Laipelí
Lēsoni 107: 1 Kolinitō 9–10


Lēsoni 107

1 Kolinitō 9–10

Talateú

Naʻe lea ʻa Paula fekauʻaki mo e ngaahi hohaʻa mei he Kāingalotu Kolinitoó fekauʻaki mo hono ngāue ʻaki ʻo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻa e Siasí ki heʻene ngaahi fie maʻu fakatuʻasinó. Naʻá ne fakamatalaʻi ko e taumuʻa ʻo ʻene malangá ke ʻomi e fakamoʻuí ki he fānau ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne naʻinaʻi kiate kinautolu ke nau fakaʻehiʻehi mei he faiangahalá kae pehē ki hono manukiʻi e niʻihi kehé ʻi heʻenau tui fakalotú.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

1 Kolinitō 9

Ko e malangaʻi ʻe Paula e ongoongoleleí koeʻuhi ke fakamoʻui ia mo ʻene kau fanongó.

ʻOmi ha uasi tatangi ki he kalasí pea fūfuuʻi ia mei he kau akó. Seti ia ke tatangi hili ha kiʻi taimi siʻi mei hoʻo kamata ke faiakó.

Ke kamata e lēsoní, fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukauloto pe ʻe fēfē e moʻui taʻengatá. Kole ange kiate kinautolu ke hiki ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá e ʻuhinga ʻoku totonu ke nau fie maʻu ai ʻa e moʻui taʻengatá. Te ke lava ʻo fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau vahevahe mo e kalasí ʻa e meʻa naʻa nau tohí.

ʻI he fakaʻosinga ʻo e foʻi ʻekitivitī ko ʻení, ʻoku totonu ke ke tatangi ʻa e uasí. ʻI heʻene hokó, kole ki ha tokotaha ako ke ne kumi ia pea tāmateʻi.

  • Naʻá ke ongoʻi fēfē ʻi hoʻo fanongo ki heʻene tatangí?

Fehuʻi ange ki he kau akó pe kuo nau fefaʻuhi nai ke ʻā ki ha uasi tatangi pea iku ʻonau tōmui ki ha meʻa mahuʻinga. Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke nau fai ha vahevahe.

Fakamatalaʻi ange hangē ko e fefaʻuhi ke ʻā ki ha uasi tatangi ʻo iku tōmui ai pe ʻikai maʻu e ngaahi meʻa mahuʻingá, ʻe lava ke fakatupu ʻe he ʻikai ke “ʻā hake” mo liliu ha ngaahi ʻulungaanga paú ke tau tō nounou mei hono maʻu ʻo e meʻa mahuʻinga tahá, ʻa e moʻui taʻengatá.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau kumi ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi heʻenau ako ʻa e 1 Kolinitō 9 ʻe lava ke ne tokoniʻi kinautolu ke nau ʻilo e founga ke fakapapauʻi ai ʻoku nau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e fakamatala fakanounou ko ʻeni ʻo e 1 Kolinitō 9:1–21:

Naʻe tali ʻe Paula ha ngaahi fehuʻi kehekehe mei he Kāingalotu Kolinitoó. Naʻá ne tohi ʻo pehē neongo ʻe fakatonuhiaʻi kakato ia ʻi hono poupouʻi ia ʻi he meʻa fakatuʻasinó ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí, naʻe teʻeki ha taimi ʻe fakafalala ai kiate kinautolu ʻi heʻene ngaahi fakamolé. Naʻe fakamatala ʻa Paula naʻe lava ke ne tokoniʻi ʻa e kau Siú, kau Senitailé, mo ha taha kehe pē naʻe vaivai ke ne tali e ongoongoleleí ʻaki ʻene fakafeʻungaʻi ia ki he ngaahi tūkunga kehé kae ʻikai holoki ai e tuʻunga moʻui ʻo e ongoongoleleí.

Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e 1 Kolinitō 9:17 . Fakaafeʻi e kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e founga hono malangaʻi ʻe Paula e ongoongoleleí. (Mahalo te ke fie maʻu ke fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “ka kuo vahe kiate au ha lakanga ngāue” ki hono fakahoko ʻe Paula e fekau pe ko hono fatongia ke malanga ʻaki e ongoongoleleí.

  • Naʻe malangaʻi fēfē ʻe Paula e ongoongoleleí?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e 1 Kolinitō 9:22–23 . Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e ʻuhinga naʻe vilitaki ai ʻa Paula ke ne malanga ʻaki e ongoongoleleí.

  • Ko e hā naʻe vilitaki ai ʻa Paula ke ne malanga ʻaki e ongoongoleleí?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ʻokú ne faʻa kau atu ki ha polokalama ako kehe (mahalo ko ha tokotaha mūsika pe sipoti) ke haʻu ki muʻa he kalasí. Fai ki he tokotaha akó ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • ʻOku founga fēfē hoʻo polokalama akó?

  • Kuo ʻi ai nai ha taimi kuó ke ʻahiʻahi fakahoko pe ako ki ha meʻa pe taumuʻa pau? Naʻe fakaʻaiʻai fēfē koe ʻe he ngāue ki ha taumuʻa pau?

Fakamālō ki he tokotaha akó, pea kole ange ke tangutu.

Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e 1 Kolinitō 9:24–25 . Fakaafeʻi e kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e feʻauhi sipoti naʻe faʻa akoʻi ʻe Paula ki he Kāingalotu Kolinitoó.

  • Ko e hā e feʻauhi sipoti naʻe ʻuhinga ki ai ʻa Paulá?

  • Ko e hā lelei pe ʻulungaanga naʻe pehē ʻe Paula ʻoku fie maʻu ʻe he kau lelé ke nau lavameʻá? (Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e “fakamaʻumaʻu ʻi he meʻa kotoa pē” ki he mapuleʻi pē kitá.)

  • Ko e hā ʻa e pale taʻe faʻa popo naʻe ʻuhinga ki ai ʻa Paula ʻe tuʻuloa ʻo taʻengatá? (Moʻui taʻengatá.)

  • Ko e hā e tefitoʻi moʻoni ʻe lava ke tau ako mei he veesi 25 kau ki he meʻa kuo pau ke tau fai ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá? (Mahalo ʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehekehe, kae fakapapauʻi ʻoku nau ʻilo ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Kuo pau ke tau ako ʻa e mapuleʻi kitá ʻi he meʻa kotoa pē ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. Tohi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé. Fakapapauʻi ʻoku mahino foki ki he kau akó neongo e mahuʻinga ʻa e mapuleʻi kitá, ʻoku toki maʻu pē ʻa e moʻui taʻengatá ia “ʻi he ngaahi ngāue māʻoniʻoní, mo e ʻaloʻofá, mo e manavaʻofa” ʻa Sīsū Kalaisí [2 Nīfai 2:8], kae ʻikai ko e ʻetau mapuleʻi fakatāutahá pē.)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai e ako ke mapuleʻi kitá kae toki maʻu ʻa e moʻui taʻengatá?

Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e 1 Kolinitō 9:26–27 . Fakaafeʻi e kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e founga naʻe fakamatalaʻi ai ʻe Paula ʻene feinga ke ako e mapuleʻi kitá.

  • Fakatatau ki he veesi 26, naʻe fakamatalaʻi fēfē ʻe Paula ʻene feinga ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá? (ʻI he loto falala pea ʻikai ha feinga ʻe taʻeʻaonga.)

  • Fakatatau ki he veesi 27, ʻokú ke pehē naʻe ʻuhinga ʻa Paula ki he hā ʻi heʻene tohi, “Ka ʻoku ou tautea hoku sinó, ʻo fakamoʻulaloaʻi ia”?

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó e meʻa naʻe ʻuhinga ki ai ʻa Paulá, kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Pilikihami ʻIongi:

ʻĪmisi
President Brigham Young

“He ʻikai ke ke lava ʻo maʻu ʻa e moʻui taʻengatá, kae ʻoua kuó ke fakamoʻulaloaʻi ho uʻá [holí] ki he laumālie ʻoku ʻi loto ʻiate koé, ʻa e laumālie ko ia naʻe foaki ʻe he Tamai Hēvaní. Ko ʻeku ʻuhingá ki he Tamai ʻa hotau ngaahi laumālié, ʻa e ngaahi laumālie ko ia naʻá ne fakahā ki he ngaahi tāpanekale ko ʻení. Kuo pau ke fakamoʻulaloaʻi kakato ʻa e ngaahi sinó ki he laumālié, ka ʻikai he ʻikai lava ke toe tuʻu homou ngaahi sinó ʻo maʻu ʻa e ngaahi moʻui taʻengatá. … Fekumi fai-velenga, kae ʻoua kuó ke ʻomi kotoa ke nau moʻulaloa ki he fono ʻa Kalaisí. …

“… Kapau ʻe vaivai ʻa e laumālié ki he sinó, [laumālié] ʻe kovi leva; ka ʻo ka vaivai ʻa e sinó ki he laumālié [sinó], ʻe hoko ia ʻo maʻa mo māʻoniʻoni” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Pilikihami ʻIongi [1997], 237-38, 239).

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa ʻe lava ke tau fai ke tokoniʻi hotau sinó ke tukulolo ki hotau laumālié?

1 Kolinitō 10

Ko e fakatokanga ʻa Paula ki he Kāingalotu Kolinitoó ke fakaʻehiʻehi mei he angahalá mo hono fakaʻitaʻi e niʻihi kehé

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Sēmisi E. Fausi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí:

ʻĪmisi
President James E. Faust

“Ko e taha ʻo e ngaahi talatupuʻa ʻiloa taha ʻi he moʻuí, ko e taimi ko ia ʻoku fakakaukau ai ʻa e tangatá ʻoku faingataʻa ke ikuʻi kinautolu pe te nau ʻulutukua ki ha meʻa. ʻOku ai ʻa e tokolahi ʻoku nau pehē ko e kakai mālohi kinautolu ʻoku ʻikai faʻa ikuʻi ʻe ha meʻa pea ʻoku nau mālohi feʻunga pē ke nau ikunaʻi ʻa e ʻahiʻahí. ʻOku nau kākaaʻi ʻa kinautolu ke nau pehē, ‘ʻE ʻikai lava ʻo hoko mai ia kiate au’” (“It Can’t Happen to Me,” Ensign, May 2002, 46).

  • Ko e hā ha tūkunga ʻe fakaʻatā ai ʻe he kakaí kinautolu ki he ʻahiʻahí, ʻo fakakaukau ʻoku nau mālohi feʻunga pē ke matuʻuaki ia? Hiki e tali ʻa e kau akó ʻi he palakipoé.)

Fakamatalaʻi ange naʻe lave ʻa Paula ki he ngaahi sīpinga mei he hisitōlia ʻo e kau ʻIsilelí ke fakatokanga ki he Kāingalotu Kolinitoó fekauʻaki mo e ʻahiʻahí mo e angahalá. Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e 1 Kolinitō 10:1–5 . Fakaafeʻi e kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e ngaahi meʻa naʻe aʻusia ʻe he fānau ʻo ʻIsilelí lolotonga e kuonga ʻo Mōsesé naʻe totonu ke ne fakamālohia fakalaumālie kinautolu.

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa naʻe aʻusia ʻe he fānau ʻo ʻIsilelí naʻe totonu ke ne fakamālohia fakalaumālie kinautolu? (Mahalo te ke fie fakamahinoʻi ange naʻe ʻilo ʻe Paula ʻa e “Maka fakalaumālié,” pe ko e ʻEiki, hangē ko Kalaisí (vakai foki, Teutalonome 32:3-4).

  • Fakatatau ki he veesi 5, ko e hā naʻe ongoʻi ʻe he ʻOtuá fekauʻaki mo e tōʻonga ʻa e tokolahi ʻo e kau ʻIsileli ko ʻeni ʻi he kuonga muʻá?

Kole ange ki ha niʻihi ʻo e kau akó ke nau taufetongi ʻi he lau leʻolahi mei he 1 Kolinitō 10:6–11. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe fie maʻu ʻe Paula ke ako ʻe he kau Kolinitoó mei he sīpinga ʻa e kau ʻIsileli ʻi he kuonga muʻá.

  • Ko e hā e taumuʻa ʻa Paula ki hono vahevahe e sīpinga ʻa e kau ʻIsileli ʻi he kuonga muʻá? (Naʻe fie maʻu ʻe Paula ke fakatokanga ki he Kāingalotu Kolinitoó koeʻuhí ke nau fakaʻehiʻehi mei hono toutou fakahoko e ngaahi angahala ʻa e kau ʻIsileli ʻi he kuonga muʻá.)

Fakaafeʻi ʻa e kalasí ke nau tuʻu ʻo lau leʻolahi fakataha ʻa e 1 Kolinitō 10:12 .

  • Te ke fakamatalaʻi fakanounou fēfē ʻa e pōpoaki ʻa Paula ʻi he veesi 12 ʻi hoʻo lea pē ʻaʻau?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau tangutu. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e 1 Kolinitō 10:13 . Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe akoʻi ʻe Paula fekauʻaki mo e ʻahiʻahí.

  • Ko e hā naʻe akoʻi ʻe Paula fekauʻaki mo e ʻahiʻahí?

  • Kapau he ʻikai tuku ʻe he ʻOtuá kitautolu ke ʻahiʻahiʻi ʻo laka ange hotau ivi ke kātakiʻí, ko e hā naʻe tukulolo ai ʻa e kau ʻIsileli ʻi he kuonga muʻá ki he ʻahiʻahí?

Hiki ʻa e sētesi taʻekakato ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻE teuteu ʻe he ʻOtuá ha hala maʻatautolu ke tau hao mei he ʻahiʻahí, ka kuo pau ke tau …

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e 1 Kolinitō 10:14 . Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe akoʻi ʻe Paula e Kāingalotu Kolinitoó ke nau faí.

  • Ko e hā naʻe akoʻi ʻe Paula e Kāingalotu Kolinitoó ke nau faí?

  • Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he veesi 14 fekauʻaki mo hotau fatongia ke hola mei he ʻahiʻahí? (Hili e tali ʻa e kau akó, fakakakato ʻa e foʻi moʻoni ʻi he palakipoé koeʻuhí ke fakalea ʻo peheni: ʻE teuteu ʻe he ʻOtuá ha hala maʻatautolu ke tau hao mei he ʻahiʻahí, ka kuo pau ke tau fili ke fakamavaheʻi kitautolu mei he ʻahiʻahí.)

Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke hiki ʻe he kau akó ʻa e ʻAlamā 13:28 ʻi heʻenau folofolá ʻi he tafaʻaki ʻo e 1 Kolinitō 10:13–14. Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e ʻAlamā 13:28 . Fakaafeʻi e kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa te tau lava ʻo fai ke fakamavaheʻi kitautolu mei he ʻahiʻahí.

  • Fakatatau ki he ʻAlamā 13:28, ko e hā te tau lava ʻo fai ke fakamavaheʻi kitautolu mei he ʻahiʻahí?

  • ʻE tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he loto fakatōkilaló mo leʻo mo lotu maʻu peé ke fakamavaheʻi kitautolu mei he ʻahiʻahí?

Puke ha tatau ʻo e tohi Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú , pea kole ange ki he kau akó ke fakamatalaʻi e founga ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻi heʻetau moʻui ʻaki ʻa e ngaahi tuʻunga moʻui ʻoku hiki ʻi he tohí ni ke fakamavaheʻi kitautolu mei he ʻahiʻahí.

Fakamatalaʻi ange mahalo he ʻikai ke lava maʻu pē ʻe he kau akó ke fakaʻehiʻehi mei he ʻahiʻahí. Koeʻuhí ko e meʻá ni, ʻoku fie maʻu ke tau fakapapauʻi he taimí ni e founga te tau fehangahangai ai mo e ʻahiʻahí. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipoló:

ʻĪmisi
President Spencer W. Kimball

“ʻOku faingofua taha pē hono fai ʻo e fili totonú ʻi he taimi ʻoku tau tomuʻa fakahoko ai kinautolu … ; te ne fakasiʻisiʻi heni e faingataʻaʻia ʻi he aʻu [ki he taimi ke fai e filí] ʻi he taimi ʻoku tau helaʻia mo lahi ai hotau ʻahiʻahiʻí” …

“Fakatupulaki ʻa e mapuleʻi kitá koeʻuhí, ke ʻoua naʻa toe hela fakakaukauʻi ʻa e meʻa te mou fakahoko ʻi he taimi ʻoku mou toutou fehangahangai ai mo e faʻahinga ʻahiʻahi tatau. ʻOku fie maʻu ke mou fakakaukauʻi tuʻo taha pēha ngaahi meʻa ʻe niʻihi! …

“Ko e taimi ke siʻaki ai ʻa e ngaahi founga koví ko e kimuʻa pea nau kamatá. Ko e fakapulipuli ʻo e moʻui angaleleí ʻoku ʻi he fakaʻehiʻehí mo hono taʻofí. “ʻOku meimei ko kinautolu ʻoku nau tukulolo ki he koví, ko kinautolu ia kuo nau fokotuʻu kinautolu ʻi ha tuʻunga ʻoku faingofua hono ofeʻí” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Sipenisā W. Kimipolo (2006), 135-36.

Vahevahe hoʻo fakamoʻoni kau ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe ʻilo ʻe he kau akó he ʻaho ní. Kole ki he kau akó ke nau fakakaukau pe ko e hā e ngaahi ʻahiʻahi ʻoku nau fefaʻuhi lahi taha mo iá. Fakaafeʻi kinautolu ke nau fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ha ngaahi liliu te ke lava ʻo fai ke ke fakaʻehiʻehi ai mei he ʻahiʻahí, kimuʻa peá ke toki fehangahangai mo iá?

  • ʻOkú ke loto fiemālie nai ke fai ʻa e ngaahi liliu ko ʻení?”

Fakaafeʻi e kau akó ke nau faʻu ha palani te nau muimui ai ke nau hao mei he ʻahiʻahí. Poupouʻi kinautolu ke nau fekumi ki ha tokoni mei he ʻEikí ʻo fakafou ʻi he lotu ʻi heʻenau ngāue ke fakahoko ʻenau palaní.

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e 1 Kolinitō 10:15–33 ʻaki hano fakamatalaʻi ange naʻe faleʻi ʻe Paula ʻa e Kāingalotu Kolinitoó ke nau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ngaahi tōʻonga lotu ʻa e niʻihi kehé kae ʻikai kau ai ʻanautolú pea fai maʻu ia he ko ʻene malangá ke tokoni ke fakamoʻui ha niʻihi tokolahi.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

1 Kolinitō 9:20–23. “Kuó u hangē ko e meʻa kotoa pē ki he kakaí”

Ko e hā naʻe ʻuhinga ki ai ʻa Paula ʻi heʻene pehē kuó ne “hangē ko e Siu” koeʻuhí ke “lavaʻi mai ʻa e kakai Siú” (1 Kolinitō 9:20); ko ha tokotaha ʻoku ʻikai ʻi he fonó, pe ko ha Senitaile, ke lavaʻi mai ʻa e kakai Senitailé; pea hoko ko ha taha ʻoku vaivai ke “lavaʻi mai ʻa e vaivaí”? (1 Kolinitō 9:22). Naʻe ʻomi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e fakamatala ʻaonga ko ʻení:

“ʻOku pehē heni ʻe Paula naʻá ne fakaʻatā ia ki he tangata kotoa pē ʻi heʻene feinga ke nau tali e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí; ʻa ia, naʻá ne fakafeʻungaʻi ai ia ki he ngaahi tuʻunga mo e ngaahi tūkunga ʻo e faʻahinga kakai kotoa pē, ko ha founga ke nau tokanga ai ki heʻene ngaahi akonakí mo e fakamoʻoní. Pea hili iá, ʻo ka pehē ʻe ha taha ʻoku kau heni hono tali ʻenau ngaahi tokāteline pē tōʻonga halá, pe te nau fetoʻoaki e ongoongoleleí pea mo e founga hala ʻo e lotú ʻi ha faʻahinga founga pē, naʻá ne fakavavevave ke tānaki atu kuo pau ke ne talangofua mo e tokotaha kotoa pē ki he fono ʻo e ongoongoleleí kae fakamoʻui, ”(Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965 – 73], 2:353).

1 Kolinitō 9:25. “Anga fakapotopoto ia ʻi he meʻa kotoa pē”

Taimi ʻe niʻihi ʻoku faingataʻa ke te sio ki he ʻuhinga ʻoku fekauʻi ai kitautolu ʻe he ʻEikí ke feinga ke mapuleʻi kitá. Naʻe ʻomi ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e fakamatala ʻaonga ko ʻení:

“ʻOku fie maʻu ʻe he moʻui angatonú ʻa e mapuleʻi kitá. Ko e angaleleí ko e ʻulungaanga ia te ne ʻoatu ʻa e mālohi ke ke fakaʻehiʻehi mei hono tukuange ʻo e meʻa ʻokú ke fie maʻu lahi taha ʻi he moʻuí ki ha meʻa ʻokú ke pehē ʻokú ke fie maʻu he taimí ni pē” (“The Power of Righteousness,” Ensign, Nov. 1998, 69).

1 Kolinitō 9:27. “Ka ʻoku ou tautea hoku sinó, ʻo fakamoʻulaloaʻi ia”

Ko e hokohoko atu ke fakamoʻulaloaʻi hotau sinó ki he pule ʻa hotau laumālié ko e taha ia ʻo e ngaahi sivi lahi ʻo e moʻui fakamatelié. Naʻe akonaki ʻa ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

“ʻI he maama fakalaumālié, kimuʻa pea tau mavahe mai mei he ʻao ʻo e Tamai Hēvaní, naʻá Ne fakatokanga mo naʻinaʻi mai kiate kitautolu fekauʻaki mo e ngaahi meʻa foʻou kuo pau ke tau aʻusia ʻi he moʻui fakamatelié. Naʻa tau ʻilo te tau maʻu ha sino ʻo e kakano mo e hui. Ne teʻeki ke tau hoko ko ha kakai matelie ko ia ai ne teʻeki ke tau aʻusia e ngaahi ʻahiʻahi ʻo e moʻui fakamatelié. Ka naʻe ʻafioʻi mo mahino ia ki he Tamai Hēvaní. Naʻá Ne fekau mai ke tau mapuleʻi hotau sino fakamatelié pea ʻai ke moʻulaloa ia ki hotau laumālié. Kuo pau ke puleʻi ʻe hotau laumālié ʻa e ngaahi ʻahiʻahi fakatuʻasino ʻe fehangahangai mo hotau sinó ʻi ha māmani fakamatelie. ʻOku tau maʻu ʻa e mālohi fakalaumālie ki he ivi tākiekina ʻo Sētané ʻi heʻetau tauhi e ngaahi fekau ʻa hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí” (“Keeping Covenants,” Ensign, May 1993, 6).

1 Kolinitō 10:13. Hola mei he ʻahiʻahí

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí fekauʻaki mo e fie maʻu ki he kakai kotoa pē ke fakaʻehiʻehi mei he ʻahiʻahí:

“ʻOku pehē ʻe he tokolahi ʻoku nau … mālohi feʻunga pē ke matuʻuaki ʻa e ʻahiʻahí. ʻOku nau kākaaʻi ʻa kinautolu ke nau pehē, ‘ʻE ʻikai lava ʻo hoko mai ia kiate au’’ … ʻE ala hoko mai ia kiate kitautolu ʻi ha faʻahinga taimi pē. …

“Naʻá ku fanongo ʻi ha pehē ange ʻe ha tangata ʻe taha ki hono ngaahi fohá, ‘Te u lava ʻo fakaʻuli ofi ange ki he lilifá ʻiate kimoutolu koeʻuhí he ʻoku ou taukei ange au ʻiate kimoutolu.’ Naʻá ne pehē ʻokú ne puleʻi ʻa e meʻa kotoa pē, ka ko hono moʻoní ko haʻane fakaʻikaiʻi pē ʻe ia. ‘Ko e palopalema ʻo hono ngāue ʻaki ʻo e taukeí ke hoko ko ha fakahinohinó, he ʻoku ʻi ai ʻa e taimi lahi ia ʻoku ʻuluaki fai ʻa e sivi lahí ia pea toki hoko mai ʻa e lēsoni ke akó’ [Author unknown, quoted in 1,911 Best Things Anybody Ever Said, comp. Robert Byrne (1988), 386]. ʻOku pehē ʻe ha kakai ʻe niʻihi ʻoku hanga ʻe honau taʻu motuʻá mo ʻenau taukeí ʻo teuteuʻi lelei ange kinautolu ke nau ikunaʻi ʻa e ʻahiʻahí. Ko ha fakakaukau hala ʻeni.

“ʻOku ou manatu ki haʻaku fanongo ki ha fakamatala ʻa Palesiteni J. Lūpeni Kalake, ko e Siʻí, ki ha taimi naʻe haʻu ai ha taha ʻo ʻene fānau fefiné ʻo fakahā ange ʻe ʻalu mo hono kaumeʻá ʻo ʻeva. Naʻá ne kole ange ke na foki mai ki ʻapi ʻi ha taimi pau. ‘Ka naʻe ʻita ʻa e taʻahiné ʻi hono toutou fakamanatuʻi ange ia kiate iá, ko ia naʻá ne pehē ange ai, “ʻE Teti, ko e hā ʻa e meʻa ʻoku hokó, ʻoku ʻikai te ke falala mai kiate au?”

“‘Mahalo naʻe fakaʻohovale ʻa ʻene talí ʻi heʻene pehē, “ʻIkai, ʻe hoku [ʻofefine], ʻOku ʻikai te u falala kiate koe. ʻOku ʻikai foki te u falala au ia kiate au”’ [ʻi hono lea ʻaki ʻe Hāloti B. Lī, Ko e Ngaahi Akonaki ʻa Hāloti B. Lī, ed. Clyde J. Williams (1996), 629]” (“It Can’t Happen to Me,” Ensign, May 2002, 46–47).