Laipelí
Lēsoni 135: Hepelū 1–4


Lēsoni 135

Hepelū 1–4

Talateú

Naʻe akoʻi ʻe Paula e Kāingalotú fekauʻaki mo e natula moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻá ne akoʻi foki kinautolu fekauʻaki mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí pea mo e niʻihi ʻo e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu koeʻuhí ko e Fakaleleí. Naʻe vahevahe ʻe Paula e ʻausia ʻa e kau ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá ʻi heʻenau hē ʻi he toafá ke akoʻi e Kāingalotú ʻi he meʻa kuo pau ke nau fai ke hū ki he mālōlōʻanga ʻo e ʻEikí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Hepelū 1

Ko e akonaki ʻa Paula fekauʻaki mo e natula ʻo Sīsū Kalaisí

Lau leʻolahi ʻa e ngaahi tūkunga ko ʻení:

  1. ʻOku foʻi ha finemui ʻi hono ui maʻu pē ia ko e kiʻi taʻahine “leleí” koeʻuhí ʻoku ʻikai ke kau fakataha mo hono kaungāmeʻá ʻi ha niʻihi ʻo ʻenau ngaahi ʻekitivitií. ʻOkú ne fakakaukau ke tuku hifo ʻene ngaahi tuʻunga moʻuí ke kau ki he kulupú.

  2. ʻOku fakatokangaʻi ʻe ha talavou ngāue fakafaifekau taimi kakato ʻoku faingataʻa ange e ngāue fakafaifekaú ʻi he meʻa naʻe ʻamanaki ki aí, pea ʻokú ne fakakaukau ke foki ki ʻapi.

  • Ko e hā ʻoku faitatau ai ʻa e ongo tūkunga ko ʻení?

  • Ko e hā ha ngaahi ʻuhinga ʻe niʻihi ʻoku foʻi ai ʻa e kakaí ʻi heʻenau feinga ke fai ʻa e meʻa ʻoku nau ʻilo ʻoku totonú?

Fakafeʻiloaki nounou ʻa e tohi ʻa Hepeluú ʻaki hano fakamatalaʻi ange, naʻe ʻikai toe kau atu ha niʻihi ʻo e kau papi ului ʻo e kakai Siú (ʻuhinga ki he kakai Hepeluú) ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Siasí koeʻuhí ko e mālohi ʻa e ngaahi fakatangá pea foki ki heʻenau ngaahi founga angamaheni ʻo e lotu faka-Siú, ʻa ia naʻe ʻikai kau ai ha tui kia Sīsū Kalaisí (vakai, Hepelū 10:25, 38–39). Naʻe hiki ʻe Paula ʻa e tohi ko ʻení ke poupouʻi e kāingalotu ko ʻeni ʻo e Siasí ke nau tauhi faivelenga kia Sīsū Kalaisi.

Fakaafeʻi e kau akó ke kumi ha foʻi moʻoni ʻi heʻenau ako e tohi ʻa Hepelū te ne lava ʻo tokoniʻi kinautolu ke nau tauhi faivelenga kia Kalaisi ʻi he taimi ʻoku nau ongoʻi foʻi aí.

Fakaafeʻi e kau akó ke lau fakalongolongo e Hepelū 1:1–3, 10, ʻo kumi e ngaahi tokāteline naʻe akoʻi ʻe Paula ki he Kāingalotu Siú fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí.

Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke tohi ʻi he palakipoé ʻa e ngaahi moʻoni ne nau ʻiló. (Mahalo ʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, kae fakapapauʻi ʻoku hiki ʻi he palakipoé ʻa e ngaahi fakamatala ʻoku tatau mo e ngaahi moʻoni ko ʻení:

Naʻe fakatupu ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e langí mo e māmaní (vakai, Hepelū 1:2, 10).

ʻOku folofola ʻa Sīsū Kalaisi maʻá e Tamaí (vakai, Hepelū 1:2).

Ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻea ʻo e Tamaí (vakai, Hepelū 1:2).

Ko Sīsū Kalaisi ʻa e tatau ʻaupito ʻo e Tamaí (vakai, Hepelū 1:3).

ʻOku poupou hake ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e ngaahi meʻa kotoa ʻaki ʻEne folofola mālohí (vakai, Hepelū 1:3).

ʻOku totongi ʻe Sīsū Kalaisi ʻetau ngaahi angahalá (vakai, Hepelū 1:3).

ʻOku nofo ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he nima toʻomataʻu ʻo e Tamaí (vakai, Hepelū 1:3).

Mahalo ʻe fie maʻu ke ke fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “tatau ʻaupito ʻo e Tamaí” ki he fakafōtunga fakaesino mo fakalaumālie fakatouʻosi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e Tamai Hēvaní pea maʻu Hono ʻulungaanga faka-ʻOtuá, pea ʻoku fakahaaʻi ʻe he kupuʻi lea “poupou hake ʻa e meʻa kotoa pē ʻaki ʻene folofola mālohí” ʻa e mālohi ʻo Sīsū Kalaisí.

  • ʻE tokoniʻi fēfē hono ʻiloʻi e ngaahi moʻoni ko ʻení ki ha tokotaha ʻoku fāinga ke tauhi faivelenga kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí?

Fakaafeʻi e kau akó ke fakalaulauloto pe ko fē ʻi he ngaahi moʻoni ko ʻení ʻe ʻaonga kiate kinautolú kapau ʻoku ʻahiʻahiʻi kinautolu ke tafoki mei hono fai e finangalo ʻo e ʻEikí.

Fakamatalaʻi ange ko ha kaveinga ʻe taha ʻi he tohi ʻa Hepeluú ko e māʻolunga taha ʻa Sīsū Kalaisí. Hangē ko ʻení, naʻe fakahaaʻi ʻe Paula ʻi he Hepelū 1:4–14, ʻoku maʻongoʻonga ange ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he kau ʻāngeló. Naʻá ne hoko atu ʻi he ngaahi vahe hoko aí, ke fakahaaʻi e fungani mo e māʻolunga taha ʻa Kalaisí.

  • ʻE tokoni fēfē hono ʻiloʻi ʻoku maʻongoʻonga ange ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he meʻa kotoa peé ki ha tokotaha ʻoku fāinga ke tauhi faivelenga kiate Ia?

Poupouʻi e kau akó ke hokohoko atu hono kumi e kaveinga ko ʻení ʻi heʻenau ako e toenga ʻo e tohi ʻa Hepeluú.

Hepelū 2

Ko e akoʻi ʻe Paula ko Sīsū Kalaisi ʻa e Kapiteni ʻo hotau fakamoʻuí

Kole ki he kau akó ke fakakaukau ki he founga te nau fili ʻaki ha kapiteni pe taki ki ha ngaahi timi pe kulupu kehekehe te nau ala kau ki ai (hangē ko e sipotí, tipeití, tulamá, pe ko e ngaahi kalapu ʻa e akó).

  • Ko e hā ha ngaahi ʻulungaanga te ke fekumi ki ai ʻi hono fili ha kapiteni pe taki?

Fakamatalaʻi ange naʻe fakamatala lahi ange ʻa Paula ʻi he Hepelū 2, fekauʻaki mo e natula mo e tuʻunga ʻo Sīsū Kalaisí ki he kau Siu ne uluí ke tokoni ke nau sio ki he ʻuhinga ʻoku totonu ke nau hokohoko atu ai ke muimui ʻia Sīsū Kalaisí. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Hepelū 2:10. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e founga naʻe fakamatalaʻi ai ʻe Paula ʻa Sīsū Kalaisí.

  • Ko e hā ʻoku kapiteni ai ʻa Sīsū Kalaisí? (Hiki ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: Ko Sīsū Kalaisi ʻa e Kapiteni ʻo hotau fakamoʻuí.)

  • Ko e hā e founga ʻoku hoko ai ʻa Sīsū Kalaisi ko e kapiteni ʻo hotau fakamoʻuí?

Vahevahe e kau akó ke tauhoa, pea vahe ki ha tokotaha ako ke lau e Hepelū 2:8–13 pea lau ʻe he tokotaha ako ʻe taha e Hepelū 2:14–18. Fakaafeʻi e kau akó ke kumi e ngaahi kupuʻi lea ʻokú ne fakamatalaʻi e ʻuhinga naʻe feʻunga ai ʻa e Fakamoʻuí ke hoko ko e Kapiteni ʻo hotau fakamoʻuí. (Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga e kupuʻi lea “ke fai ʻa e fakalelei koeʻuhí ko e ngaahi angahala ʻa e kakaí” ʻi he veesi 17 ki he huhuʻi ʻe Kalaisi ʻetau ngaahi angahalá, ʻo fakangofua ai kitautolu ke fakamolemoleʻi, pe ʻomi ki ha vā fetuʻutaki uouangataha mo e Tamai Hēvaní.)

Hili ha taimi feʻunga, kole ki he kau akó ke lipooti ki honau hoá e meʻa ne nau maʻú. Hili ia, fehuʻi ange leva ki he kalasí:

  • Fakatatau ki he veesi 9, ko e hā naʻe fai ʻe Sīsū Kalaisi maʻá e kakai kotoa pē?

  • Fakatatau ki he veesi 14, ko hai naʻe ikunaʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻi Heʻene Fakaleleí?

Fakamahinoʻi ange naʻe ʻikai ʻuhinga pē ʻa Paula ki he Fakamoʻuí ko e Kapiteni ʻo hotau fakamoʻuí, ka naʻá ne ui foki Ia ko e “taulaʻeiki lahi ʻaloʻofa mo angatonu” (veesi 17). Naʻe fakatatau ʻe Paula ʻa Sīsū Kalaisi ki ha taulaʻeiki lahi Siu koeʻuhí naʻe lau ʻa e taulaʻeiki lahí ko ha fakalaloa ʻi he vahaʻa ʻo e kakaí mo e ʻOtuá.

  • Fakatatau ki he veesi 17, ko e hā naʻá ne fakaʻatā ʻa Sīsū Kalaisi ke hoko ko e taulaʻeiki lahi ʻaloʻofa mo angatonú?

  • Fakatatau ki he veesi 18, ko e hā hono ʻuhinga ʻoku lava ai ʻa e Fakamoʻuí ke tokoniʻi kitautolú? (Vakai foki, ʻAlamā 7:11–13.)

Fakamatalaʻi ange naʻe ʻomi ʻe Paula ha fakakaukau lahi ange ʻi he Hepelū 4:14–16 ki heʻene akonaki fekauʻaki mo e founga ʻoku hoko ai e Fakamoʻuí ko e taulaʻeiki lahi ʻaloʻofa mo angatonú. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e ngaahi veesi ko ʻení. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa ʻokú ne ʻai ʻa Sīsū Kalaisi ko ha taulaʻeiki lahi leleí. Fakaafeʻi e kau akó ke lipooti e meʻa ʻoku nau maʻú.

  • Fakatefito ʻi he meʻa naʻá ke ako mei he Hepelū 2:14–18 mo e 4:14–16, ko e hā ʻoku malava ai ke mahino lelei kitautolu kia Sīsū Kalaisí pea mo kaungā mamahi ʻi hotau ngaahi vaivaí mo e fehalākí? (Tokoni ki he kau akó ke ʻiloʻi ʻa e moʻoni ko ʻení: Koeʻuhí naʻe mamahi ʻa Sīsū Kalaisi pea ʻahiʻahiʻi ʻi he meʻa kotoa pē, ʻokú Ne maʻu ha mahino lelei kiate kitautolu pea lava ke tokoniʻi kitautolu ʻi he taimi faingataʻá. Tohi ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

  • Fakatatau ki he Hepelū 4:16, ko e hā te tau lava ʻo fai ʻi he mahino ʻa e moʻoni ko ʻení?

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ke haʻu mālohi ki he ʻafioʻanga ʻo e ʻaloʻofá?

Fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ʻenau ngaahi ongo fekauʻaki mo e founga ʻe lava ke tokoniʻi ai kinautolu ʻe he ngaahi moʻoni ʻi he Hepelū 2 ke loto falala ʻi heʻenau fili ke muimui ʻia Sīsū Kalaisi ko honau takí.

Hepelū 3–4

Ko e akoʻi ʻe Paula e founga te tau lava ai ʻo hū ki he mālōlōʻanga ʻo e ʻEikí

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke hiki ʻi heʻenau tohinoa ako folofolá pe pepa ki he kalasí ha meʻa ʻokú ne ʻai ke nau hohaʻa fakatuʻasino pe fakalaumālie.

  • ʻE founga fēfē haʻatau maʻu ʻa e nongá mo e mālōloó mei he meʻá ni mo e ngaahi tupuʻanga kehekehe ʻo e moveuveú mo e loto hohaʻá?

Fakamanatu ki he kau akó naʻe aʻusia ʻe he Kāingalotu Siú ʻa e ngaahi fakatangá ʻi hono moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí. Fakamatalaʻi ange naʻe ʻuhinga ʻa Paula ʻi he Hepelū 3 mo e 4 ki ha aʻusia mei he Fuakava Motuʻá ke akoʻi e Kāingalotú ʻi he founga ke maʻu ai ʻa e mālōloó ʻi he moʻuí ni mo e moʻui ka hokó.

Fakamatalaʻi ange hili hono fakatauʻatāinaʻi e kakai ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá mei ʻIsipité, ne nau fakatupu houhau ki he ʻEikí pea ko ia ai ne ʻikai ngofua ke nau hū ki he mālōlōʻanga ʻo e ʻEikí (vakai, Nōmipa 14; Sēkope 1:7–8; ʻAlamā 12:33–37; 13:6, 12–13, 28–29). Fakaafeʻi e kau akó ke fakaʻilongaʻi e kupuʻi lea “hoku mālōlōʻangá” ʻi he Hepelū 3:11.

Fakamahinoʻi ange naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa hono ʻuhinga ke hū ki he mālōlōʻanga ʻo e ʻEikí. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Makongikií, pea kole ki he kau akó ke fakafanongo ki he ʻuhinga ke hū ki he mālōlōʻanga ʻo e ʻEikí.

ʻĪmisi
Elder Bruce R. McConkie

“ʻOku hū e kau māʻoniʻoni moʻoní ki he mālōlōʻanga ʻo e ʻEikí lolotonga ʻenau ʻi he moʻuí ni, pea ʻi hono tauhi maʻu e moʻoní, ʻoku nau hokohoko atu ai ʻi he tuʻunga faitāpuekina ko iá kae ʻoua ke nau mālōlō mo e ʻEikí ʻi he langí. … Ko e mālōlōʻanga ʻo e ʻEikí, ʻa ia ʻoku tokanga ki ai e kakai fakamatelié, ko e maʻu ia ha ʻilo haohaoa ki he faka-ʻOtua ʻo e ngāue māʻongoʻonga ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. … Ko e mālōlōʻanga ‘o e ‘Eikí ‘i he taʻengatá, ko hono maʻu ia ‘o e moʻui taʻengatá, ‘o maʻu ai hono kakato ‘o e nāunau ‘o e ‘Otuá. (T. & F. 84:24.)” (Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 633).

  • Ko e hā ʻene ʻuhinga ke tau hū ki he mālōlōʻanga ʻo e ʻEikí ʻi he moʻuí ni? Hili ʻetau maté?

Lau leʻolahi ʻa e Hepelū 4:1 pea kole ki he kau akó ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe hohaʻa ki ai ʻa Paula he ʻikai fai ʻe ha niʻihi ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí.

  • Ko e hā naʻe hohaʻa ki ai ʻa Paulá? (He ʻikai lava ha niʻihi ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻo hū ki he mālōlōʻanga ʻo e ʻEikí.)

Hiki ʻa e ngaahi folofola ko ʻení ʻi he palakipoé: Hepelū 3:7–8, 12–15, 18–19; 4:2–3, 6–7, 11. Kole ki he kalasí ke lau fakalongolongo e ngaahi veesi ko ʻení ʻo kumi e meʻa naʻe akoʻi ʻe Paula fekauʻaki mo e founga te tau lava ai ʻo hū ki he mālōlōʻanga ʻo e ʻEikí. (Poupouʻi e kau akó ke lau e Liliu ʻa Siosefa Sāmita, Hepelū 4:3 ʻi he Fakahinohino ki he Folofolá). Hili ha taimi feʻunga, kole ki he kau akó ke lipooti e meʻa ne nau maʻú.

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e kupuʻi lea “kapau te tau kuku maʻu ʻa ʻetau fuofua tuí ʻo aʻu ki he ikuʻangá” (Hepelū 3:14)?

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ke “ʻoua naʻa fakafefeka homou lotó”? (Hepelū 3:15; 4:7). (Ke fakaʻatā ho lotó, loto-fiemālie, mo talangofua ki he ʻOtuá mo ʻEne ngaahi fekaú.)

  • Ko e hā naʻe akoʻi ʻe Paula fekauʻaki mo e founga ke hū ai ki he mālōlōʻanga ʻo e ʻEikí? (Mei he ngaahi tali ʻa e kau akó, hiki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: Kapau te tau tauhi faivelenga ki he Fakamoʻuí pea ʻoua ʻe fakafefeka hotau lotó, te tau hū ki he mālōlōʻanga ʻo e ʻEikí.)

  • ʻOku teuteuʻi fēfē kitautolu ʻi hono fakaʻatā hotau lotó ki he taumuʻa mo e palani ʻa e ʻOtuá maʻatautolú ke tau hū ai ki he mālōlōʻanga ʻo e ʻEikí?

  • ʻE tāpuekina fēfē nai kitautolu ʻi he moʻuí ni ʻi heʻetau feinga ke hū ki he mālōlōʻanga ʻo e ʻEikí?

Kole ki he kau akó ke fakalaulauloto ki he founga kuo tokoniʻi ai kinautolu ʻi he faivelenga ki he Fakamoʻuí mo hono fakaʻatā honau lotó kiate Iá ke nau maʻu ʻa e mālōloó neongo e ngaahi palopalema pe hohaʻa ʻe malava ke nau aʻusiá. Fakaafeʻi ha kau ako toko siʻi ke vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú mo e kalasí.

Fakaafeʻi e kau akó ke hiki ʻi heʻenau tohinoa ako folofolá e meʻa te nau fai ke kei faivelenga ai kia Sīsū Kalaisi mo fakaʻatā honau lotó kiate Iá.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Hepelū 1:3. Ko Sīsū Kalaisi ʻa e “tatau ʻaupito” ʻo ʻEne Tamaí.

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita ʻa e meʻá ni fekauʻaki mo e tatau ʻo Sīsū Kalaisí:

“Ko Sīsū Kalaisi ko [e] ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá, pea ko e ‘tatau moʻoni’ ia ʻo ʻEne Tamaí (Hepelū 1:3). Naʻe ʻi he māmaní ko ha tangata, ko ha tangata haohaoa, pea ne tali ai ki ha fehuʻi naʻe fai ange ʻo pehē: ‘ko ia kuó ne mamata kiate aú, kuo mamata ia ki he Tamaí’ (Sione 14:9). ʻE lava ʻataʻatā pē ʻe he foʻi talí ni ʻo veteki ʻa e palopalema ʻa ha ʻatamai ʻoku fifili mo fakamātoato. Ko hono aofangatukú, ʻoku faingataʻa ke taʻe tali ʻeni, he kapau ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ko e tatau moʻoni ia (ʻo fāitatau moʻoni) ʻo ʻEne Tamaí ha fōtunga ʻo e tangatá; he ko e fōtunga pē ia ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻo ʻikai ngata pē ʻi Heʻene ʻi he moʻui fakamatelié, ka ki muʻa foki ʻi he teʻeki ʻaloʻi mai ki māmaní, pea ʻi he hili foki ʻEne toetuʻú. Ko e fōtunga ʻeni naʻe maʻu ʻe he Tamaí mo e ʻAló, ko ha ongo tangata, ʻi heʻena hā ki he talavou taʻu hongofulu mā fā ko Siosefa Sāmitá, ʻi heʻene ʻuluaki mata meʻa-hā-maí” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa F. Sāmita [1998], 390).

Hepelū 4:4, 10. Ko e Sāpaté ko ha fakaʻilonga mo ha fakataipe ia ʻo e mālōlōʻanga ʻo e ʻEikí

Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

“Ko e sāpaté ko ha fakaʻilonga mo ha fakataipe ia ʻo e mālōlōʻanga ʻo e ʻEikí ʻOku tauhi ʻe kinautolu kuo hū ki he mālōlōʻanga ʻo e ongoongoleleí ʻa e ʻAho Sāpaté ke māʻoniʻoni ko ha konga ʻo ʻenau anga māʻoniʻoní mo e lotu moʻoní. ʻOku nau mālōlō ʻi he ʻaho ko iá mei heʻenau ngaahi ngāue fakaemāmaní, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe he ʻOtuá mei heʻene ngaahi ngāue fakatupú, ko ha fakaʻilonga mo e fakamoʻoni kuo nau hū ki he mālōlōʻanga ʻo e ʻEikí ʻi he moʻuí ni, maʻu ha fakamoʻoni ki he ongoongoleleí, pea hanganaki atu ki he mālōlōʻanga ko ia ʻo e ʻEikí ‘ʻa ia ko e mālōlōʻanga ko iá ko e kakato ʻo hono nāunaú’ ʻamui. (T. & F. 84:24.)” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 3:151).