Laipelí
Lēsoni 27: Siosefa Sāmita—Mātiu; Mātiu 24


Lēsoni 27

Siosefa Sāmita—Mātiu; Mātiu 24

Talateú

Naʻe kikiteʻi ʻe Sīsū Kalaisi hono fakaʻauha ʻo Selusalema mo e temipalé. Naʻá Ne fakahā e ngaahi fakaʻilonga ʻo ʻEne Hāʻele ʻAngaua Maí pea fakahinohinoʻi ʻa e kau māʻoniʻoní ke nau tokanga mo mateuteu ki he ʻaho ko iá.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Siosefa Sāmita—Mātiu 1:1–20

Ko hono kikiteʻi ʻo e fakaʻauha ʻo Selusalemá mo e temipalé

ʻĪmisi
The Second Coming

Fakaʻaliʻali e fakatātā Ko e Hāʻele ʻAngauá (Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí [2009], fika 66; vakai foki LDS.org). Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi ʻoku nau maʻu fekauʻaki mo e Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa Sīsū Kalaisí pea mo hiki ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá. ʻOua naʻá ke feinga ke tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he taimí ni. Fakaafeʻi e kau akó ke nau fekumi ki ha ngaahi tali ʻi heʻenau ako ʻa e Siosefa Sāmita—Mātiu.

Fakamahinoʻi ange ko e Siosefa Sāmita—Mātiu ʻa e Liliu ʻa Siosefa Sāmita ʻo e Mātiu 23:39 mo e Mātiu 24. Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Siosefa Sāmita—Mātiu 1:1–3 ʻaki hano fakamatalaʻi ange, ʻi he akonaki ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he temipale ʻo Selusalemá, naʻe mahino ki Heʻene kau ākongá te Ne toe foki mai ki māmani. Naʻe mavahe leva ʻa Sīsū meí he temipalé, pea haʻu kiate Ia ʻa ʻEne kau ākongá, ʻo fie maʻu ke ʻilo lahi ange fekauʻaki mo e taimi ʻe fakaʻauha ai ʻa e temipalé.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Siosefa Sāmita—Mātiu 1:4. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo fekumi ki he fehuʻi ʻe ua ne ʻeke ʻe he kau ākongá kia Sīsū ʻi he Moʻunga ʻo e ʻŌlivé. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lipooti ʻa e meʻa ne nau ʻiló, pea hiki ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé:

  1. ʻE fakaʻauha fakakū nai ʻa Selusalemá pea mo e temipalé?

  2. Ko e hā e fakaʻilonga ʻo e Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa Sīsū Kalaisí pea mo hono fakaʻauha ʻo e kau fai angahalá?

Fakamatalaʻi ange naʻe fakahoko ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e ʻuluaki fehuʻí ʻi he veesi 5–21, pea ko e tali ʻo e fehuʻi fika uá ʻoku maʻu ʻi he veesi 21–55. Vahevahe tautau toko ua e kau akó. Fakahinohinoʻi kinautolu ke nau lau leʻolahi mo honau hoá ʻa e Siosefa Sāmita—Mātiu 1:5-12, pea kumi e ngaahi fakaʻilonga naʻe fekauʻaki mo hono fakaʻauha ʻo Selusalema mo e temipalé. Kole ki he kau akó ke lipooti e meʻa ʻoku nau maʻú.

  • Neongo naʻe pehē ʻe Sīsū ʻe mamahi ʻEne kau ākongá ʻi he taimi ko iá, ko e hā naʻá Ne folofola fekauʻaki mo kinautolu te nau “tuʻu maʻu ʻo ʻikai vaivaí”? (veesi 11)

  • Ko e hā e tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he veesi 11? (ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, ka ʻoku totonu ke nau fakatokangaʻi e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Kapau te tau tuʻumaʻu pea ʻikai vaivai, ʻe fakamoʻui leva kitautolu. ʻI hono fakaʻaongaʻi e ngaahi lea ʻa e kau akó, tohi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e tuʻu maʻu pea ʻoua naʻa ikunaʻi? (ʻOku fokotuʻu mai ʻe he tuʻu maʻu ʻa e malava ke ngāue, mālohi, taʻeueʻia mo taʻeulungia.)

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó e ʻuhinga ʻo e foʻi lea fakamoʻui ʻi he veesi 11, fakamatalaʻi ange ʻi heʻetau tuʻu maʻú, mahalo he ʻikai lava ke fakamoʻui kitautolu mei he faingataʻá, ka ʻe iku pē ʻo fakamoʻui kitautolu ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e palakalafi ko ʻení. Kole ki he kalasí ke nau fanongo ki he founga naʻe fakahaofi ai ʻa kinautolu ʻoku tuʻu maʻu ʻi he talangofua ki he faleʻi ʻa e Fakamoʻuí:

ʻOku tau ako mei he Siosefa Sāmita—Mātiu 1:13–18 naʻe fakatokanga ʻa Sīsū ki Heʻene kau ākongá ke nau mateuteu ke hola ki he ngaahi moʻungá kae ʻoua ʻe foki ki honau ngaahi ʻapí koeʻuhí ʻe ʻohofi mo fakaʻauha ʻa Selusalema. Naʻá ne kikiteʻi ko e faingataʻa ʻo e ngaahi ʻaho ko iá ko e kovi taha ia kuo aʻusia ʻe ʻIsilelí. ʻI he T.S. 70, fakafuofua ki ha taʻu ʻe 40 hili hono folofola ʻaki ʻe Sīsū ʻa e ngaahi leá ni, ne ʻākoloʻi ʻe he kau Lomá ʻa Selusalema pea tāmateʻi ai ha kau Siu ʻe lauimiliona. Naʻe fakaʻauha ʻa e temipalé, pea naʻe ʻikai ha foʻi maka ʻe toe ʻi ha funga maka kehe— ʻo hangē ko ia naʻe kikiteʻi ʻe he Fakamoʻuí (vakai, Mātiu 24:2). Neongo ia, naʻe hola ʻa kinautolu ne tokanga ki he fakatokanga ʻa Sīsuú ʻo malu ki Pela, ko ha kolo naʻe meimei maile ʻe 50 ki he tokelau hahake ʻo Selusalemá (vakai, Bible Dictionary, “Pella”).

  • ʻOku fakatātaaʻi fēfē ʻe he aʻusia ʻa e kau Siú ʻa e mahuʻinga ʻo e tuʻu maʻu ʻi he talangofua ki he folofola ʻa e Fakamoʻuí?

  • Ko e fē ha taimi kuo tāpuekina ai koe ʻi hoʻo tuʻumaʻu ʻi hono tauhi e ngaahi fekaú?

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Sāmita—Mātiu1:19–20 ʻaki hano fakamatalaʻi ange neongo ne faingataʻaʻia ʻa e kau Siú ʻi ha mamahi lahi, naʻe kikiteʻi ʻe Sīsū ʻe fakatolonga kinautolu koeʻuhí ko ʻenau fuakava mo e ʻOtuá.

Siosefa Sāmita—Mātiu 1:21–37

Naʻe kikiteʻi ʻe Sīsū e ngaahi fakaʻilonga ʻo ʻEne Hāʻele ʻAngaua Maí.

Fakamatalaʻi ange naʻe ʻikai ngata pē hono fakamatalaʻi ʻo e ngaahi fakaʻilongá ko ha fakatokanga ki hono fakaʻauha ʻo Selusalemá, naʻe tali ʻe he Fakamoʻuí ʻa e fehuʻi hono uá ʻo ʻEne kau ākongá ʻaki ʻEne kikiteʻi e ngaahi fakaʻilonga ʻo kau ki Heʻene Hāʻele ʻAngaua Maí.

Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Siosefa Sāmita-Mātiu 1:21–23 . Fakaafeʻi e kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo fekumi ki he ʻuhinga naʻe fakahā ai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ngaahi fakaʻilonga ʻo ʻEne Hāʻele ʻAngaua Maí.

  • Ko e hā ʻoku tokoni ai ki he kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí ke ʻilo e ngaahi fakaʻilonga ʻokú ne fakahā mai ʻa e Hāʻele ʻAngauá?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Siosefa Sāmita—Mātiu 1:24–26. Fakaafeʻi e kalasí ke kumi e founga ʻe hā mai ai ʻa e Fakamoʻuí ʻi Heʻene Hāʻele ʻAngaua Maí.

  • ʻE fēfē ʻa e hā mai ʻa e Fakamoʻuí ʻi Hʻene Hāʻele ʻAngaua Maí?

  • ʻE tokoni fēfē hono ʻiloʻi ʻení ki he kakai kuo filí ke fakaʻehiʻehi mei hono kākāʻí?

Fakaafeʻi e kau akó ke lau fakalongolongo ʻa e Siosefa Sāmita—Mātiu 1:27–31, ʻo kumi e ngaahi fakaʻilonga ʻe hoko kimuʻa e Hāʻele ʻAngaua Maí.

  • Ko e hā e ngaahi faingataʻa ʻe fehangahangai mo e kakaí kimuʻa e Hāʻele ʻAngaua Maí?

  • Fakatatau ki he veesi 27 mo e 31, ko e hā ha ngaahi fakaʻilonga fakatupu ʻamanaki ʻe hoko kimuʻa e Hāʻele ʻAngaua Maí? (ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, ka ʻoku totonu ke ʻilo ʻa e moʻoni ko ʻení: ʻE tānaki mai ʻa e kakai fili ʻa e ʻEikí pea ʻe malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻi he māmaní kotoa kimuʻa e Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa Sīsū Kalaisí.)

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku tau mamata ai ki hono fakahoko ʻo e kikite ko ʻení?

Fakamatalaʻi ange ʻoku fakamatalaʻi mai ʻe he Siosefa Sāmita—Mātiu 1:32–36 ha ngaahi fakaʻilonga makehe fekauʻaki mo e Hāʻele ʻAngaua Maí.

Fakamanatu ki he kau akó e fakatokanga ʻa e Fakamoʻuí ʻe feinga ʻa e kau Kalaisi loí mo e kau palōfita loí ke “kākaaʻi ʻa e kakai filí” ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. (veesi 22). Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Siosefa Sāmita—Mātiu 1:37 . Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi ki he founga ʻe lava ai e kakai kuo filí ʻo fakaʻehiʻehi mei hono kākāʻi kinautolú.

  • ʻE lava fēfē e kakai filí ʻo fakaʻehiʻehi mei hono kākāʻi kinautolú?

  • Ko e hā e tefitoʻi moʻoni ʻoku tau lava ʻo ako mei he veesi ko ʻení? (ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, ka ʻoku totonu ke nau fakatokangaʻi e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Kapau te tau mataʻikoloa ʻaki e folofola ʻa e ʻEikí, he ʻikai leva ke kākaaʻi kitautolu. Tohi e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó e tefitoʻi moʻoni ko ʻení, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

ʻĪmisi
Elder M. Russell Ballard

“Hili ha ngaahi taʻu, naʻe haʻu ha taha ʻo e kau faifekau lelei ne ngāue fakataha mo au ʻi he taimi ne u hoko ai ko ha palesiteni fakamisiona ʻi Tolonitoó [Kānata] ʻo ʻaʻahi mai kiate au. Naʻá ku fehuʻi ange, ‘ʻEletā, ko e hā ha meʻa te u tokoni atu ai?’

Naʻá ne pehē mai, “‘Palesiteni, ʻoku ou tui ʻoku fakaʻau ke mole ʻeku fakamoʻoní.’

“Ne ʻikai ke u tui ki ai. Ne u fehuʻi ange pe ʻoku malava fēfē ke hoko iá.

“‘Naʻá ne pehē mai, ʻKo e fuofua taimi ia naʻá ku lau ai ha tohi fakafepakiʻi ʻo e Māmongá. ‘ʻOku ʻi ai haʻaku ngaahi fehuʻi, ka ʻoku ʻikai ha taha ke ne tali mai. ʻOku ou puputuʻu, pea ʻoku ou tui ʻoku fakaʻau ke mole ʻeku fakamoʻon’” (“When Shall These Things Be?” Ensign, Dec. 1996, 60).

Kole ki he kau akó ke fakalaulauloto pe kuo nau aʻusia, pe ko ha taha ʻoku nau ʻilo, ha meʻa ʻoku meimei tatau mo e meʻa naʻe aʻusia ʻe he tokotaha ne hoko ko ha faifekau ko ʻení.

  • Ko e hā haʻo faleʻi ‘e fai ki ha taha ʻi he tūkunga ko ʻení? Ko e hā hono ʻuhingá?

Fakaafeʻi ha tokotaha ke hoko atu hono lau e fakamatala ʻa ʻEletā Pālati:

“Naʻá ku ʻeke ange pe ko e hā ʻene ngaahi fehuʻí, peá ne fakahā mai. Ko e ngaahi meʻa angamaheni ʻo hono fakafepakiʻi ʻo e Siasí, ka naʻá ku fie maʻu ha kiʻi taimi ke tānaki fakataha ʻa e ngaahi nāunaú kae lava ke u ʻoange ʻa e ngaahi tali naʻe mahuʻingamālié. Ko ia ne ma fokotuʻutuʻu haʻane ʻapoinimeni ki ha ʻaho ʻe 10 mei ai, pea ko e taimi ia ne u talaange ki ai te u taliange kotoa ʻene ngaahi fehuʻí. ʻI heʻene kamata ke mavahé, naʻá ku taʻofi ia.

Ne u pehēange, ʻʻEletā, kuó ke fai mai ha ngaahi fehuʻi lahi kiate au he ʻahó ni.’ ‘Taimi ní ʻoku ʻi ai ʻeku fehuʻi ʻe taha kiate koe.’

“‘ ʻIo, Palesiteni?’

“‘Ko e hā hono fuoloa hoʻo taʻe lau e Tohi ʻa Molomoná?’ Ko ʻeku fehuʻí ia.

“Naʻá ne hanga ki lalo. Naʻá ne sio hifo ki he falikí ʻi ha taimi nounou. Hili iá naʻá ne sio mai kiate au. Naʻá ne vete hia mai, ‘Kuo fuʻu fuoloa, Palesiteni.’

Ne u pehē ange, “‘Sai pē.’ ‘Kuó ke ʻomi e ngāue ke u faí. Sai pē ko ʻena kuó u ʻoatu hoʻo ngāue ke fai. ʻOku ou loto ke ke palōmesi mai kiate au te ke lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻoua toe siʻi hifo he houa ʻe tahá ʻi he ʻaho kotoa pē ʻi he vahaʻataimi ko ʻení mo ʻeta ʻapoinimeni ka hokó.’ Naʻá ne loto fiemālie ke ne fai ia.

“Hili ha ʻaho ʻe hongofulu mei ai, naʻá ne foki mai ki hoku ʻōfisí, pea ne u mateuteu. Ne u toʻo hake ʻeku pepá ke kamata hono tali ʻene ngaahi fehuʻí, ka naʻá ne taʻofi mai au.

Naʻá ne pehē mai, “‘Palesiteni, ʻoku ʻikai fie maʻu ia.’ Peá ne fakamatala mai leva ʻo pehē: ʻʻOku ou ʻilo ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku ou ʻilo ko Siosefa Sāmitá ko e palōfita ʻa e ʻOtuá.

Ne u pehē ange, “‘Sai, fakaʻofoʻofa ia.’ ‘Ka te ke maʻu pē ʻa e tali ki hoʻo ngaahi fehuʻí. Naʻá ku ngāue fuoloa ʻi he meʻá ni, ko ia tangutu pē hena ʻo fanongo.’

“Pea ko ia ne u tali kotoa ʻene ngaahi fehuʻí peá u fehuʻi ange leva, ‘ʻEletā, ko e hā e meʻa kuó ke ako mei he meʻá ni?’

“Peá ne pehē, ‘Tuku ke tau foaki ki he ʻEikí ʻa e taimi tatau’” (“When Shall These Things Be?” 60).

  • ʻOku fakatātaaʻi fēfē ʻe he aʻusia ko ʻení ʻa e tefitoʻi moʻoni ne tau ʻilo ʻi he veesi 37?

  • Kuo tāpuekina fēfē koe ʻi hoʻo mataʻikoloaʻaki ʻa e folofola ʻa e ʻEikí?

Siosefa Sāmita—Mātiu 1:38-55

ʻOku fakahinohinoʻi ʻe Sīsū ʻEne kau ākongá ʻi he teuteu ki Heʻene Hāʻele ʻAngaua Maí

Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Sīsū ha talanoa fakatātā, ke fakahinohino ʻEne kau ākongá ʻi hono mataʻikoloaʻaki ʻEne folofolá mo mateuteu ki Heʻene Hāʻele ʻAngaua Maí.

Vahevahe e kau akó ke nau tauhoa. Kole ki ha tokotaha ako ʻi he hoa takitaha ke ako ʻa e Siosefa Sāmita—Mātiu 1:38–46 pea ako ʻe he tokotaha ako ʻe tahá ʻa e Siosefa Sāmita—Mātiu 1:47–54. Fakaafeʻi e kau akó ke kumi e ngaahi tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he ngaahi veesi kuo vaheʻi angé pea tohiʻi hifo kinautolu.

Hili ha taimi feʻunga, kole ki he kau akó ke fakamatalaʻi fakanounou ʻa e ngaahi talanoa fakatātā ne nau lau ki honau ngaahi hoá pea aleaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ha ngaahi moʻoni naʻá ke ʻiloʻí?

  • Naʻe fakatatau fēfē ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení ʻi he ngaahi veesi naʻá ke akó?

Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau lipooti e ngaahi meʻa ne nau ʻiló, ʻa ia ʻe lava ke kau ai ʻa e ngaahi meʻá ni: Ko e Tamai Hēvaní pē ʻokú Ne ʻafioʻi e taimi ʻe hoko mai ai ʻa e Hāʻele ʻAngauá. Kapau te tau tokanga ki he ngaahi fakaʻilongá mo talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí, te tau toki mateuteu leva ki he Hāʻele ʻAngaua Maí.

Toe vakaiʻi ʻa e ngaahi moʻoni ne maʻu ʻi he Siosefa Sāmita— Mātiu, pea kole ki he kau akó ke nau fakakaukauʻi ha founga ʻe tokoni ai e ngaahi moʻoni ko ʻení ke tali e ngaahi fehuʻi ne nau tohi ʻi he kamataʻanga ʻo e lēsoní. Poupouʻi kinautolu ke nau fakamoʻoniʻi ʻe ngaahi moʻoni ne nau akó.

Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Tālini H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: (kapau ʻe lava, ʻai ha ngaahi tatau ke tufa ki he kau akó):

ʻĪmisi
Elder Dallin H. Oaks

“Fēfē kapau ko e ʻaho ʻo ʻEne hāʻele maí ko ʻapongipongi? Kapau naʻa tau ʻilo te tau feʻiloaki mo e ʻEikí ʻapongipongi—tuʻunga ʻi haʻatau mate vave pe ko Haʻane hāʻele fakatuʻupakē mai—ko e hā te tau fai he ʻaho ní? Ko e hā ha vetehia te tau fai? Ko e hā ha ngaahi angafai te tau tuku? Ko e hā ha ngaahi moʻua te tau totongi? Ko e hā ha ngaahi fakamolemole te tau fai? Ko e hā ha ngaahi fakamoʻoni te tau fai?”

“Kapau ʻoku tau lava ʻo fai ʻa e ngaahi meʻá ni, ko e hā ʻoku ʻikai fai ai he taimi ní?” (“Preparation for the Second Coming,” Ensign or Liahona, May 2004, 9).

Fakaafeʻi e kau akó ke nau hiki ha tali ki he fehuʻi ko ʻení: Kapau naʻá ku ʻiloʻi te u fetaulaki mo e Fakamoʻuí ʻapongipongi, ko e hā te u liliu he ʻaho ní? Poupouʻi kinautolu ke nau moʻui ʻaki e meʻa ne nau tohí.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Siosefa Sāmita—Mātiu 1:11. “Ka ko ia ia ʻe tuʻu maʻu ʻo ʻikai vaivaí”

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ʻuhinga ʻo e pehē tuʻu maʻú:

“ʻOku ngāue ʻaki ʻa e foʻi lea ‘tuʻu maʻu’ ke fokotuʻu mai ha tuʻunga pau, mālohi mo tuʻu maʻu, taʻeueʻia mo pau (Oxford English Dictionary Online, 2nd ed. [1989], “Steadfast”). … Ko ha taha ʻoku tuʻu maʻu mo taʻeueʻiá ʻoku fefeka, mālohi, loto fakapapau, malu moʻoni, pea ʻoku taʻe malava ke ne tafoki mei ha tefitoʻi taumuʻa pe misiona” (“Steadfast and Immovable: Always Abounding in Good Works,” New Era, Jan. 2008, 2).

Naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí: “Ka ko ia ia ʻe tuʻu maʻu ʻo ʻikai vaivaí, ʻe fakamoʻui ia” (Siosefa Sāmita—Mātiu 1:11). ʻOku ʻikai ʻuhinga e fakahaofí ke fakahaofi mei he ngaahi faingataʻa kotoa pē. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá:

“Ko e fakakaukau hala ia ʻa e pehē ʻe hao ʻa e Kaingalotú mei he ngaahi fakamāú kotoa, kae mamahi ʻa e kau angahalá; pea he ʻoku moʻulaloa ʻa e kakano kotoa pē ki he mamahí, pea naʻa mo e ʻkau māʻoniʻoní foki he ʻikai te nau meimei hao;’…ʻe kei ʻi ai pē ha kakai māʻoniʻoni ʻe niʻihi ʻe moʻulaloa ki he mahamahakí, ki he ngaahi meʻa fakamamahí, mo e alā meʻa pehē, koeʻuhí ko e vaivai ʻo e kakanó, neongo ia ʻe kei fakahaofi kinautolu ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (in History of the Church, 4:11; vakai foki, Journals, Volume 1: 1832–1839, vol. 1 of the Journals series of The Joseph Smith Papers, ed. Dean C. Jessee, Ronald K. Esplin, and Richard Lyman Bushman [2008], 352–53).

Siosefa Sāmita—Mātiu 1:22. “ʻE tuʻu hake foki ʻa e kau Kalaisi loí, mo e kau palōfita loí”

ʻOku ʻuhinga ʻa e foʻi lea “kau Kalaisi loi” mo e “kau palōfita loí” ki ha taha pē — ʻi loto pe ʻi tuʻa ʻi he Siasí — ʻokú ne pehē ʻoku lea maʻae ʻEikí taʻe ʻi ai ha mafai pe ʻokú ne poupouʻi ʻa e ngaahi akonaki ʻoku fehangahangai mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí. ʻE lava foki ke hoko e founga hala ʻo e lotú ko ha Kalaisi loi (vakai, Bruce R. McConkie, The Millennial Messiah[1982], 48). ʻOku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “kakai kuo fili fakatatau ki he fuakavá” ʻi he veesi 22 ki he kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ʻongo foʻi lea “kau Kalaisi loi” mo e “kau Palōfita loi”:

“ʻI he taimi ʻoku tau fakakaukau ai ki he kau palōfita loí mo e kau akonaki loí, ʻoku tau faʻa fakahehema ke fakakaukau kiate kinautolu ʻoku nau taukaveʻí ha tokāteline ʻoku mahino ʻene halá pe pehē ʻoku maʻu mafai ke akoʻi e ongoongolelei moʻoni ʻo Kalaisí ʻo fakatatau ki he fakaʻuhinga pē ʻanautolú. ʻOku tau faʻa fakakaukau ʻoku fekauʻaki ʻa e niʻihi fakafoʻituitui peheé mo ha fanga kiʻi kulupu ʻi he ngaahi fakangatangata ʻo e sosaietí. Neongo iá, ʻoku ou toe fakaongo atu: ʻoku ʻi ai ha kau palōfita loi mo ha kau akonaki loi ʻoku nau maʻu pe tala ʻoku nau kau ki he Siasí. ʻOku ʻi ai ʻa kinautolu, ʻoku ʻikai ha mafai, ʻoku nau pehē ʻoku poupouʻi ʻe he Siasí ʻa ʻenau ngaahi nāunaú mo e ngaahi ngāué. Tokanga ki he ngaahi meʻa peheé” (“Beware of False Prophets and False Teachers,” Ensign, Nov. 1999, 62).

Siosefa Sāmita—Mātiu 1:22. “Kapau ʻe lava, te nau kākaaʻi ʻa e kakai filí”

Naʻe fai ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita ha fakatokanga ki he kāingalotu ʻo e Siasí:

“He ʻikai te tau lava ʻo tali ha meʻa ʻo pehē kuo fakamafaiʻi, ka ko e meʻa pē ko ia ʻoku ʻomi hangatonu ʻi he ngaahi founga kuo tuʻutuʻuní, pea kau ai hono fokotuʻutuʻu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻa ia ko e founga ia kuo tuʻutuʻuni ʻe he ʻOtuá ʻe fakahā mai ai Hono finangaló mo ʻEne fakakaukaú ki he māmaní.

“…Pea ko e taimi ʻoku sio ai ʻa e niʻihi fakafoʻituitui ko iá ki ha maʻuʻanga tokoni kehe, ko e momeniti ia ʻoku nau tuku tauʻatāina kinautolu ki he olopoto ʻo e ivi tākiekina ʻo Sētané, pea ʻoatu kinautolu ke hoko ko e kau tamaioʻeiki ʻa e tēvoló; kuo nau hē mei he founga totonu ʻa ia ʻoku maʻu ai e fiefia ʻo e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga Fakataulaʻeikí; ʻoku nau hopo ki tuʻa ki he vaivaiʻanga ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, pea kuo nau ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki. ʻI hoʻo sio pē ki ha tangata ʻoku tuʻu hake ʻo tala kuó ne ma ʻu ha fakahā fakahangatonu mei he ʻEiki ki he Siasí, ʻo ʻikai kau ai ʻa e tuʻutuʻuní mo e founga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, te ke lava ʻo lau ia ko ha tokotaha kākā” (Gospel Doctrine, 5th ed. [1939], 42).