pe tolu ʻo e meʻa ʻoku nau saiʻia taha aí. Fakamatalaʻi ange ʻe lava ke kau heni ʻa e kakaí, ngaahi koloá, pe ko e ngaahi ʻekitivitií.

ʻOsi iá, te ke ala hiki foki mo ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ʻokú ke saiʻia taha aí.

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Sione 21:1–2, ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe ʻi he matātahi ʻo Kālelí (ʻa ia ʻoku ui foki ko e Tahi ʻo Taipilio) ʻa Pita mo ha niʻihi ʻo e kau ākongá hili ʻenau mamata tuʻo ua ki he ʻEiki kuo toetuʻú). Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Sione 21:3. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe fili ʻe Pita ke ne faí?

  • Ko e hā ha ʻekitivitī ʻokú ke pehē ʻe ala tānaki ʻe Pita ki he lisi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku tau saiʻia taha ai ʻi he palakipoé? (Hili e tali ʻa e kau akó, hiki ʻa e toutai ʻi he foʻi haati he palakipoé.)

  • Ko e hā hono fuoloa ʻo e toutai ʻa Pita mo e kau ākonga kehé? Ko e hā e lahi ʻo e meʻa ne nau maʻú?

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukau ki he ongo ʻoku nau pehē ʻe maʻu ʻe Pita mo e kau ākonga kehé hili ʻenau toutai he poó kotoa taʻe ʻi ai ha ola.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Sione 21:4–6. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe hoko ʻi he pongipongi ʻe tahá?

  • Ko hai naʻe ʻi he matātahí?

  • Naʻe ʻiloʻi ʻe he kau ākongá ʻa Sīsū ʻi he kamataʻangá?

  • Ko e hā naʻe fakahinohinoʻi ʻe Sīsū kinautolu ke nau faí?

  • Ko e hā naʻe hoko hili ʻenau muimui ke fakahinohino ʻa Sīsuú?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
ʻEletā Jeffrey R. Holland

“Ne toutai e kau tangatá ni ʻi he potutahi tatau pē he taʻu ʻe tolu kimuʻá. ʻOku pehē ʻe he folofol.á, naʻa nau ‘ngāue he poó kotoa’, ka naʻe ʻikai [maʻu] ha meʻa’ [Luke 5:5]. Ka naʻe ui atu ha tangata Kāleli ke ʻaʻau honau (ʻenau) kupengá, pea naʻa nau ʻmaʻu ʻa e ngaahi ika ʻo lahi ʻaupito’ [Luke 5:6], ʻo mahae ʻenau kupengá, pea fuʻu fonu e ongo vaká, ʻo na kamata ke ngoto.

“Now it was happening again” (“Ko e Fekau Lahi ʻUluakí” Ensign pe Liahona, Nōvema 2012, 84).

  • Naʻe tokoniʻi fēfē ʻe he mana ʻo e maʻu hono ua ʻo e fanga iká ʻa e kau ākongá ke nau ʻilo ʻa e tokotaha ʻi he matātahí?

  • Ko e hā nai ha meʻa naʻá ke mei fakakaukau ki ai pe ongoʻi kapau naʻá ke ʻi ha vaka mo e kau ākongá?

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Sione 21:7–14, ʻaki hano fakamatalaʻi ange lolotonga e feinga ʻa e kau ākongá ke hiki hake ʻa e kupenga fonu iká ki he loto vaká, naʻe fakahā ʻe Sione ko e tangata ʻi he matātahí ko e ʻEikí ia. Naʻe hopo vēkeveke ʻa Pita ki he loto tahí ʻo kakau atu kia Sīsū kae ʻalu ʻa e niʻihi kehé ʻi honau vaká. ʻI he tūʻuta ʻa e kau ākongá ʻi he matātahí, naʻe teuteu ʻe Sīsū ha meʻatokoni maʻanautolu.

Fakamatalaʻi ange ʻe ʻeletā Jeffrey R. Holland naʻe fakamaʻalaʻala ʻe he fakamatala ko ʻení ʻaki hono akoʻi ʻe Pita hili ʻa e pea ne fafangaʻi ʻa e kau ākonga kehé ki he Fakamoʻui ko Sīsū ʻe lava ke maʻu ʻa e “mamata ʻa Sīsū ki honau vaka motuʻá, mo e kupenga kuo maikiikí, mo e fokotuʻunga ika mataʻi ika ʻe 153” (“Ko e Fekau Lahi ʻUluakí,” 84) peá Ne folofola kia Pita.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Sione 21:15–17. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo fekumi ki he fehuʻi naʻe toutou ʻeke ʻe Pita. Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke fakaʻilongaʻi ʻe he kau akó e meʻa ʻoku nau ʻiló.

  • Ko e hā e fehuʻi naʻe ʻeke tuʻo tolu ʻe Pitá?

  • ʻI he fehuʻi ʻe Sīsū, “ʻoku lahi hake hoʻo ʻofa kiate aú ʻiate kinautolú ni?” (veesi 15), ʻokú ke pehē naʻe ʻuhinga ʻa e foʻi lea kinautolú ni kia hai? (Naʻe mei lava pē ke ʻuhinga ʻa Sīsū ki he fokotuʻunga iká pe ko ha ngaahi meʻa kehe fekauʻaki mo e moʻui ʻa e kau tangata toutaí. Hiki ʻa e fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé ofi ki he foʻi haatí: ʻOku lahi hake hoʻo ʻofa kiate aú ʻiate kinautolú ni?)

  • Naʻe tali fēfē ʻe Pita?

  • Naʻá ke mei ongo fēfē nai kapau ko Pita koe pea ʻeke tuʻo tolu atu ʻe Sīsū pe ʻokú ke ʻofa ʻiate Ia?

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e ʻuhinga naʻe ʻeke tuʻo tolu ai ʻe Sīsū ʻa e fehuʻí, fakaafeʻi ʻa e kau akó ke lau leʻolahi ʻa e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Hōlani:

ʻĪmisi
ʻEletā Jeffrey R. Holland

Ne tali mai ʻe Sīsū, (te u toe ngāue ʻaki ha meʻa ʻoku ʻikai mei he folofolá ke fakamahinoʻi ʻaki) ʻo peheni: ‘Pita, ko e hā leva ʻokú ke ʻi heni aí? Ko e hā ʻoku tau toe ʻi ha matātahi tatau aí, kupenga tatau, mo fai e talanoa tataú? Ne ʻikai nai ke mahino ki muʻa pea mo e taimí ni kapau ʻoku ou fie maʻu ha ika, te u lava pē ʻo maʻu ha ika? Pita, ko e meʻa ʻoku ou fie maʻú ko ha kau ākonga—pea ʻoku ou fie maʻu ia ke taʻengata. ʻOku fie maʻu ha taha ke ne fafanga ʻeku fanga sipí mo fakahaofi ʻeku fanga lamí. ʻOku fie maʻu ha taha ke ne malanga ʻaki ʻeku ongoongoleleí mo taukapoʻi ʻeku tuí. ʻOku ou fie maʻu ha taha ʻoku ʻofa ʻiate aú, ʻofa moʻoni ʻiate au, ō ʻofa ʻi he meʻa kuo fekau ʻe he Tamai Hēvaní ke u faí. … Ko ia, Pita, ko hono tuʻo uá ʻeni mo e fakaʻosí, ʻoku ou kole atu ke ke liʻaki kotoa e ngaahi meʻá ni kae ʻalu ʻo akoʻi mo fakamoʻoni, ngāue pea tokoni faimateaki, kaeʻoua ke aʻu ki ha ʻaho te nau fai ai kiate koe e meʻa tatau ne nau fai kiate aú’” (“Ko e Fekau Lahi ʻUluakí,” 84).

  • Ko e hā ha tefitoʻi moʻoni ʻe lava ke tau ako mei he aʻusia ʻa Pitá? Hili e tali ʻa e kau akó, hiki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení he palakipoé Kapau ʻoku lahi ange ʻetau ʻofa ʻi he Fakamoʻuí mo e Tamai Hēvaní ʻi ha toe meʻa kehe, te tau fafanga ʻa ʻEna fanga sipí.)

  • Ko hai e fanga siʻi ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí? ʻOku founga fēfē ʻetau fafanga kinautolú

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
ʻEletā Robert D. Hales

Ko ʻeni e ui ʻa Kalaisi ki he kau Kalisitiane kotoa pē he ʻahó ni: ‘Fafanga ʻeku fanga sipí. … Fafanga ʻeku fanga sipí”—vahevahe ʻeku ongoongoleleí ki he kakai kotoa pē ʻo tatau ai pē pe ko e hā hono taʻu motuʻá, hiki hake, tāpuakiʻi, poupouʻi, langaki hake e niʻihi kehé, tautautefito kiate kinautolu ʻoku kehe ʻenau fakakaukaú mo e tuí meiate kitautolú,” (“Hoko ko ha Kalisitiane ʻOku Anga Faka-Kalaisi Angé,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2012, 91).

Ke tokoni ke mahino ki he kalasí e founga ʻe fekauʻaki ai ʻa e tefitoʻi moʻoni ne nau toki ʻiló kiate kitautolú, fakaafeʻi ha kau ako ʻe toko tolu ke nau taufetongi hono lau leʻolahi ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻu ko ʻení. He ʻikai te ke lava ʻo liliu ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻu ko ʻení ʻo fakatatau ki he ngaahi fie maʻu mo e meʻa ʻoku tokanga ki ai hoʻo kau akó.) Hili hono lau ʻo e ngaahi fokotuʻutuʻu takitaha, ʻeke ange ʻa e ngaahi fehuʻi ʻoku muimui atu aí.

  1. Naʻe fakaafeʻi ʻe ha kulupu fānau tangatá ha talavou ke nofo fakataha mo kinautolu lolotonga e maʻu meʻatokoni hoʻataá, pea ʻokú ne ʻamanaki ke hoko ʻo kaungāmeʻa mo kinautolu. Lolotonga ʻenau talanoá, naʻe kamata ke fakakata ʻaki ʻe ha taha ʻo e fānau tangata ʻi he kulupú ha tamasiʻi kehe ʻe taha.

  2. Ko ha finemui ʻoku manako he vaʻinga soká ʻOkú ne fakamoleki ha taimi lahi lolotonga e uiké ke vaʻinga soka pea ʻoku siʻisiʻi hono taimi ki he ngaahi meʻa kehé hangē ko e ʻefiafi fakafāmilí mo e ako folofola fakatāutahá.

  3. Ko ha talavou ʻoku moʻumoʻua maʻu pē ʻi he ngaahi meʻa fakaakó mo e ngaahi ʻekitivitī kehé. Naʻá ne ʻamanaki atu he uiké kotoa ke fakamoleki hono taimi ʻatā hāhāmolofiá mo hono ngaahi kaungāmeʻá ʻi he pō Falaité. Ki muʻa peá ne tā ki ha taha ʻo hono ngaahi kaungāmeʻá he pō ko iá, naʻe tā mai hono hoa faiako fakaʻapí ke vakai pe ʻe lava ke na ʻalu ʻo tokoni ki ha taha ʻo e ngaahi fāmili ʻokú na tokangaʻí ʻi ha fie maʻu fakavavevave.

  • Ko e hā ʻa e ngaahi fili ʻe lava ke fili mei ai ʻa e tokotahá ni?

  • Ko e hā ʻe lava ke fai ʻe he tokotaha ko ʻení ke fakahaaʻi ʻene ʻofa ki he ʻEikí? ʻE fakahaaʻi fēfē ʻe he ngāue ʻofa ko iá ha ʻofa ki he ʻEikí?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Hōlani:

ʻĪmisi
ʻEletā Jeffrey R. Holland

“Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ʻikai ke u fakapapauʻi pē ko e hā e meʻa te tau aʻusia ʻi he ʻaho ʻo e Fakamāú, ka te u matuʻaki ʻohovale ʻo kapau he ʻikai fai mai kiate kitautolu ʻe he ʻOtuá he lolotonga e fepōtalanoaʻaki ko iá ʻa e fehuʻi tonu ko ia ne fai ʻe Kalaisi kia Pitá: “Naʻá ke ʻofa ʻiate au?’” (“Ko e Fekau Lahi ʻUluakí,” 84).

Vahevahe hoʻo fakamoʻoní ki he mahuʻinga ʻo e fili ke ʻofa ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻi ha toe meʻa kehe pea mo fahaaaʻi ʻa e ʻofa ko iá ʻaki hono fafanga ʻEna fanga sipí.

Vakai ki he ngaahi meʻa naʻe hiki ʻi he foʻi haatí ʻi he palakipoé mo e fehuʻi ʻoku hiki he tafaʻaki ʻo e ngaahi meʻa ko iá: “ʻOkú ke ʻofa ʻiate au ʻo laka ange ʻi he ngaahi meʻá ni?” Laineʻi ʻa e foʻi lea kinautolú ni, pea fakaafeʻi ʻa e kau akó ke tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá:

  • Kapau naʻe ʻeke atu ʻe Sīsū e fehuʻi tatau kiate koe, ʻokú ke pehē ko e hā e meʻa ʻe ʻuhinga ki ai ko e “kinautolú ni” ʻi hoʻo moʻuí?

  • Te ke tali fēfē ʻEne fehuʻí?

  • Te ke fakahaaʻi fēfē hoʻo ʻofa ki he ʻEikí?

Sione 21:18–25.

Naʻe tomuʻa kikiteʻi ʻe Sīsū ʻa e mate fakamāʻata ʻa Pitá mo e liliu ʻa Sioné.

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Sione 21:18–21, ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe tomuʻa kikiteʻi ʻe Sīsū ʻi he taimi ʻe motuʻa ai ʻa Pitá te ne “te ke mafao atu [ho] nimá” (veesi 18) pea ʻave ia ki he potu he ʻikai fie ʻalu ki aí. ʻOku angamaheni ʻaki ʻa e tui naʻe mate ʻa Pita hono tutuki. Neongo iá, naʻe pehē naʻe kole ʻe Pita ke tutuki fakahanga ia ki lalo koeʻuhí he naʻá ne fakakaukau ʻoku ʻikai taau ia ke mate ʻi he founga naʻe pekia ai ʻa e Fakamoʻuí (vakai Joseph Fielding Smith Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie, 3 vols. [1954–56], 3:151–52).

Hili ʻene fanongo ki he kikite ko ʻení, naʻe ʻeke ʻe Pita pe ko e hā ʻe hoko ki he ʻAposetolo ko Sioné, ʻa ia foki ʻoku ʻiloa ko Sione ko e ʻOfeiná. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Sione 21:22–23. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi e tali ʻa e Fakamoʻuí kia Pitá.

  • Ko e hā naʻe ʻilo ʻe Pita fekauʻaki mo Sioné?

Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e foʻi lea tatali ʻi he veesi 22 ke moʻui pē ʻi he māmaní. Ko ia ai, ʻe moʻui pē ʻa Sione ʻi he māmaní ko ha tokotaha kuo sino liliu kaeʻoua kuo hoko ʻa e Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa Sīsū Kalaisí. Ko e kakai sino liliú “ko e kakai ia ʻoku nau liliu koeʻuhí ke ʻoua naʻa nau aʻusia ʻa e mamahi ʻo e maté kaeʻoua kuo nau toetuʻu ki he moʻui taʻe-faʻa-maté” (Fakahinohino ki he Folofolá, “Kakai Sino Liliú,” scriptures.lds.org).

  • Fakatatau ki he veesi 22, ko e hā naʻe fie maʻu ʻe Sīsū ke tokanga taha ki ai ʻa Pita kaeʻoua ʻe hohaʻa ki he meʻa ʻe hoko kia Sioné?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Sione 21:24–25. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe fie maʻu ʻe Sione ke ʻilo ʻe he tokotaha kotoa pē ʻi heʻene fakaʻosi ʻene lekootí.

  • Ko e hā naʻe fie maʻu ʻe Sione ke ʻilo ʻe he tokotaha kotoa ʻi heʻene fakaʻosi ʻene lekootí?

Hiki e ngaahi fehuʻi ko ʻení he palakipoé:

Ko e hā ʻa e talanoa, meʻa ne hoko, pe akonaki mei he ngāue fakamatelie ʻa e Fakamoʻuí mei he ngaahi meʻa kotoa naʻe hiki ʻi he tohi ʻa Mātiu, Maʻake, Luke mo Sioné ʻoku lahi taha ʻene uesia koé. Ko e hā hono ʻuhingá?

Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke nau fakalaulauloto ki heʻenau tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení. Mahalo te ke fie tā leʻo siʻi ha hiki tatau ʻo ha himi, hangē ko e “Muimui ʻIate Au” (Ngaahi Himí, fika 57), pea fakangofua ʻa e kau akó ke nau toe vakai ki heʻenau folofolá mo e pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá ke fakamanatuʻi ha ngaahi moʻoni ne nau ʻosi ako. Hili hono ʻoange ha taimi feʻunga, fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke nau omi ki muʻa he kalasí pea vahevahe ʻenau tali ki he ngaahi fehuʻi.

Mahalo te ke fie fakaʻosi ʻaki haʻo fakamoʻoni ki he moʻoni ʻo e ngaahi Fakamatala ki he ngāue fakafaifekau ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he māmaní mo e Fakalelei naʻe hiki ʻe Mātiu, Maʻake, Luke mo Sioné.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Sione 21:1–19. Ko e fekau lahi ʻuluakí

Ki ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo e fepōtalanoaʻaki ʻi he vahaʻa ʻo Sīsū mo Pita hangē ko hono lekooti ʻi he Sione 21, lau ʻa e lea ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani “Ko e Fekau Lahi ʻUluakí”(Ensign pe Liahona, Nōvema 2012, 83 – 85).

Sione 21:22–23. “Tatali ai ke ʻoua keu haʻu”

“Naʻe pehē ʻe he Fakamoʻuí ʻi he konga ki muʻa ʻo ʻEne ngāue fakafaifekau ʻi he māmaní, ‘ʻOku tutuʻu ʻa e niʻihi ʻi heni, ʻe ʻikai te nau kamata ʻa e maté, kaeʻoua ke nau vakai ki he Foha ʻo e Tangatá ʻoku haʻu ʻi hono puleʻangá’ (Mātiu 16:28). Naʻe kikiteʻi ʻe he Kalaisi kuo toetuʻú ʻe hoko ʻa Sione ko e tokotaha te ne fakahoko ʻa e kikite ko iá mo ‘tatali’ ʻi he māmaní kaeʻoua ke Ne toe hāʻele mai (vakai, Sione 21:22–23). ʻOku maʻu ha fakamatala kakato ange ʻo e fepōtalanoaʻaki ko ʻení ʻi he vahaʻa ʻo e Fakamoʻuí mo Pitá, pea mo Sioné ʻi he Tokāteline mo e ngaahi Fuakavá, vahe 7, ʻa ia ‘ko e tatau ʻo e liliu e lekooti naʻe ngaohi mei he kiliʻi manu ʻe Sioné pea fūfuuʻi hake ia kiate Ia pē’ (T&F 7, konga ki he talateú). ʻOku fakamahinoʻi mai ʻe he fakahā ko ʻení naʻe kole ʻa Sione ki he Fakamoʻuí ki ha ‘mālohi ki he maté, koeʻuhí ke u moʻui pea ʻomai ʻa e ngaahi laumālie kiate koe,’ pea naʻe foaki ange ʻe he Fakamoʻuí ha mālohi kia Sione ke moʻui ke aʻu ki he Hāʻele ʻAngaua Maí (vakai, T&F 7:1–3). Ko ia naʻe hoko ai ʻa Sione ko ha tokotaha sino ‘liliu.’ ʻOku liliu ʻa e kakai peheé koeʻuhí ke ʻoua naʻa nau aʻusia ʻa e mamahi ʻo e maté kaeʻoua kuo nau toetuʻu ki he moʻui taʻe-faʻa-maté’ (Fakahinohino ki he Folofolá ‘Kakai Sino Liliú’; scriptures.lds.org). Ke maʻu ha fakamatala lahi ange ʻi he kakai sino liliú, vakai ki he 3 Nīfai 28: 4–40, ʻa ia ʻokú ne fakapapauʻi mai kuo aʻusia ʻe he kau ākonga Nīfai ʻa e liliu tatau pē naʻe fai ʻe Sioné (vakai 3 Nīfai 28:6)” (New Testament Student Manual [Church Educational System manual, 2014], [00]).

Naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi Sune 1831 naʻe kei ngāue fakafaifekau ʻa sione ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga ʻe hongofulu naʻe molé [vakai History of the Church, 1:176]. Fakatokangaʻi ange ʻa e fakamatala ko ʻení, ʻoku teʻeki ke tau ʻilo e meʻa pau naʻe hoko ʻi he ngāue fakafaifekau ʻa Sione ko ha tokotaha liliú. ʻOku ʻikai fakapotopoto ke fakamahamahalo ki he feituʻu ʻoku ʻi ai ʻa Sioné pe ko ʻene ngaahi lavameʻá.