Laipelí
Lēsoni 6: Mātiu 1–2


Lēsoni 6

Mātiu 1–2

Talateú

Naʻe hiki ʻe Mātiu ʻa e tohihohoko ʻo Sīsū Kalaisí, pea naʻe fakahā ange ʻe ha ʻāngelo kia Siosefa ʻa e tuʻunga fakalangi e mātuʻa ʻa Sīsuú. Naʻe fononga ha kau tangata poto mei he Hahaké ke kumi mo hū ki he kiʻi valevale ko Sīsuú. Naʻe fekauʻi ʻa Siosefa ʻi ha misi ke ʻave hono fāmilí ki ʻIsipite ke hao mei hono fakaʻauha ʻe Hēlota e fānau iiki ʻi Pētelihemá.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Mātiu 1:1–17

Ko e tohihohoko ʻo Sīsuú

Fakaʻaliʻali ha tā hoʻo mātuʻá pea ʻeke ki he kau akó pe te nau lava ʻo ʻiloʻi ha ngaahi meʻa naʻá ke maʻu meiate kinaua. Te ke lava foki ʻo fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke ʻomi ha ngaahi tā ʻo ʻenau mātuʻá pea kole ki he kalasí ke nau mateʻi pe ko e mātuʻa ia ʻa hai. Kole ki he kau akó ke nau aleaʻi mo e niʻihi kehé ha ngaahi fōtunga ʻoku nau maʻu mei heʻenau mātuʻá (hangē ko e lanu ʻo e matá, lanu ʻo e louʻulú, pe māʻolungá).

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ʻi heʻenau ako ʻa e Mātiu 1–2 ke kumi ʻa e ngaahi moʻoni fekauʻaki mo e ongomātuʻa ʻa e Fakamoʻuí pea mo e ngaahi ʻulungaanga naʻá Ne maʻu meiate kinauá. ʻOku totonu ke teuteuʻi ʻe he ʻekitivitī ko ʻení ʻa e kau akó ke maʻu ʻa e mahino ʻo e moʻoni ko Sīsū Kalaisí ko e ʻAlo fakalangi ia ʻo e Tamai Hēvaní mo Mele pea ko Ia ʻa e ʻAlo Tofu Pē Taha Naʻe Fakatupu ʻo e Tamaí ʻi he kakanó.

Fakamatalaʻi ange ʻoku lisi ʻi he Mātiu 1:1–17 ʻa e ngaahi kui ʻa e Fakamoʻuí. Fakamatalaʻi ange ʻoku fakamatala ʻi he veesi 1 ko Sīsū Kalaisí ko e hako ia ʻo Tēvita mo ʻĒpalahame.

Fakamatalaʻi ange naʻe fakahā ʻe he ngaahi kikite ʻo e Fuakava Motuʻá ko e Mīsaiá ʻe hoko ia ko ha hako ʻo Tēvita (vakai, 2 Samuela 7:12–13; ʻĪsaia 9:6–7; Selemaia 23:5–6) pea ʻe tāpuakiʻi ʻe ha hako ʻo ʻĒpalahame ʻa e “puleʻanga kotoa pē ʻo māmaní” (Sēnesi 22:18; vakai foki, ʻĒpalahame 2:11). Naʻe fie maʻu ʻe Mātiu ke ʻilo ʻe he kau laukongá naʻe fakahoko ʻe Sīsū ʻa e ngaahi kikite ʻi he Fuakava Motuʻá ʻo kau ki he Misaiá (vakai, Mātiu 1:22–23; 2:5, 15, 23; 26:55–56). ʻOku hā ʻi he tohihohoko ʻi he tohi ʻa Mātiu 1:1–17 ko Sīsū ʻa e Mīsaia naʻe talaʻofá pea mo e ʻea-hoko totonu ki he taloni ʻo Tēvitá.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Mātiu 1:16. Kole ki he kau akó ke nau muimui ki ai pea kumi ki he hingoa ne ʻoange kia Sīsuú pea lipooti ʻa e meʻa ne nau maʻú.

Fakamatalaʻi ange ko e foʻi lea ko e Kalaisi ko ha foʻi lea faka-Kalisi ia ʻo e foʻi lea faka-Alamea ko e Mīsaia, ʻa ia ʻoku ʻuhinga ko e “tokotaha kuo paní.”

  • ʻI he maama fakalaumālié, ko e hā naʻe pani mo fili ke fai ʻe Sīsū Kalaisi? (Naʻe pani Ia ʻe he Tamai Hēvaní ke hoko ko hotau “Palōfita, Taulaʻeiki, Tuʻi, mo e Tokotaha Fakahaofi” [Fakahinohino ki he Folofolá “Mīsaia,” scriptures.lds.org; vakai foki, Bible Dictionary, “Anointed One”].)

Mātiu1:18–25

Ko e fakahā ʻe ha ʻāngelo kia Siosefa ʻa e tuʻunga fakalangi ʻo e ongomātuʻa ʻa Sīsuú

Fakamahinoʻi ange ʻoku hā foki ʻi he Mātiu 1:16 ko Melé ko e uaifi ia ʻo Siosefá. Fakatatau ki he Mātiu 1:18, naʻe mali ʻa Mele mo Siosefa. ʻOku ʻuhinga ʻeni naʻá na teu ke mali, pe fakamaʻu, pea haʻi fakalao kinaua ka naʻe teʻeki ai ke na nofo fakataha ko e husepāniti mo e uaifi. Neongo iá, naʻe ʻilo ʻe Siosefa kimuʻa pea fai ʻa e malí, naʻe feitama ʻa Mele. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Mātiu 1:19. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe fakakaukau ʻa Siosefa ke faí.

  • Ko e hā naʻe fakakaukau ʻa Siosefa ke faí ʻi heʻene ʻiloʻi naʻe feitama ʻa Melé? (Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e “ke tukuange fakafūfū pē ia” ki he palani ʻa Siosefa ke kaniseli fakafūfū ʻa e fakamaʻú ʻo ʻikai tuku ke fehangahangai ʻa Mele mo hono lumaʻi ia ʻe he kakaí pe ko hano tautea tolomakaʻí.)

  • Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he veesi ko ʻení ʻo kau ki he ʻulungaanga ʻo Siosefá?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Mātiu 1:20. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi ki he meʻa naʻe hoko kia Siosefa lolotonga ʻene fakakaukauʻi hono fakangata ʻa e fakamaʻu kia Melé.

  • Ko e hā naʻe talaange ai ʻe he ʻāngeló kia Siosefa ke ʻoua ʻe manavasiʻi ke fakahoko ʻene mali kia Melé?

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e ʻuhinga ʻo e kupuʻi lea “ko e Laumālie Māʻoniʻoní” (Mātiu 1:18, 20), fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
Elder Bruce R. McConkie

“ʻOku tatau pē ʻa e hoko ʻa Sīsū ko e tama moʻoni ʻa Melé, mo ʻEne hoko ko e ʻAlo moʻoni mo fakatāutaha ʻo e ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá. … Ke tonu hono liliu e fakamatala ko ia ʻa Mātiu, ‘kuo feitama ia ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní,’ ʻoku totonu ke pehē, ‘kuo feitama ia ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.’ (Mātiu 1:18.) … Naʻe fakamatalaʻi lelei ʻe ʻAlamā ʻa hono tuʻituʻia mo hono ʻAloʻi ʻa hotau ʻEikí ʻi he kikite: ‘ʻE ʻaloʻi [ʻa Kalaisi] ʻia Mele, … pea ko ha tāupoʻou ia, ko ha meʻangāue mahuʻinga ia kuo fili, ʻa ia ʻe ʻōʻōfaki pea te ne tuʻituʻia ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea fakahifo ha tama, ʻio, naʻa mo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.’ ( ʻAlamā 7:10.)” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 1:82).

  • Ko e hā ʻoku tau ako mei he ngaahi akonaki ko ʻení ʻo kau ki he mātuʻa ʻa Sīsuú? (ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, ka ʻoku totonu ke ʻilo ʻa e tokāteline ko ʻení: Ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻAlo fakalangi ʻo e Tamai Hēvaní pea mo Mele. Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke hiki ʻe he kau akó ʻa e tokāteline ko ʻení ʻi he tafaʻaki ʻo ʻenau folofolá ofi ki he Mātiu 1:18–25.)

Vakai ki he tā hoʻo mātuʻá pea toe fakamamafaʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi ʻulungaanga ʻokú ke maʻu meiate kinauá. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e fakamatala ko ʻeni ne fai ʻe ʻEletā Sēmisi E. Talamesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Kole ki he kau akó ke nau fakafanongo ki he ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke mahino ko Sīsū ʻa e ʻAlo fakalangi ʻo e Tamai Hēvaní mo Melé.

ʻĪmisi
Elder James E. Talmage

“Ko e Tama ko ia ʻe ʻaloʻi ʻe Melé, ko e fakatupu ia ʻa ʻElohimi ko e Tamai Taʻengatá. … ʻE fakatahaʻi ʻi Hono natulá ʻa e ngaahi mālohi faka-ʻOtuá pea mo e ngaahi meʻa ʻe malava mo lava ko ia ʻo moʻui fakamatelié. … Naʻe pau ke maʻu ʻe he Tama ko Sīsuú ʻa e ngaahi ʻulungaanga fakatuʻasino, fakaʻatamai, mo fakalaumālie, pea mo e ngaahi mālohi naʻe ʻulungaanga ʻaki ʻe Heʻene ongomātuʻá—ko e taha naʻe taʻe-faʻa-mate mo nāunauʻia—ko e ʻOtuá, pea taha mei he faʻahinga ʻo e tangatá—ko ha fefine” (Jesus the Christ, 3rd ed. [1916], 81).

  • Ko e hā ha ngaahi ʻulungaanga naʻe maʻu ʻe Sīsū mei Heʻene Tamaí? Ko e hā ha ngaahi ʻulungaanga naá Ne maʻu mei Heʻene faʻeé?

Fakamatalaʻi ange koeʻuhí ko Sīsuú ko e ʻAlo ia ʻo ha Tamai taʻe-faʻamate mo ha faʻē fakamatelie, naʻe malava ke Ne moʻui ʻo taʻengata ʻo kapau naʻá Ne fili ki ai, kae pehē ki he malava ko ia ke maté. Naʻe hanga ʻe he natula fakalangi ko ʻení ʻo fakafeʻuhangaʻi Ia ke Ne lava ʻo fua ʻetau ngaahi angahalá, pekia ʻi he kolosí, pea mo toetuʻu.

Mātiu 2:1–12

Ko e tataki atu ʻa e kau Tangata Potó kia Sīsuú

ʻĪmisi
3 wrapped boxes

Fakaʻaliʻali ʻi muʻa he kalasí ha ngaahi meʻaʻofa ʻe tolu kuo kofukofuʻi pe tā ha fakatātā ʻo ha ngaahi meʻaʻofa ʻe tolu ʻi he palakipoé.

  • Ko hai naʻá ne ʻomi ha ngaahi meʻaʻofa ki he Fakamoʻuí hili hono ʻaloʻi Iá?

Fakamatalaʻi ange ko e Kosipeli pē ʻa Mātiú ʻa e Kosipeli ʻoku fakakau ai ha fakamatala ʻo e kau Tangata Potó. Tufa ʻa e kiʻi sivi ko ʻení ko ha laʻipepa tufa pe hiki ʻa e ngaahi fehuʻí ʻi he palakipoé kimuʻa pea kamata ʻa e kalasí. ʻOange ha kiʻi taimi ki he kau akó ke lau ʻa e ngaahi fehuʻí mo hiki ʻenau ngaahi talí.

ʻĪmisi
handout, Wise Men

Ko e hā e lahi hoʻo ʻilo fekauʻaki mo e kau Tangata Potó?

Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí ʻi he Fuakava Foʻoú—Lēsoni 6

  1. Naʻe ʻiloʻi fēfē ʻe he kau Tangata Potó kuo ʻaloʻi ʻa e Mīsaiá?

  2. Ko e hā naʻe fie maʻu ai ʻe he kau Tangata Potó ke nau maʻu ʻa e Mīsaiá?

  3. Naʻe ʻiloʻi fēfē ʻe he kau taulaʻeiki lahí mo e kau tangata tohí ʻa e feituʻu ʻe ʻaloʻi ai ʻa e Mīsaiá?

  4. Ko e hā naʻe fie maʻu ʻe Hēlota ke fai ʻe he kau Tangata Potó hili ʻenau maʻu ʻa Sisuú?

  5. Ka ko e hā naʻe fai ʻe he kau Tangata Potó?

Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi e kau akó ke lau fakalongolongo ʻa e Mātiu 2:1–12, ʻo kumi ʻa e ngaahi tali ki he ʻū fehuʻi ʻi he kiʻi siví.

Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke vahevahe ha meʻa foʻou ne nau ako fekauʻaki mo e kau Tangata Potó. ʻOku fokotuʻu mai ʻe he ngaahi fakaikiiki ʻi he veesi 11 mo e 16 naʻe ʻosi nai ha taʻu ʻe ua mei hono ʻaloʻi ʻo Sīsuú ʻi he taimi naʻe tataki atu ai ʻa e kau Tangata Potó ki he fāmili māʻoniʻoní (naʻe ʻilo ʻe he kau Tangata Potó ʻa Sīsū ʻi ha fale, kae ʻikai ko e ʻaiʻangakai ʻo e manú, pea ko ha “tamasiʻi” Ia, kae ʻikai ko ha valevale). Fakamahinoʻi ange ko e ʻuhinga naʻe fie maʻu ai ʻe Hēlota ke talaange ʻe he kau Tangata Potó ʻa e feituʻu ne nau ʻilo ai ʻa e Mīsaiá koeʻuhí ke ne tāmateʻi Ia (vakai, Mātiu 2:13).

  • Naʻe ʻiloʻi fēfē ʻe he kau Tangata Potó ʻa e feituʻu ke nau kumi ki ai ʻa e Mīsaiá?

  • Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he sīpinga ko ia hono kumi ʻe he kau Tangata Potó ʻa e Fakamoʻuí? ʻE lava ke kehekehe ʻa e tali ʻa e kau akó, kae tokoniʻi kinautolu ke ʻilo ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Kapau te tau fekumi fakamātoato mo faivelenga ki he Fakamoʻuí, ʻe tataki kitautolu kiate Ia.)

  • Te tau lava fēfē ʻo fekumi faivelenga ki he Fakamoʻuí?

  • Ko e hā naʻe fai ʻe he kau Tangata Potó ʻi heʻenau maʻu pē ʻa e Mīsaiá? Ko e hā hono ʻuhingá? (Ko e taumuʻa ʻe taha hono foaki ʻo e ngaahi meʻaʻofá ki he Fakamoʻuí ke hū kiate Ia.)

  • Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he sīpinga ko ia hono foaki ʻe he kau Tangata Potó e ngaahi meʻaʻofá ki he Fakamoʻuí? (ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, ka ʻoku totonu ke ʻilo ʻa e moʻoni ko ʻení: ʻE lava ke tau hū ki he ʻEikí ʻaki haʻatau foaki ha ngaahi meʻaʻofa mahuʻingamālie kiate Iá.)

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó e founga ʻe lava ke tau foaki ai ha ngaahi meʻaʻofa mahuʻingamālie ki he Fakamoʻuí, kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
Elder D. Todd Christofferson

“ʻI he kuonga muʻá he taimi ko ia naʻe fie maʻu ai ʻe he kakaí ke nau hū ki he ʻEikí pea feinga ke maʻu ʻEne ngaahi tāpuakí, naʻa nau faʻa ʻave ha meʻaʻofa. …

“ʻOku ʻi ai nai ha faʻahinga meʻa ʻiate koe pe ʻi hoʻo moʻuí ʻoku taʻemaʻa pe taʻetaau? ʻI hoʻo siʻaki iá, ko ha meʻaʻofa ia ki he Fakamoʻuí. ʻOku ʻi ai nai ha ʻulungaanga lelei pe tōʻonga ʻoku ʻikai maʻu ʻi hoʻo mouí? ʻI hoʻo moʻui ʻaki ia pea ʻai ke hoko ko ha konga ho ʻulungāngá, ʻokú ke foaki ai ha meʻaʻofa ki he ʻEikí. ʻOku faingataʻa ke fai ʻeni he taimi ʻe niʻihi, ka ʻe taau nai hoʻo ngaahi meʻaʻofa ʻo e fakatomalá mo e talangofuá kapau naʻe ʻikai ke mole ai haʻo meʻa?” (“When Thou Art Converted,” Ensign pe Liahona, May 2004, 12).

  • Ko e hā te tau lava ʻo foaki ko ha meʻaʻofa mahuʻingamālie ki he Fakamoʻuí?

Fakaafeʻi e kau akó ke fakalaulauloto ki he fakamatala ʻa ʻEletā Kulisitofasoní mo fakakaukau ki he ngaahi meʻaʻofa ʻoku nau ongoʻi ʻoku totonu ke nau foaki ki he Fakamoʻuí. ʻOange ha laʻipepa kiate kinautolu ke tohi ai ʻenau ngaahi fakakaukaú. Fakaafeʻi kinautolu ke palani e founga te nau foaki ai ʻa e ngaahi meʻaʻofa ko ʻení kia Sīsū Kalaisí.

Mātiu 2:13–23

Ko e hola ʻa Siosefa, Mele mo Sīsū ki ʻIsipité

Fakamatalaʻi ange fakatatau ki he Mātiu 2:13–23, naʻe houhau ʻa Hēlota hili ʻa e “ʻalu ki honau fonuá” ʻa e kau Tangata Potó (Mātiu 2:12) kae ʻikai talaange kiate ia ʻa e feituʻu ʻoku ʻi ai ʻa e Mīsaiá. ʻI heʻene ʻamanaki ke tamateʻi ʻa e Mīsaiá, naʻá ne tuʻutuʻuni ke tāmateʻi ʻa e fānau taʻu ua kotoa pe iiki ange ʻi Pētelihema pea mo e ngaahi feituʻu takai aí.

Lau leʻolahi ʻa e Mātiu 2:13–14. Kole ki he kau akó ke nau muimui ki ai, pea fekumi ki he founga naʻe ʻilo ai ʻe Siosefa ʻa e meʻa ke fai ke maluʻi hono fāmilí. Fakaafeʻi e kau akó ke lipooti e meʻa ʻoku nau ʻiló.

  • Naʻe ʻave ʻe Siosefa ʻa Mele mo Sīsū ki fē?

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Mātiu 2:15–23 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe nofo ʻa Siosefa, Mele mo Sīsū ʻi ʻIsipite kae ʻoua kuo pekia ʻa Hēlota. Naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻOtuá ʻa Siosefa ʻi ha ngaahi misi ke fakafoki hono fāmilí ki ʻIsileli, pea naʻa nau nofo ʻi he kolo ko Nāsaletí.

  • Naʻe tāpuekina fēfē ʻa e moʻui ʻa e niʻihi kehé ʻe he ongoʻingofua ʻe Siosefa ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālié?

  • Ko e hā ha tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako meia Siosefa? (ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, ka ʻoku totonu ke ʻilo ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Te tau lava ʻo maʻu ʻa e fakahā mo ha fakahinohino ʻo kapau te tau ongoʻingofua ʻa e Laumālié.)

Fakaafeʻi e kau akó ke fakalaulauloto ki he meʻa te nau lava ʻo fai ke nau ongoʻingofua ange ai ʻa e Laumālié. Poupouʻi kinautolu ke fokotuʻu ha taumuʻa ke ngāue ʻo fakatatau ki ha ngaahi ueʻi ʻoku nau maʻu.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Mātiu 1:1–17. Ko e tohihohoko ʻo Sīsuú

“Naʻe ʻikai ko ha foha ʻo Siosefa ʻa Sīsū, ka koe tohihohoko ʻa Siosefá ko e tohihohoko ia ʻa Melé, he naʻá na kāinga; naʻe maʻu ʻe Sīsū mei heʻene faʻē ko Melé, ʻa e toto ʻo Tēvitá pea ko ia ai naʻá ne maʻu mo e totonu ki he taloni ʻo Tēvitá. Naʻe ʻaloʻi ʻa Sīsū ʻi he hako fakaʻeiʻeiki, pea hangē ko e fakamatala ʻa ʻEletā Sēmisi E. Talamesí, ‘Kapau naʻe hoko ʻa Siuta ko ha puleʻanga tauʻatāina mo mavahe, ʻo puleʻi ʻe hono tuʻi totonú, naʻe mei fakakalauni ʻa Siosefa ko e tangata tufungá ko hono tuʻi; pea ko hono fetongi totonu ki he taloní ʻa Sīsū ʻo Nāsaletí, ko e Tuʻi ʻo e kau Siú’ [Jesus the Christ, 3rd ed. (1916), 87; vakai foki, Jesus the Christ, 83–86, 89–90; Bruce R. McConkie, Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. (1965–73), 1:94–95]” (The Life and Teachings of Jesus and His Apostles, 2nd ed. [Church Educational System manual, 1979], 22).

Mātiu 1:18. “Kuo fakanofo ʻa Mele kia Siosefa”

ʻI ʻIsileli ʻi he kuonga muʻá, ko e mali ʻi he vahaʻa ʻo ha talavou mo ha finemui naʻe fokotuʻutuʻu pea felotoi ki ai e ʻulu ʻo e ongo fāmilí—angamahení ko e tamaí. ʻI he taimi pē kuo ʻiloʻi ai ʻe he tamai ʻa e tangata malí pe ʻulu ʻo e fāmilí ha fefine ʻoku ngali ke hoko ko ha uaifí, naʻe kamata leva e ngaahi aleá. Naʻa nau tokanga taha kae ʻikai fakangatangata ki he lahi ʻo e ‘mahuʻinga ʻo e taʻahine malí,’ ko ha koloa ʻoku totongi ʻe he tamaí pe ʻulu ʻo e fāmili ʻo e tamasiʻi malí ki he ʻulu ʻo e fāmili ʻo e fefine malí. ʻI he taimi pē kuo fai ai ha felotoi ki he malí, naʻe konga ua leva e malí: ko e fakamaʻu ke malí (naʻe ui foki ko e fakanofo ki he malí; vakai, Mātiu 1:18) mo e kātoanga malí.

Naʻe fakalao mo mahuʻinga fakalotu ange ʻa e fakamaʻu ke malí ʻi he kātoanga malí, ʻa ia naʻe toki kamata ai e nofo fakataha ʻa e ongo meʻa malí. Naʻe lau ʻa e fakamaʻu ke malí ko e konga fakaʻosi ia ʻo ha fuakava molumalu. Naʻá ne maʻu ʻa e mālohi ʻo ha fuakava ke fakaʻapaʻapaʻi ʻi he vahaʻa ʻo ha ongo meʻa manavahē ʻOtua (vakai, Sēnesi 2:24; ʻIsikeli 16:8; ʻEfesō 5:21–33). Neongo naʻe lau kuo fakalao ha ongo meʻa kuo fakamaʻu ke mali ko ha husepāniti mo ha uaifi (vakai, Teutalōnome 22:23–24), ka ʻi he vahaʻa ʻo e taimi fakamaʻu ke malí mo e kātoanga malí, naʻe fakamālohiʻi ha tuʻutuʻuni fefeka ʻo e angamaʻá (vakai, Mātiu 1:18,25).

Mātiu 1:18–25. Ko e ongoʻingofua fakalaumālie ʻa Siosefá

“ʻI hono ʻiloʻi ʻoku ʻamanaki ke maʻu fānau ʻa Melé, naʻe ʻi ai ha ngaahi meʻa ke fili mei ai ʻa Siosefa ʻi he ʻiloʻi naʻe ʻikai ko ia ʻa e tamaí. ʻUluakí, naʻe mei lava pē ke ne fakamoʻulaloaʻi ʻa Mele ki ha vete mali fakapuleʻanga pea aʻu pē ʻo tautea mate, he naʻe mei mahalo e kakaí naʻe halaia ʻa Mele ki he tono—ko ha hia naʻe tautea mate pē ʻi he malumalu ʻo e fono ʻa Mōsesé (vakai, Levitiko 20:10; Sione 8:5). Uá, naʻe mei fakataʻeʻaongaʻi fakapulipuli ʻe Siosefa ʻene fakamaʻu ke mali mo Melé ʻi he ʻao ʻo ha fakamoʻoni ʻe toko ua. Ko e fili hono tolú ke fakahoko ʻa e malí. Naʻe fakahehema ʻa Siosefa ke fakahaaʻi ha manavaʻofa kia Mele ʻaki haʻane fakataʻeʻaongaʻi fakalongolongo ʻa e aleapau fakamaʻu ke malí (vakai, Mātiu 1:19). Neongo ia, ʻi he taimi naʻe fakapapauʻi ange ai ʻe ha ʻāngelo ko e tama ʻi he manava ʻo Melé ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá, naʻe fili ʻe Siosefa ke mali mo ia, neongo ʻe fakamaaʻi mo manukiʻi ia ʻe he kakaí ʻi hono fai iá (vakai, Mātiu 1:20–25; Luke 3:23; Sione 8:41).

“Naʻe fakamatalaʻi ʻe Sēlati N. Lani, ʻa ia naʻá ne hoko kimui ko ha mēmipa ʻo e Kau Fitungofulú, ʻa e ngaahi mata-meʻa-hā-mai mo e ongoʻingofua fakalaumālie ʻa Siosefá: ‘ʻOku fakahaaʻi mai ʻe Mātiu ko [Siosefá] ko e hako ia ʻo e Tuʻi ko Tēvitá, ko e tangata naʻe faitotonu mo fakaʻatuʻi, naʻe fakahā ange ʻe ha ʻāngelo kiate ia ʻi ha misi ʻa e tuʻunga ʻe hoko ki ai ʻa Sīsuú, naʻá ne talangofua, pea naʻá ne ʻoange kia Sīsū hono huafá, ʻa ia ko hono ʻuhingá ko e fakamoʻui. (Vakai, Mātiu 1.) ʻOku tau ʻilo naʻá ne ʻave ʻa Mele ki Pētelihema, ʻa ia naʻe ʻaloʻi ai ʻa Sīsuú. (Vakai, Luke 2:4–6.) Hili ha taimi siʻi ange ʻi he taʻu ʻe uá, naʻe ʻave ʻe Siosefa hono fāmilí ki ʻIsipite ke hao meia Hēlota, ko e hili ia ha fakatokanga kiate ia ʻi ha misi. Naʻe toe fakahā kiate ia ʻi ʻIsipite ʻi ha misi ʻa e taimi ke foki aí, pea fakahā kiate ia ʻi ha misi ʻe taha ke ne ʻalu ki Kāleli. (Vakai, Mātiu 2:13–15, 19–22.) Ko e misi ʻe fā mei he ʻOtuá! Kuo pau pē naʻe hoko ʻa Siosefa ko ha tangata mata-meʻa-hā-mai makehe mo ongoʻingofua fakalaumālie’ (Jesus Christ, Key to the Plan of Salvation [1991], 51–52)” (New Testament Student Manual [Church Educational System manual, 2014], [00] 13–14).